Timor Leste Violence IB5 TETUM
-
Upload
literaturabamaubere -
Category
Documents
-
view
232 -
download
0
Transcript of Timor Leste Violence IB5 TETUM
![Page 1: Timor Leste Violence IB5 TETUM](https://reader035.fdocuments.fr/reader035/viewer/2022081723/577d260e1a28ab4e1ea02ae2/html5/thumbnails/1.jpg)
8/4/2019 Timor Leste Violence IB5 TETUM
http://slidepdf.com/reader/full/timor-leste-violence-ib5-tetum 1/8
Timor-Leste Nota-Informasaun Novembru 2009 | 1
TLAVA
Violénsia seksuál no violénsia bazeadu ba jéneru (SGBV) nu’udar enómenu globálne’ebé jeneralizadu maibé dala barak konsidera nu’udar kestaun polítika ne’ebésensivel ka la hetan rekoñesimentu.1 SGBVbele hamosu konsekuénsia sériu ba ema nia
saúde íziku, reprodutivu no psikolójiku, nomós bem-estar sosiál, maibé mós refete noreorsa dezigualdade entre mane no eto.2 Agora daudaun ema barak haree SGBVnu’udar obstakulu ba dezenvolvimentuekonómiku no sosiál iha estadu ida.3
Nota -inormasaun ne’e konsidera eskala nomagnitude SGBV hasoru eto no labarik eto iha imor-Leste. Nota-inormasaun ne’emós konsidera kultura impunidade ne’ebéeziste iha imor-Leste kona-ba SGBV noimpede progresu ba kestaun ne’e; eto nolabarik eto la bele ‘goza’ direitus umanus
tanba SGBV; no allansu sistemátika husisistema seguransa no justisa hodi trata
violasaun sira. Ho oku ba períodu pré-independénsia no pós-independénsia,nota-inormasaun ne’e analiza evidénsiahodi ajuda identika pontu entrada sira atuprevene no hamenus SGBV. Konkluzaunsira hanesan tuir mai:
Feto no labarik eto kontinua hasorunúmeru aas SGBV iha períodu pós-independénsia, no mós norma kulturane’ebé eziste nu’udar obstakulu ba parseriatomak entre sosiedade no governu.
Dokumentasaun, rekoñesimentu nokompensasaun ba krime seksuál ne’ebéeto sira hetan durante okupasaun (nolabarik sira ne’ebé moris husi violasaunseksuál) seidauk kompletu, no tanba ne’eimpede kura no koñesimentu koletivukona-ba SGBV.
Mekanizmu tradisionál no ormál allaatu ajuda eto no labarik eto relasionaho SGBV, enkuantu reorma lejizlativuprinsipál kona-ba violénsia hasoruparseiru íntimu no membru amília kleurla hetan aprovasaun husi Parlamentu.
Iha nesesidade boot atu halomonitorizasaun beibeik kona-baSGBV husi governu, polísia, ospitál noornesedór servisu, no hadi’ak prosesu
Haoin kilat sira la tarutu onaViolénsia seksuál no violénsia bazeadu ba jéneru iha TimorLeste
halibur dadus nu’udar reerénsia bapolítika sira.
Servisu ne’ebé hala’o husi ONU niaUnidade Ema Vulneravel iha PolísiaNasionál imor-Leste (PNL) nia larantenke haluan no hetan rekursu barak liu,hodi ornese asisténsia ba distritu hotu-hotu.
Presiza hahi’i kompromisu orte atuprevene SGBV husi organisasaunsosiedade sivíl balu, no governu imor-Leste no doadór multilaterál no bilaterálsira tenke apoia kapasitasaun baprestasaun servisu, monitorizasaun noedukasaun públika.
Nota-inormasaunne’e haree katak SGBVengloba violasaun oioin, inklui violasaunseksuál, violasaun seksuál iha kazamentularan no tentativa violasaun seksuál; violénsiaseksuál, inklui agresaun, abuzu no asédiuíziku; esplorasaun seksuál no tráku,kazamentu orsadu, violénsia hasoru parseiruíntimu no membru amília, no prátikakulturál ne’ebé aat.4 Projetu ne’e uza termuprinsipál hanesan violénsia hasoru parseiruíntimu no violénsia hasoru membru amília,hodi refete loloos violénsia úniku ne’ebékomete iha relasaun íntimu ka relasaun hokompromisu no violénsia ne’ebé komete husimembru amília sira seluk. ermu violénsiaseksuál uza nu’udar termu jerál, ne’ebé inkluiagresaun seksuál nu’udar elementu ida.
SGBV iha períodupré-independénsiaIha inormasaun uitoan de’it kona-basituasaun sosiál ba eto no labarik etoimoroan molok 1975. imor-Lestedeskreve nu’udar sosiedade ne’ebé dominahusi sistema patriarkal, no hetan infuénsiahusi ar indíjena oioin no legadu husikolonializmu no katolisismu Portugés,ne’ebé maioria eto mak agrikultórsubsisténsia analabetu.5 Estudu etnográku
kona-ba ertilidade no jéneru iha imor-Leste husi David Hicks hato’o observasaun jerál balu kona-ba relasaun jéneru, inkluiopiniaun katak maskulinu mak superiórba emininu, hanesan mós adultu (aman)
Kaixa 1 Fatór Sósiu-Polítikune’ebé sai kauza undamentál baSGBV iha Timor-Leste
Iha debate maka’as kona-ba oinsá normakulturál, polítiku no sosiál ne’ebé ezisteó impaktu ba ema ida-ida nia atitude ba
violénsia. Iha imor-Leste, sirkunstánsia,ideia no atitude lubuk ida bele óinfuensia ba SGBV, ne’ebé inklui:
istória no kultura toleránsia ba violénsia ne’ebé komete husi mane siraiha sosiedade nia laran;
justisa ormál no setór seguransa ne’ebéraku;
dezempregu no kiak ne’ebé iha atinhotu-hotu, liuliu iha distritu;
dezlokasaun masivu iha 1999 no 2006;
trauma nu’udar rezultadu husi períoduokupasaun;
estrutura patriarkal iha sosiedade;
prátika haolin eto (barlake);
sistema lei no rezolusaun konfitutradisionál (adat ) ne’ebé domina husimane;
maski situasaun jeneralizadu homane ne’ebé hola eto barabarak nopolígamu (kaben ho eto barak), ihapreokupasaun maka’as ho eto sira-nia kastidade (hahalok seksuál ne’ebédi’ak);
alkolizmu (hemu lanu), joga osan nogasta osan ba utu-manu;
iha persesaun katak eto mak responsavel bainhira mane ida no etoida la bele hetan oan (inertilidade);
bainhira abuzu akontese, amília
obriga ema hotu atu nonook; no asunsaun jerál husi públiku katak
SGBV nu’udar buat normál.Fonte: UNFPA (2005), p. 7.
VIOLÉNSIA ARMADA IHA TIMOR-LESTE
nota-informasaunNo. 5 | Novembru 2009
mak superiór ba labarik,6 ne’ebé hatuduiha publikasaun sira ne’ebé hakerek agoradaudaun husi eto timoroan sira (hareeKaixa 1).7
![Page 2: Timor Leste Violence IB5 TETUM](https://reader035.fdocuments.fr/reader035/viewer/2022081723/577d260e1a28ab4e1ea02ae2/html5/thumbnails/2.jpg)
8/4/2019 Timor Leste Violence IB5 TETUM
http://slidepdf.com/reader/full/timor-leste-violence-ib5-tetum 2/8
2 | Timor-Leste Nota-Informasaun Novembru 2009
Obstakulu prinsipál ida ne’ebé preveneeto no labarik eto timoroan sira atu buka
justisa ba períodu pós-okupasaun mak dokumentasaun la adekuadu. Bispu Belohakerek iha 2001: ‘Maizumenus ema na’in3,000 mate iha 1999, eto lubuk ida hetan
violasaun seksuál no ema na’in 500,000 saidezlokadu — ema na’in 100,000 seidauk
laali.’10
Fraze ‘eto lubuk ida’ triste no loos– tanba istória kona-ba eto no labarik etonia esperiénsia molok, durante no haoin
violénsia 1999 en jerál seidauk dokumenta,maski iha esorsu estraordináriu husi emane’ebé suporta eto timoroan sira.
Iha rekoñesimentu jerál katak SGBVdurante okupasaun ne’ebé komete husimilitár Indonézia no grupu milísia ihamotivasaun polítiku no halo ho maneirasistemátiku.11 Relatóriu ida husi ONUkonklui katak ‘violasaun seksuál uza husimilitár nu’udar tipu vingansa, ka atu obriga
maluk sira atu sai husi atin subar’.12
Ihakontestu militarizasaun mós susar atu hetanka haree insidente violénsia hasoru parseiruíntimu ka membru amília.
Avaliasaun ne’ebé komprensivu liu hotukona-ba violénsia seksuál iha imor-Lestedurante períodu okupasaun hakerek ihakapítulu 7.7 husi relatóriu nál ne’ebé hasaihusi Komisaun Simu-Malu, Lia-Loos noRekonsiliasaun (CAVR),13 ne’ebé koñesidunu’udar relatóriu Chega! , no aprezenta tantuestatístika komu esperiénsia husi eto nolabarik eto sira. CAVR rejista kazu violénsia
seksuál hamutuk 853 no oti ‘konkluzaunne’ebé klaru’ katak ‘vítima barak … la mai baoin hodi inorma Komisaun kona-ba kazusira ne’e’.14 Iha razaun balu ne’ebé esplikatanba sá estatístika ne’e la kompletu, ne’ebé
inklui vítima no sasin ne’ebé mate (liuliudurante períodu inisiál husi konfitu), vítimasira ne’ebé dalaruma iha imor-Leste niali’ur (liuliu iha imor Osidentál), esperiénsiane’e moras no privadu tebetebes , ta’uk atusai moe boot iha sosiedade ka amília niaoin, ka bele hetan rejeisaun husi amília, sepúbliku hatene kona-ba sira-nia esperiénsia.
Ikus liu CAVR deside katak iha posibilidadeboot katak totál violasaun seksuál aas liuduke númeru ne’ebé reporta.15
Parese katak dadus seluk hatudu ihaprevalénsia SGBV ne’ebé aas liu durante1999. Estudu ida iha 2004 ne’ebé envolve etotimoroan na’in 288, hatudu katak un kuartuhatete katak sira hetan violénsia durante1999.16 ONG prinsipál ida ne’ebé oka ba etotimoroan, hanaran Forum Komunikasi UntukPerempuan imor Lorosa’e (FOKUPERS)dokumenta kazu violasaun seksuál hamutuk 46 durante violénsia 1999: kazu 9 ne’ebé
halo husi soldadu Indonézia, kazu 28 ne’ebéhalo husi milísia sira pro-Jakarta, no kazu 9ne’ebé envolve atake konjuntu husi milísiano soldadu. Kazu 18 kategoriza nu’udar
violasaun seksuál masivu.17 Relatóriu ida husiFOKUPERS hatete katak ‘barak husi krimene’e halo ho planeamentu, organizasaunno koordenasaun’.18 Entretantu, iha kampureujiadu iha imor Osidentál, atin ne’ebéeto no labarik eto na’in rihun ba rihundeporta ba, ekipa buka aktu nian iha estuduida haree katak iha kazu violénsia hamutuk 163 kontra eto na’in 119. Estudu ne’e nota
katak violénsia seksuál hamosu impaktu sériubarabarak ba eto sira-nia saúde, inklui, entresira seluk, mate bainhira tuur-ahi, problemasaúde reprodutiva ne’ebé kontinua, no moraspsikolójiku.19 Kampaña ida sei kontinuahodi hetan libertasaun eto klosan balu husikampu sira iha imor Osidentál ne’ebé kaerno uza hanesan ‘troeu unu nian’ husi lidermilísia sira.20
Maski iha rekoñesimentu limitadu kona-bakauza no konsekuénsia husi SGBV, relatóriusira iha mídia konrma katak ‘vitima sirahusi violasaun seksuál no eskravatura
seksuál ne’ebé halo husi milísia kontinualori eeitu husi violénsia pós-reerendu ihaimor-Leste, hasoru ostrasizmu (hahalok sees hosi sira, la ko’alia ona ho sira) bainhiralaali’.21 Aleinde ezemplu uitoan de’it,hanesan livru Buibere22 no audiénsia CAVRkona-ba ‘Feto no Konfitu’,23 eto sira lako’alia sai iha públiku kona-ba sira-niaesperiénsia. Ema ida ne’ebé deende etotimoroan sira hatete iha Relatóriu CAVRkatak ‘Buat ida ne’ebé ema viola hanesansira-nia personalidade no posibilidadeatu moris livre husi ta’uk ’.24 Esperiénsia
violasaun no estigmatizasaun prevene etono labarik eto timoroan sira atu buka ajudaiha períodu pós-okupasaun, liuliu relasionaho violénsia hasoru parseiru íntimu kamembru amília.
SGBV iha períodupós-independénsiaSGBV iha imor-Leste akontese ihakontestu kiak no mukit en jerál, liuliu baeto no labarik eto sira. Iha 2009, nasaunne’e konsidera nu’udar kiak liu hotu ihaÁzia no atrazadu tebes iha mundu tomak.25
uir relatóriu ida husi ONU nia ProgramaDezenvolvimentu (UNDP) ne’ebé ó-saiiha Janeiru 2006, labarik na’in 90 husi1,000 mate molok tinan ida, metade husipopulasaun analabetu, 64% la iha ai-hanne’ebé susiente, 50% la iha asesu ba beemoos, no 40% moris iha liña kiak osiál niaokos (rendimentu USD 0.55 ba loron ida).26 Maizumenus eto na’in 95,000 simu injesaunesterilizasaun dezde 1975, dalaruma lahósira-nia konsentimentu,27 no liu metade husieto no labarik eto mak analabetu.28
axa mortalidade inan aas tebes. Prevalénsiamortalidade inan sai nu’udar indikadórimportante kona-ba estatutu saúde no sosiálba eto no labarik eto en jerál. Estatístikane’ebé prepara husi Organisasaun Mundial Saúde nian (WHO) iha 2001 nia inísiuhatudu katak númeru eto ne’ebé matebainhira tuur-ahi iha imor-Leste aas liudala rua duke nasaun sira seluk iha ÁziaLeste ka rejiaun Pasíku Osidentál.29 uirWHO, só parteira na’in 196 disponivel bapopulasaun 800,000 no menus un kuartuhusi eto imoroan iha asesu asil ba sentrusaúde ka parteira kualikadu. UNDP
no WHO observa katak estatístika ne’ereprezenta ‘trajédia absolutu ida’.30
Violénsia hasoru parseiru íntimu kamembru família
Kongresu Nasionál ba Feto ne’ebé halo badala uluk iha 2000 identika ‘violénsiadoméstika’ nu’udar prioridade ba etotimoroan sira.31 Kestaun SGBV iha umalaran sai nu’udar prioridade prinsipál baema ne’ebé suporta eto timoroan sira noONG imor sira-nian, ne’ebé hatete katak tuir relatóriu iha nivel aas violénsia hasoru
parseiru íntimu ka membru amília akonteseiha kada distritu.32 Prioridade ne’ebé óba kestaun ne’e husi ONG sira bazeadukoñesimentu katak eto sira iha imor-Lestehetan aumentu maka’as iha violénsia hasoruparseiru íntimu ka membru amília nokrime sira seluk dezde 1999.33
Maski atensaun signikativu ó ba kestaunne’e dezde 2000, dadus la kompletu nobaibain izoladu. Inormasaun prinsipálhetan liuhosi keixa sira ne’ebé hato’o bapolísia, dadus husi servisu urjénsia ospitálnian, relatóriu husi tribunál sira, no
ornesedór servisu ONG sira. Inelizmente,maski Misaun ONU iha imor-Leste ihamandatu atu promove igualdade jéneru,onte dadus públiku kona-ba SGBVnormalmente la avel ka la disponivel ba
Maioria inormasaun ne’ebé disponivelkona-ba eto no labarik eto imoroanentre 1975 to’o 1999 relasiona ho violénsiaseksuál partikulár ne’ebé sira hetan duranteokupasaun Indonézia. Feto no labarik etoimoroan ho númeru ne’ebé la bele verikahadau husi soldadu Indonézia ne’ebé halo violasaun seksuál no halo sira sai isin-rua;
dalaruma soldadu kaer sira no sira sai atan;no iha tempu oin mai sira-nia amília lakohisimu laali. Violénsia bazeadu ba jénerune’ebé maka’as liu akontese durante períodu violénsia pós-reerendu iha 1999: violasaunseksuál sistemátiku hasoru eto no labarik eto timoroan iha kontestu deportasaunorsadu ba kampu sira iha imor Osidentál.8 Deklarasaun sira kona-ba asuntu ne’ehalibur ona husi ONU, ONG sira direitusumanus nian hanesan Amnesty International ,Komisaun Direitus Umanus Indonézia, jornalista sira, no ONG sira imoroan rasik.9 Maski nune’e, la iha estatístika ezatu kona-ba eskala no distribuisaun violénsia duranteokupasaun to’o 1999 no konsekuentementedurante períodu deportasaun orsadu nointernamentu iha imor Osidentál.
![Page 3: Timor Leste Violence IB5 TETUM](https://reader035.fdocuments.fr/reader035/viewer/2022081723/577d260e1a28ab4e1ea02ae2/html5/thumbnails/3.jpg)
8/4/2019 Timor Leste Violence IB5 TETUM
http://slidepdf.com/reader/full/timor-leste-violence-ib5-tetum 3/8
Timor-Leste Nota-Informasaun Novembru 2009 | 3
públiku hodi halo peskiza.34 o’o momentubele konsege hametin no haluan sistema
vijilánsia públiku ba estatístika vitál,dadus reerénsia ONG nian sai naatinnu’udar onte dadus primeiru ne’ebé di’ak liu hotu kona-ba SGBV. Governu imor-Leste depende loloos ba relatóriu husiONG sira hodi prepara ninia relatóriu ba
ONU nia Komisaun kona-ba EliminasaunDiskriminasaun Kontra Feto (CEDAW).35
Dadus husi polísia hatudu katak iha keixabarak kona-ba SGBV bainhira komparaho krime sira seluk dezde 2000. Bainhiraestabelese Polísia ONU nia Unidade ba EmaVulneravel (VPU), iha esorsu atu garantekatak maioria estasaun iha pelumenus osiáleto na’in ida ne’ebé hetan treinu espesikuhodi asilita entrevista ho vitima eto. VPUhahú halibur inormasaun kona-ba violénsiabazeadu ba jéneru iha Outubru 2000, maibéla opera durante krize 2006 no tanba ne’e
dadus la kompletu (haree Figura 1).Iha 2008 VPU modika klasikasaun bakazu violénsia bazeadu ba jéneru tanbamuda violasaun seksuál husi ‘violasaundoméstika’ ba ali ‘inrasaun seksuál’ nokria kategoria rua oun hanaran ‘agresaun/doméstika’ no ‘disputa/doméstika’ hodihakle’an koñesimentu kona-ba naturezakazu no dokumenta no responde di’ak liu bakeixa espesíku. Seidauk klaru implikasaunsaida mak hetan husi modikasaun bakódigu sira, maibé parese katak bele ajudapolísia ó resposta ne’ebé ezatu liu no
kumpre ONU nia padraun reportajen kona-ba SGBV.36 Iha VPU nia li’ur, PNL la óresposta konsistente ba vitima SGBV, no ihainormasaun katak polísia iha distritu siraignora violasaun sériu ne’ebé akontese ihasira-nia prezensa.37
Bele haree mós insidente SGBV bazeadu baema sira ne’ebé vizita ospitál, maski ospitálno sentru saúde sira seluk iha imor-Lestenormalmente la prepara rejistu padronizadukona-ba violénsia bazeadu ba jéneru kaidentika SGBV.38 Inkéritu LAVA ida hareekatak kuaze un kintu husi eto hotu ne’ebé
vizita servisu urjénsia iha ospitál Dili noBaucau iha tempu bailoro 2006–08 rejistanu’udar vitima violénsia doméstika, noproporsaun ne’e sa’e to’o un tersu ba eto siraho idade 20–39.39
Servisu apoiu prinsipál ba sobreviventesira ornese husi ONG sira iha imor-Leste. FOKUPERS no ONG hanaranRekuperasaun no DezenvolvimentuPsikososiál iha imor-Leste (PRADE)hala’o programa reerénsia no uma-mahonoioin no rai estatístika kona-ba eto sirane’ebé kontakta sira-nia servisu. Governu
nia Departamentu Servisu Sosiál ihaeskritóriu haat iha nasaun laran, maibé ‘altarekursu no kapasidade susiente hodi hala’oninia mandatu hodi apoia ema ne’ebé hasorukrize no ó servisu protesaun ba labarik’.40
Sira-nia estatístika oin daudaun inklui ihaGrupu raballu ONG kona-ba CEDAWnia relatóriu-mahon (shadow report ) baCEDAW iha Marsu 2009 (haree abela 1).
Bele haree mós númeru no tipu SGBVbazeadu ba estatístika monitorizasaun ihatribunál sira, ne’ebé dala barak halibur nopublika husi ONG imoroan ida ne’ebéoka ba setór justisa, hanaran Programa
Monitorizasaun Sistema Justisa (JSMP).Bazeadu monitorizasaun durante ulanrua iha tribunál sira, kazu ne’ebé envolveeto konstitui maioria (55%) husi audiénsiakriminál hotu ne’ebé rejista no 78% husikazu sira ne’e envolve agresaun seksuálne’ebé sériu.41 Relatoriu husi JSMP niaUnidade Servisu Apoiu ba Vitima husiOutubru 2007 to’o Maiu 2008 identikakazu violénsia doméstika hamutuk 24 husikazu hamutuk 50.42 Relatoriu sira husi JSMP
sei sai onte inormasaun prinsipál kona-ba oinsá polísia no tribunál trata kestaunSGBV.43
Ikus liu, onte inormasaun ne’ebé valiozukona-ba SGBV inklui inkéritu sosiál baamília timoroan sira husi International Rescue Committee (IRC) iha 2002 no 200344 hamutuk ho konsórsiu peskiza ida. Entreema sira ne’ebé tuir inkéritu iha 2002, 43%hatete katak hetan pelumenus insidente
violénsia ida husi sira-nia parseiru.45 Iha2003, 51% husi eto timoroan kaben-na’inhatete katak sira sente la seguru iha sira-nia relasaun, no mós katak disputa amíliano violénsia ne’ebé komete husi katuas-oanhasoru nia erik-oan konsidera nu’udar‘buat normál’ maibé akontesimentu ne’ebéprivadu tebetebes iha amília nia laran.46
Feto sira rasik nia atitude ba violénsiahasoru parseiru íntimu ka membru amília
Figura 1 Insidente SGBV ne’ebé rejista husi VPU, 2003–08
K a z u S
G B V
0
100
200
2003a 2003/4b 2004c 2005 2006 2007d 2008e
300
400
500
Tabela 1 Kazu SGBV ne’ebé rejista husi ONG sira, 2000–09
Kategoria a 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009b
Violénsia doméstika 37 36 39 11 30 58 34 62 117 27Violénsia Seksuál (adultu) 6 5 19 18 5 8 9 9 2 2Violénsia Seksuál (labarik) 1 1 10 8 12 2 1 5Intensaun atu halo violénsiaseksuál
4 1 2 3 5 1 7
Insestu 2 2 2 6 2 4 4 12 1Abuzu seksuál 4 3 4 3 2 1Abandonu 33 31 45 14 23 23 18 30 29 3Tortura 10 10 1 5 4 3 5 2Difamasaun 1 8 1 1 3 2 1Kazamentu forsadu 1 1 3 2Intimidasaun bazeadu ba jéneru 1 1 3 9
Totál 84 100 131 46 84 117 80 118 180 36
Nota: a Kategoria sira refete FOKUPERS nia kategoria 11 kona-ba tipu (‘kritériu’) SGBV. b Inklui dadus ba Janeiru no Fevereiru 2009 de’it.Fonte: Grupu raballu ONG kona-ba CEDAW (2009), p. 63–64
Nota: a Maioria kazu iha 2003 klasika nu’udar ‘violénsia doméstika’, maski númeru ezatu la hatete. b Kobre períodu Jullu 2003–Junu 2004, inklui kazu ‘violénsia doméstika’ hamutuk 201 no kazu
‘violasaun seksuál’ hamutuk 115. c Kobre períodu Janeiru- Agostu 2004. d Inklui kazu ‘violénsia doméstika’ hamutuk 215. e Inklui kazu ‘violénsia doméstika’ hamutuk 161 no kazu ‘violasaun seksuál’ hamutuk 54.
Fonte sira: UNSG (2009), p. 12; UN Shadow Report (2009), p. 65.
![Page 4: Timor Leste Violence IB5 TETUM](https://reader035.fdocuments.fr/reader035/viewer/2022081723/577d260e1a28ab4e1ea02ae2/html5/thumbnails/4.jpg)
8/4/2019 Timor Leste Violence IB5 TETUM
http://slidepdf.com/reader/full/timor-leste-violence-ib5-tetum 4/8
![Page 5: Timor Leste Violence IB5 TETUM](https://reader035.fdocuments.fr/reader035/viewer/2022081723/577d260e1a28ab4e1ea02ae2/html5/thumbnails/5.jpg)
8/4/2019 Timor Leste Violence IB5 TETUM
http://slidepdf.com/reader/full/timor-leste-violence-ib5-tetum 5/8
Timor-Leste Nota-Informasaun Novembru 2009 | 5
dezenvolve instituisaun judisiál no harakuestabelesimentu lei no orden’.76
Intervensaun atu taumatan ba SGBV ihaTimor-Leste
imor-Leste iha administrasaun nasionálne’ebé susiente hodi tau matan ba SGBV.SEPI iha programa prinsipál haat atupromove igualdade ba eto no habiit eto,ne’ebé inklui programa ida hodi hametinkapasidade nasionál atu tau matan ba
violénsia bazeadu ba jéneru.77 Iha 2004Governu nasionál nomeia Pontu Fokálsira ba Jéneru no Direitus Umanus ihaadministrasaun distritu no Ministériune’ebé relevante mós tenke kontribui bakoordenasaun multi-setoriál relasiona hoSGBV. Maibé, CEDAW hato’o preokupasaunkona-ba alta rekursu nanseiru no umanu
hodi garante katak eskritóriu sira ne’ebéoin estabelese bele unsiona didi’ak.78 Klaru katak iha nesesidade ba planu asaunnasionál ne’ebé orte kona-ba prevensaunSGBV iha ajénsia governu hotu-hotu.
Dezenvolvimentu pozitivu ida mak SEPIhetan subsídiu liu USD millaun 5 hodiservisu hamutuk iha 2008–10 atu habiiteto iha área ekonómiku no ó protesaunhasoru violénsia. Atividade sira inkluihametin sistema reerénsia no ajénsia ihadistritu, liuliu ligasaun ho polísia no ONGsira; treinu no monitorizasaun ba konsellu
suku kona-ba oinsá bele implementa sira-nia knaar oun hodi hamenus violénsiadoméstika; harii mós sistema atin-seguruiha ospitál distritál sira; no atividade siraatu prevene tráku, ornese reabilitasaunba inratór sira, no hasa’e mane sira-niaativismu hasoru violénsia.79
Relasiona ho prestasaun servisu, RedeParseiru Reerénsia kona-ba ViolensiaBazeadu ba Jéneru nu’udar parseria entrepúbliku-ONG sira ne’ebé regularmente lorihamutuk ajénsia prinsipál sira hotu, nomós ó sujestaun no konsellu ba governu
no doadór sira. Iha Dili, FOKUPERS óservisu ne’ebé komprensivu liu hotu, inkluiakonsellamentu espesializadu, konsellulegál, akompañamentu iha tribunál, nouma-mahon. Organisasaun ne’e mós ativuiha distritu haat liuhosi ninia pontu okálba violénsia bazeadu ba jéneru ne’ebéservisu iha komunidade nia laran. PRADEnu’udar ONG ida ne’ebé iha koñesimentuespesiál kona-ba akonsellamentu saúdementál no apoiu psikososiál. Ninia sistema‘dalan reerénsia’ ó matadalan ba vitimahusi violénsia kona-ba oinsá bele utiliza
servisu oioin.80
PRADE mós dezenvolvetiha ona protokolu medisina orensekomprensivu ne’ebé espesiku ba imor-Leste ne’ebé bele uza hodi dokumentakanek ne’ebé la’ós de’it kauza husi agresaun
iha proibisaun ba ameasa atu halo violénsia,tentativa agresaun, ka violasaun ihakazamentu nia laran.63 Kódigu Penál 2009mós la inklui dispozisaun kona-ba violasauniha kazamentu nia laran.
Maibé, UNAE rekoñese importánsia atuinklui direitu ba vitima husi violénsia ihaninia regulamentu kona-ba prosedimentukriminál.64 Juis investigasaun hetanautoridade hodi prevene ema ne’ebé hetankapturasaun tanba halo violénsia hasoruparseiru íntimu ka membru amília atula bele hela iha amília nia uma duranteperíodu investiga no prosesa kazu; nobainhira kondena ema ne’ebé halo krime
violénsia, juis bele hatún orden atu selukompensasaun ba vitima.65 Regra sira sei
vigora to’o agora, no prosedimentu hirak-ne’e inklui iha Ezbosu Lei. Artigu 37 husiKonstituisan imor-Leste hatete katak polísia bele tama ba uma sein autorizasaun
bainhira sira iha ar razoável katak emaida bele hetan ameasa ba sira-nia moris kakanek íziku todan.
Asesu ba justisa ba vitima sira husi SGBV
Aleinde reorma legál ne’ebé la’o neineik,iha limitasaun sériu kona-ba oinsá trataasuntu SGBV iha sistema tribunál ormálno prosesu justisa tradisionál. JSMPhatete iha 2003 katak violénsia doméstikakonstitui 40% husi kazu hotu ne’ebérejista iha Divizaun Kriminál husi sistematribunál distritál, maibé ‘sistema justisa
kontinua la ó atensaun ba inrasaunne’ebé sériu hanesan ne’e. Komunidadelokál, investigadór polísia no prokuradórkontinua trata inrasaun barak hanesan ne’eho maneira la apropriadu tanba reere bamediasaun hodi hetan rezolusaun’. 66
Dezau espesiku inklui katak iha juis timoroan uitoan de’it ne’ebé ihakualikasaun legál, no númeru ki’ik mak eto; nomeasaun juis atrazadu; juis siraatende treinu iha Portugál durante tempunaruk no tanba ne’e la disponivel; susartransere abilidade husi asesór internasionál;
kontratu tempu badak ba juis internasionál, juis uitoan de’it mak eto ka juis sira lakoñese didi’ak kestaun SGBV; lejizlasaunne’ebé la kompletu; lejizlasaun ne’ebé dalabarak la koresponde ho realidade sira ne’ebéeziste iha imor-Leste; planeamentu ladi’ak no alta abilidade administrativu ihasetór judisiál.67 JSMP konklui katak ‘krimeagresaun seksuál la hetan kastigu ne’ebéadekuadu’, no hatete mós katak ‘sentensabadak ne’ebé hatún iha kazu hanesan ne’ela halo vitima sira ar ba sistema justisaormál, ka la ó insentivu ba vitima ihauturu atu hasoru dikuldade ne’ebérelasiona ho julgamentu iha sistema justisaormál’.68
Bele haree katak judisiáriu ne’ebé oundezenvolve an sei alta esperiénsia, hanesan
hatudu iha kazu koñesidu ida ne’ebéakontese iha 2001 no envolve sirurjiaunimoroan ida husi sirurjiaun uitoan de’itmak iha imor-Leste, hanaran Dr SergioLobo, ne’ebé hetan kapturasaun haoin haloagresaun sériu ba nia erik-oan. Maski niaerik-oan hetan kanek todan, Lobo hetanliberdade husi prizaun no husik livre husi
painél juis ne’ebé mane hotu, ne’ebé hatetekatak ‘situasaun kulturál iha imor-Lestepermite mane ida atu kontrola hahalok husininia erik-oan’.69
Lei tradisionál
anba iha atrazu atu aprova no implementalejizlasaun ormál kona-ba SGBV, emabarak uza adat —mekanizmu justisatradisionál iha nivel suku—hodi trata kazu
violénsia doméstika. ONG imoroan nointernasionál hato’o sira-nia preokupasaunkona-ba mekanizmu hirak-ne’ebé relasiona
ho SGBV. Mekanizmu sira la konsistenteka la hanesan; dala ruma uza ba kazu violénsia kriminál ne’ebé sériu, inklui ohono violasaun seksuál; no tanba mane de’itmak bele sai juis lei tradisionál nian, ida-ne’ereorsa atitude patriarkál.70 ONG lokál siraó inormasaun kona-ba kazu ne’ebé vitimahetan presaun atu simu rezolusaun liuhosimekanizmu tradisionál maski sira lakohi, nosuspeitu sira la bele goza sira-nia direitu ba
julgamentu ne’ebé justu.71
Komunidade rurál barak sei iha tendénsiaatu resolve insidente doméstika liuhosi adat ,
ne’ebé maluk mane husi vitima eto hetankompensasaun husi inratór liuhosi prezentekarau ka sasán sira seluk.72 Mézmuke vitimainisialmente ó-hatene polísia – maibé ihamaioria kazu la hato’o keixa – vitima dalabarak sei dada ali ninia keixa, tanba niasei la hetan beneísiu bainhira ema ne’ebésustenta uma laran hetan sentensa prizaunno umillasaun.73
Mekanizmu justisa tradisionál refete atitudetradisionál kona-ba eto no labarik eto niaknaar iha amília laran. Peskiza husi IRChatudu katak mane barak sei haree sira-nia
erik-oan nu’udar sira-nia propriedade, tanbasira selu tiha ona eto nia olin. Relatoriune’e hatudu katak eto nia olin bele to’o USD1,900; hamutuk ho persesaun husi manekatak eto lakohi tuir ninia hakarak, notanba ne’e mane bele baku eto.74 Relatoriune’e konklui katak ‘eto nia direitu la hetankonsiderasaun adekuadu … iha prosesu
justisa lokál. Sistema ar lokál determinapodér ne’ebé ó ba ema ida-idak, no etosira la hetan podér, liuliu relasiona hopodér atu oti desizaun iha kontestu justisalokál.’75 imor-Leste nia lider eminista mak
koñesidu liu hotu, ne’ebé uluk serbisu nu’udarAsesór Jéneru ba UNAE, Maria DomingasFernandes Alves (mak ema barak boluMicato), hatete katak justisa tradisionál tenkehalakon tanba prátika ne’e ‘limite esorsu atu
![Page 6: Timor Leste Violence IB5 TETUM](https://reader035.fdocuments.fr/reader035/viewer/2022081723/577d260e1a28ab4e1ea02ae2/html5/thumbnails/6.jpg)
8/4/2019 Timor Leste Violence IB5 TETUM
http://slidepdf.com/reader/full/timor-leste-violence-ib5-tetum 6/8
6 | Timor-Leste Nota-Informasaun Novembru 2009
seksuál, maibé mós husi violénsia doméstikano abuzu ba labarik. Maibé, iha dezaune’ebé kontinua hodi hetan atin iha ospitálnasionál ne’ebé apropriadu, privadu noseguru ba vitima sira, tanba espasu limitaduiha ospitál sira.81
Dezde 1999 iha esorsu edukasaun públikaoioin kona-ba SGBV, mézmuke dezau idane’ebé kontinua mak númeru analabetune’ebé aas. Esorsu ida ne’ebé hetan susesuduni mak Asosiasaun Mane sira KontraViolénsia (AMKV), ONG ida ne’ebékompostu husi mane voluntáriu ne’ebéativu iha distritu hitu.82 Parseiru sira hotu,inklui governu, ONG no doadór jeralmentekonkorda kona-ba asaun ne’ebé imor-Lestetenke oti hodi prevene SGBV. Maibé, sei ihadezau rekursu no lojístiku ne’ebé sériu hodihalo reorma ne’e.
Dezafu prinsipál siraParseiru prinsipál ne’ebé tau matan ba SGBVprepara ona rekomendasaun lubuk idakona-ba polítika no asaun ne’ebé nesesáriuiha uturu hodi kombate SGBV iha imor-Leste. Rekomendasaun hirak-ne’e mosuhusi prosesu hato’o relatóriu CEDAW nianiha 2009,83 advokasia ONG,84 relatóriusira ONU nian,85 no saida mak hala’ohusi doadór sira.86 Rekomendasaun sira
jeralmente bele ahe ba kategoria tolu noinklui: garante katak eto no labarik eto ihaasesu ba justisa, inklui resposta inisiál ne’ebé
sensivel husi polísia; garante katak sira ihaasesu ba servisu apoiu ne’ebé adekuadu; noprevene violénsia hasoru eto no labarik etoliuhosi mudansa ba komunidade nia atitude.Ami revee dezau importante lima iha ne’e.
Hadi’ak reporte polísia nian no resposta.
reinu polísia kona-ba resposta inisiál bakeixa SGBV nian importante tebes atugarante aprosimasaun ne’ebé oka ba vitima,ne’ebé nesesáriu iha kazu SGBV. Hodialkansa buat ne’e, presiza apoiu téknikuno nanseiru ba VPU iha nivel nasionál.Presiza mós halo padronizasaun ba
prosedimentu no protokolu ba kazu SGBV,hodi garante katak ezame médiku bele uzanu’udar evidénsia iha prosesu ormál ihatribunál. Ida-ne’e signika katak presizaapoiu lojístiku ne’ebé boot liu iha niveldistritu ba unidade sira hotu, hamutuk hohadi’ak polísia nia asilidade.87
Asesu imediatu ba servisu saúde no
trauma. Maski imor-Leste iha redereerénsia ne’ebé di’ak, sei iha nesesidadelubuk ida, inklui prosesu no protokolune’ebé padronizadu hodi reere vitimasira; hadi’ak resposta saúde ba vítima
sira; hasa’e koñesimentu ba ema sirane’ebé iha autoridade; no hasa’e asesuba ema sira ne’ebé hela iha Dili nia li’ur.Importante tebes atu hetan dadus ne’ebékomprensivu liu hodi alkansa objetivu
hirak-ne’e. CEDAW hatuur katak imor-Leste tenke halo kolesaun sistemátikuba dadus dezagregadus tuir seksu kona-ba violénsia oioin hasoru eto, inklui
violénsia doméstika, no mós peskiza kona-ba prevalénsia no kauza undamentál ba
violénsia hanesan ne’e.88
Hapara kultura impunidade. Fetotimoroan hetan SGBV dezde 1999 ihakontestu partikulár ida—lahó servisu sirane’ebé sira presiza hodi hetan rekuperasaunnu’udar sobrevivente husi violénsia bazeaduba jéneru ne’ebé akontese durante konfituarmadu. Resposta ne’ebé ó ba vitima husi
violasaun seksuál no sira-nia oan inklui larekoñese sira-nia esperiénsia no la ko’aliasai ka halo buat ida hodi responde ba sira-nia nesesidade urjente bazeia ba programaapoiu sosiál ne’ebé reorsa konseisaunkulturál ne’ebé konservativu. Presizalideransa hodi levanta rekomendasaun
kona-ba SGBV husi relatóriu Chega! 89 notau matan ba ligasaun ho SGBV iha períodupós-okupasaun.
Hametin prosesu legál. Hametinkompromisu ba prinsípiu estadu-direitu,
judisiáriu ne’ebé sensivel ba jéneru,no estabelese norma no padraun baaprosimasaun ne’ebé kompletamente lasimu SGBV, nu’udar elementu prinsipál husireorma legál. Buat ne’ebé presiza atensaunurjente mak aprova no implementa ezbosulei sira, ó apoiu apropriadu ba sira-niaimplementasaun, no monitoriza sira-nia
ekás. Presiza polítika sira ne’ebé prevene violénsia no hatún konsekuénsia bainratór sira; ó eto sira oportunidade atuproteje an no sira-nia oan husi violénsia; óinormasaun ne’ebé nesesáriu ba eto sirakona-ba oinsá bele hetan asesu ba sira-niadireitu; no garante katak eto sira hetantratamentu justu no ho respeitu husi pesoálsira iha sistema justisa, nu’udar komponenteadisionál ne’ebé importante. Presiza mósaumenta eto sira-nia nia envolvimentuiha prosesu justisa tradisionál, inklui móspadraun no protokolu kona-ba oinsá bele
uza mediasaun iha kazu ne’ebé envolve violénsia bazeadu ba jéneru. CEDAWrekomenda katak tenke iha objetivu atu tratakazu SGBV liuhosi sistema penál ormál.90
Prevene violénsia. Bainhira prevene SGBV,ida-ne’e ó valór ba eto no labarik eto niaseguransa, no hatudu kompromisu ne’ebé
valiozu husi lider sira timoroan hodi mudaneineik atitude no hahalok. Dalarumasusar liu hotu atu alkansa objetivu ida-ne’e,tanba iha atitude kulturál ne’ebé orte kona-ba papél jéneru iha imor-Leste. Medidasira atu prevene violénsia hasoru eto no
labarik eto inklui hasa’e koñesimentuliuhosi esorsu koordenadu iha nivel hotu,muda komunidade nia atitude kona-ba
violénsia, no hasa’e eto sira-nia pozisaun ihasosiedade. Governu no doadór sira tenke
identika no ó undu prinsipál ba ONGsira ne’ebé implementa ona programa nomodelu inovadór, hanesan servisu ne’ebéhala’o husi AMKV ho mane no labarik manetimoroan, no servisu monitorizasaun ne’ebéhala’o husi ONG sira hanesan PRADE,JSMP no FOKUPERS, ne’ebé bele hametinno implementa intervensaun hanesan ne’e
iha nivel nasionál. ONU, ONG no doadórsira bele oka hodi habiit eto sira nu’udarestratéjia prevensaun ida ba tempu naruk hodi hamenus SGBV, inklui atu ó apoiuba bem-estar liuhosi servisu sira ne’ebé taumatan ba violénsia bazeadu ba jéneru.
KonkluzaunAtubele hamenus SGBV iha imor-Lestetenke iha mudansa signikativu husiindivíduu, komunidade no sosiedade, nobuat ne’e presiza tempu. Atitude kulturál
eziste kleur ona no susar atu enrenta nohakat liu. Maski dalan ba oin sei naruk,norma no atitude sira konsagra iha lei, honune’e pasu dahuluk ne’ebé esensiál mak reorma enkuadramentu legál hodi orientalaali ar no hahalok sira.
Abut husi krize SGBV iha imor-Leste mak natureza patriarkál husi sosiedade, ne’ebéaumenta husi istória konfitu violénsiane’ebé oin akontese, ne’ebé tau eto sira ihapozisaun segundu klase ne’ebé sira dependeba mane no tenke tuir mane nia hakarak.ONG sira rekoñese katak tenke oka ba
problema ne’e hodi tau matan ba SGBV,no mós atubele hametin estabilidade noprosperidade iha imor-Leste. Bainhirahabiit eto no labarik eto atubele morislivre husi dependénsia ekonómiku, sosiál noemosionál ba mane sira, sei ó beneísiu basosiedade tomak. Maibe, molok bele alkansaida-ne’e, tenke halo esorsu barak hodidokumenta di’ak liu SGBV no ó kastigu basira ne’ebé halo SGBV, no mós apoia vitimasira hodi hetan rekuperasaun.
NotaNota-Inormasaun ne’e prepara husi Susan
Harris-Rimmer, akadémiku ida husi Australia
ne’ebé oka ba kestaun direitus umanus no
reujiadu. Nia serbisu nu’udar peskizadór iha
Australian National University nia Sentru ba
Governasaun no Justisa Internasionál, no sai
membru iha konsellu UNIFEM Australia.
1 Deklarasaun Beijing no Plataorma baAsaun,(2005), paragrau 112112.
2 UNGA (1992).3 AusAID ODE (2008).4 UNGA (1993).
5 Roynestad (2003).6 Hicks (2004).7 Grupu raballu ONG kona-ba CEDAW
(2009), p. 69.8 Relatór Espesial sira ONU nian (1999).
![Page 7: Timor Leste Violence IB5 TETUM](https://reader035.fdocuments.fr/reader035/viewer/2022081723/577d260e1a28ab4e1ea02ae2/html5/thumbnails/7.jpg)
8/4/2019 Timor Leste Violence IB5 TETUM
http://slidepdf.com/reader/full/timor-leste-violence-ib5-tetum 7/8
Timor-Leste Nota-Informasaun Novembru 2009 | 7
62 UNSG (2009).63 Kódigu Penál Indonézia, haree Artigu 285.64 UNAE iha autoridade tomak ba setór
justisa iha momentu ne’e.65 Regulamentu UNAE 30/2000.66 JSMP (2003), p. 7.67 JSMP (2004), p. 9.68 JSMP (2005a), p. 5.69 JSMP (2001).
70 Hohe no Nixon (2003).71 Amnesty International (2001), p. 42.72 Amnesty International (2001), p. 42.73 Joshi no Haertsch (2003).74 Swaine (2003), p. 3.75 Swaine (2003), p. 3.76 Amnesty International (2001), p. 42. Feminista
imoroan sira seluk hanoin katak dalanúniku atu avansa eto nia asesu ba justisamak reorma justisa tradisionál hodi kumpredireitus umanus.
77 AusAID ODE (2008), p. 110.78 CEDAW (2009), para. 23.79 AusAID ODE (2008), p. 110. Haree Men
Engage Network.
80 AusAID ODE (2008), p. 110.81 AusAID ODE (2008), p. 111.82 AusAID ODE (2008), p. 111.83 CEDAW (2009).84 Grupu raballu ONG kona-ba CEDAW (2009).85 UNFPA (2005).86 AusAID ODE (2008).87 Styles-Power, Hamilton, no Hall (2008).88 Dekretu-Lei Nu. 5/2004, para. 30.89 CAVR (2005).
90 CEDAW (2009), para. 47.
BibliografaAFP (Agence France Presse). 2000. ‘Scars o Vote
Violence Remain Real or Many East imorWomen.’ Dili. 19 November.
——. 2009. ‘East imor Ends Era o Camps.’ Dili.17 June.
Alola Foundation. 2004. raf cking in East imor: A Look into the Newest Nation’s Sex Industry.Dili: Alola Foundation.
Amnesty International. 2001. East imor Justice:Past, Present and Future. AI Index ASA57/001/2001. London: Amnesty International.27 July.
AusAID ODE (O ce o DevelopmentEectiveness). 2008. ‘East imor Country Supplement.’ Violence against Women in
Melanesia and East imor: Building on Regional and Global Promising Approaches. Canberra:AusAID.
Belo, Bishop Carlos Filipe Ximenes. 2001. ‘oForge a Future, imor Needs Justice or the Past.’Sydney Morning Herald . 28 August.
Boudre, Sophie. 2004. ‘A Cruel History orEast-imorese Women.’ Voices Unabridged ,E-Magazine, No. 1. 19 January. <http://www.etan.org/et2004/january/18-24/19acruel.htm>
Carey, Peter. 2001. ‘Challenging radition,Changing Society: Te Role o Women in Eastimor’s ransition to Independence.’ Lusotopie,pp. 255–67.
CAVR (Commission or Reception, ruth, andReconciliation). 2003. Women and the Conict .
National Public Hearing o the Commissionor Reception, ruth and Reconciliation, 28–29April. Dili: CAVR.
——. 2005. ‘Chapter 7.7: Sexual Violence.’ Chega! Final Report o the Commission or Reception,ruth and Reconciliation. Dili: CAVR.
CEDAW (Committee on the Elimination o Discrimination Against Women). 2009.Concluding Observations o the Committee on theElimination o Discrimination Against Womenimor-Leste. CEDAW/C/LS/CO/1. Forty-ourth Session. 20 July–7 August.
CIA (Central Intelligence Agency). 2008. TeWorld Factbook. 20 March. <http://www.cia.gov/library/publications/the-world-actbook/>
Eaton, im. 1999. ‘Raping the Future.’ Mother Jones Magazine. 26 August.
Farsetta, Diane. 2001. ‘East imorese Reugeesin Militia-Controlled Camps.’ In M. H. C. Pus(ed.). Te Devastating Impact o Small Armsand Light Weapons on the Lives o Women: ACollection o estimonies. London: WILPF orthe International Action Network on SmallArms (IANSA) Women’s Caucus.
FOKUPERS (Forum Komunikasi Untuk Perempuan imor Lorosa’e). 2000. Gender-based Human Rights Abuses during the Pre- and Post-Ballot Violence in East imor. Dili: FOKUPERS.
Godinho, Natércia. 2001. ‘UN Security Council“Arria Formula” Meeting on the Implementationo Security Council Resolution 1325.’ 30October. <http://www.peacewomen.org/un/sc/
et.html>Hicks, David. 2004. etum Ghosts and Kin: Fertility
and Gender in East imor , 2nd ed. Long Grove,Illinois (USA): Waveland Press.
Hohe, anja and Rod Nixon. 2003. Report onReconciling Justice, ‘raditional’ Law and State Judiciary in East imor. Washington, DC: USInstitute or Peace. January. <http://www.gsdrc.org/docs/open/DS33.pd>
Horta, Loro. 2009. Human raf cking in Southeast Asia: imor-Leste as a Staging Point . RSISCommentary No. 109. Singapore: RSIS.
Hynes, M., J. Ward, K. Robertson, and C. Crouse.2004. ‘A Determination o the Prevalenceo Gender-based Violence among Confict-Aected Populations in East imor.’ Disasters,
Vol. 28, No. 3, pp. 294–321.ICIE (International Commission o Inquiry on
East imor). 2000. Report o the International Commission o Inquiry on East imor to theSecretary-General.A/54/726 o 31 January.
Joshi, Vijaya and Maggie Haertsch. 2003.Prevalence o Gender-Based Violence in East imor . Dili: International Rescue Committee.July.
JSMP (Judicial System Monitoring Programme).2001. ‘Judicial System Monitoring ProgrammeComments to the Sergio Lobo Interlocutory Appeal.’ 27 July.
——. 2003. ‘Judicial System MonitoringProgramme Background Paper on the JusticeSector.’ Paper presented at the imor-Leste and
Development Partners Meeting, Dili, 6 June.——. 2004. Women in the Formal Justice Sector:Report on the Dili District Court. Dili: JSMP.April.
——. 2005a. Analysis o Decisions in Cases Involving Women and Children Victims: June 2004–March2005. Dili: JSMP. April.
——. 2005b. Statistics on Cases o Violence against Women in imor-Leste. Dili : JSMP. February.
Kearney, Christine. 2007. ‘What It Feels Like toHave to Run.’ Eureka Street , Vol. 17, No. 1. 23January.
KPP-HAM (Komisi Penyelidik Pelanggaran Hak Asasi Manusia di imor imur). 2000. Full Report o the Investigative Commission intoHuman Rights Violations in East imor. Jakarta:
KPP-HAM.McDonald, Hamish, Desmond Ball, JamesDunn, Gerry van Klinken, David Bourchier,Douglas Kammen, and Richard anter (eds).2002. Masters o error: Indonesia’s Militaryand Violence in East imor in 1999. Strategic
9 Haree Relatór Espesial sira ONU nian (1999);ICIE (2000); Amnesty International (2001);KPP HAM (2000); McDonald et al. (2002);FOKUPERS (2000); Godinho (2001).
10 Belo (2001).11 Eaton (1999).12 Relatór Espesial sira ONU nian (1999), para.
46.13 CAVR (2005).
14 CAVR (2005), p. 109.15 CAVR (2005), p. 109.16 Hynes et al. (2004), p. 294.17 FOKUPERS (2000).18 AFP (2000).19 KB (2000).20 Farsetta (2001).21 AFP (2000).22 Winters (1999).23 CAVR (2003).24 CAVR (2003), p. 56.25 Pozisaun 163 iha mundu husi totál 193, tuir
CIA (2008).26 UNDP (2006), p. 2.27 Sissons (1997).
28 Boudre (2004).29 WHO (2001).30 UNDP (2002).31 Carey (2001), pp. 255–65.32 Bazeia ba FOKUPERS nia inormasaun no
dadus ruma; haree Peirera (2001); O’Kane(2001).
33 Peirera (2001). Relatoriu IRC la konklui katak violénsia aumenta, no sujere katak nivel aas violénsia iha uma laran dalaruma la viziveltanba okupasaun.
34 RDL (2008), p. 19. Haree mós LAVA(2009).
35 RDL (2008), p. 19.36 Dadus anuál agora sei disponivel husi
bazededadus Sekretáriu Jerál ONU niankona-ba violénsia hasoru eto, pájina nasaunimor-Leste nian (UNSG, 2009), maibé daduskompletu husi VPU entre 2000 to’o 2009 ladisponivel ba públiku.
37 JSMP (2005a; 2005b).38 UNFPA (2005), p. 13.39 LAVA (2009), p. 1.40 AusAID ODE (2008), p. 197.41 JSMP (2004).42 Grupu raballu ONG kona-ba CEDAW
(2009), p. 64.43 JSMP (2004; 2005a; 2005b).44 Joshi no Haertsch (2003); Swaine (2003).45 Hynes et al. (2004), p. 294.46 Joshi no Haertsch (2003).47 Swaine (2003), p. 17.48 Swaine (2003), p. 13.49 Joshi and Haertsch (2003); Hynes et al. (2004).50 Murdoch (2006).51 Kearney (2007).52 UNSG (2006), para. 99.53 AFP (2009).54 Fundasaun Alola (2004).55 Horta (2009).56 Fundasaun Alola (2004).57 CEDAW (2009), para. 32.58 imor-Leste seidauk asina ONU nia
Konvensaun Kontra Krime Organizaduransnasionál.
59 CEDAW (2009), para. 32.60 Ezbosu iha versaun Ingles disponivel de’it husiwebsite JSMP nian: <http://www.jsmp.minihub.org>.
61 Inklui violasaun seksuál, agresaun seksuál,insestu, no abuzu ba labarik.
![Page 8: Timor Leste Violence IB5 TETUM](https://reader035.fdocuments.fr/reader035/viewer/2022081723/577d260e1a28ab4e1ea02ae2/html5/thumbnails/8.jpg)
8/4/2019 Timor Leste Violence IB5 TETUM
http://slidepdf.com/reader/full/timor-leste-violence-ib5-tetum 8/8
8 | Timor-Leste Nota-Informasaun Novembru 2009
and Deence Studies Centre Paper No. 145.Canberra: Australian National University.
Murdoch, Lindsay. 2006. ‘UN’s Legacy o Shame.’Te Age. 22 July.
Myrttinen, Henri. 2005. ‘Gender, Violence andSmall Arms in East imor.’ Paper presented atthe annual meeting o the International StudiesAssociation, Hawaii, 26 April.
NGO Working Group on CEDAW. 2009. NGO Alternative Report: Implementation o the
Convention on the Elimination o All Forms o
Discrimination Against Women (CEDAW) in
imor-Leste. Dili: NGO Working Group onCEDAW. March.
O’Kane, Mary. 2001. ‘East imor: Return o theRevolutionaries.’ Te Guardian. 15 January.
Pereira, Manuela Leong. 2001. ‘Domestic Violence:A Part o Women’s Daily Lives in East imor.’La’o Hamutuk Bulletin, Vol. 2, No. 5. August.
RDL (Democratic Republic o imor-Leste).2008. Initial Periodic Report o States Parties:
imor-Leste. Committee on the Elimination o
Discrimination Against Women Considerationo Reports Submitted by States Parties underArticle 18 o the Convention on the Eliminationo All Forms o Discrimination Against Women.CEDAW/C/LS/1 o 24 November.
Roynestad, Emily. 2003. Are Women Included or
Excluded in Post-Conict Reconstruction? A Case
Study rom imor-Leste. UN Division or theAdvancement o Women (DAW) Expert GroupMeeting on Peace Agreements as a Means orPromoting Gender Equality and EnsuringParticipation o Women: A Framework o ModelProvisions. EGM/PEACE/2003/BP.1 31. Ottawa,Canada, 10–13 November.
Sissons. Miranda. 1997. From One Day to Another:
Violations o Women’s Reproductive and Sexual
Rights in East imor . Melbourne: East imorHuman Rights Centre.
Styles-Power, Chris, Carolyn Hamilton, and EricaHall. 2008. Te Vulnerable Persons Unit inimor-Leste: An Independent Assessment o ItsRole and Function. UNICEF (UN Children’sFund) imor-Leste echnical Paper Series. Dili:UNICEF. March.
Swaine, Aisling. 2003. raditional Justice and Gender Based Violence Research Report . Dili:International Rescue Committee. August.
KB (im Kemanusiaan imor Barat). 2000.Violence against IDP/Reugee Women: Report o KB (im Kemanusiaan imor Barat) Findingsin IDP/Reugee Camps in West imor . Jakarta:KB. August.
LAVA (imor-Leste Armed ViolenceAssessment). 2009. racking Violence inimor-Leste: A Sample o Emergency RoomData, 2006–08. LAVA Issue Brie No. 4. Dili:ActionAid Australia and the Small Arms Survey.October.
UNDP (UN Development Programme). 2002.‘More Women Die in Childbirth in East imorthan Anywhere in East Asia.’ Press release orInternational Women’s Day. Dili. 8 March.
——. 2006. ‘Te Path out o Poverty.’ imor-Leste
Human Development Report 2006 . Dili: UNDP.UNFPA (UN Population Fund). 2005. Gender-based Violence in imor-Leste: A Case Study.New York: UNFPA.
UNGA (UN General Assembly). 1992. ‘GeneralRecommendation 19 (Eleventh Session):Violence Against Women.’ Report o theCommittee on the Elimination o Discrimination Against Women. A/47/38 o 30 January.
——. 1993. Declaration on the Elimination o Violence Against Women. Resolution 48/104 o 20 December.
UNSG (UN Secretary-General). 2006. Report o the Secretary-General on imor-Leste Pursuant to Security Council Resolution 1690 (2006).S/2006/628 o 8 August.
——. 2009. Database on Violence Against Women:imor-Leste. Accessed 3 November 2009.<http://webapps01.un.org/vawdatabase/countryInd.action?countryId=1291>
UN Special Rapporteurs. 1999. Report on the Joint Mission to East imor Undertaken by theSpecial Rapporteur on Extrajudicial, Summaryor Arbitrary Executions, the Special Rapporteur on the Question o orture, and the Special Rapporteur on Violence against Women, ItsCauses and Consequences: Situation o HumanRights in East imor. A/54/660 o 10 December.Geneva: UN.
WHO (World Health Organization). 2001. WHO’s
Contribution to Health Sector Development inEast imor . Dili: WHO. July.
Winters, Rebecca (ed.). 1999. Buibere: Voice o East imorese Women. Darwin: East imorInternational Support Centre.
Publikasaun sira husiTLAVAArtigu
Parker, Sarah. 2008. ‘Commentary on theDra Arms Law in imor-Leste.’ East imor Law Journal . Disponivel on line iha inglés,tetun, indonéziu no portugés. <http://www.eastimorlawjournal.org/Articles/Index.html>
——. 2009. ‘Handle with Care: Private Security Companies in imor-Leste.’ East imor Law Journal . Disponivel on line iha inglés,tetun, indonéziu no portugés. <http://www.eastimorlawjournal.org/Articles/Index.html>
Nota-informasaunNo 1, Outubru 2008
Kilat iha imor-Leste: Rezeña istórika kona-badisponibilidade kilat ki’ik sira-nian no kontrolukilat iha imor-Leste
No 2, Abríl 2009Grupu sira, gang sira no violénsia armada ihaimor-Leste
No 3, Juñu 2009Violénsia eleitorál iha imor-Leste: identikasaun
no avaliasaun ba insidente no resposta siraNo 4, Outubru 2009
Monitoriza violénsia iha imor-Leste: Amostradadus husi servisu urjénsia (ER), 2006–08
Avaliasaun kona-ba Violénsia Armada iha imor-Leste (LVA) nu’udar projetu independente ne’ebésuperviziona husi ActionAid Australia (uluk koñesidu ho naran Austcare) no Small Arms Survey.Projetu ida-ne’e servisu hamutuk parseiru públiku no parseiru naun-governamentál atu identika nohabelar perspetiva klaru hodi prevene no hamenus violénsia armada ne’ebé reál no mós tuir ema niapersesaun iha imor-Leste. Projetu ida-ne’e unsiona nu’udar sentru ida iha Dili atu rai no ahe dadusnasionál no internasionál kona-ba tendénsia sira violénsia nian. Entre 2008 no 2010, LVA sei sai sentruida atu halibur inormasaun no análize ho oku espesíku kona-ba:
atór sira risku nian, impaktu no kustu sira sósiu-ekonómiku nian husi violénsia armada ne’ebé relasionaho populasaun nia saúde – liu-liu eto sira, labarik sira, joven mane sira no ema dezlokadu sira;
dinámika hosi violénsia armada ne’ebé relasiona ho grupu sira ‘risku boot’ nian hanesan gang sira,komunidade espesíku sira iha distritu ne’ebé aetadu, petisionáriu sira, veteranu sira, instituisaunestadu sira, no situasaun ne’ebé bele hamosu violénsia hanesan eleisaun; no
disponibilidade arma sira no uza ho maneira ne’ebé la apropriadu (n.e. sasán kro’at, kilat ne’ebé halorasik ka ‘rakitan’, kilat ne’ebé halo iha ábrika) nu’udar atór ida-ne’ebé kontribui ba violénsia armadano inseguransa.
Objetivu husi projetu ne’e atu ó opsaun sira polítika nian ne’ebé válidu no bazeia ba dadus konkretuba governu imor-Leste, sosiedade sivíl no sira-nia parseiru sira hodi hamenus violénsia armada.Projetu ne’e uza métodu oioin – inklui monitorizasaun saúde públiku no mós peskiza bazeia ba ocus
groups no entrevista —atu identika prioridade no estratéjia ne’ebé prátiku. Rezultadu sira sei publikaho lian tetun, indonézia, portugés no ingles. LAVA nia Nota-Inormasaun sira ó inormasaun ne’ebéatualizadu, avel no kompletu kona-ba aspetu espesíku relasiona ho violénsia armada iha imor-Leste,inklui disponibilidade no distribuisaun kilat ki’ik no kilat rakitan iha imor-Leste no violénsia ne’ebérelasiona ho eleisaun.
L V
Projetu TLAVA: Sumáriu
formerly
Projetu ida-neehetan apoiu husiAusAID.
Dadus tékniku
Grazmu: GoMedia Design
Apoiu editoriál: Emile LeBrun,Robert Muggah, Celia Paoloni
Kontaktu
Atu hetan inormasaun barak liutan, bele hareewww.timor-leste-violence.org ka bele [email protected]