Timor Leste Violence IB2 TETUN
-
Upload
literaturabamaubere -
Category
Documents
-
view
235 -
download
0
Transcript of Timor Leste Violence IB2 TETUN
8/4/2019 Timor Leste Violence IB2 TETUN
http://slidepdf.com/reader/full/timor-leste-violence-ib2-tetun 1/8
Timor-Leste Nota-Inormasaun Abril 2009 | 1
TLAVA
Iha loron 11 Fevereiru 2008 Mayor AlredoReinado no grupu eis-soldadu F-FDL1 ne’ebé hanaran Petisionáriu sira, mak akompaña husi eis-membru PNL sira mak aliadu,2 ataka Prezidente Jose Ramos Hortania uma iha Dili. Prezidente flaali ba umahaoin jogging , hetan tiru no kanek todan;ofsiál seguransa sira oho Reinado no niamembru ida. Menus husi oras rua depois,grupu ida ne’ebé lidera husi petisionáriusira nia lider enente Gastão Salsinha, tiruba koluna karreta sira Primeiru MinistruXanana Gusmão nian.
Atake sira ne’ebé koordenadu halo emahotu-hotu hakodak no hapara temporáriu
violénsia entre gang sira ne’ebé namkari iha
rai laran durante Dezembru 2007. Reinadokoñesidu nu’udar atór principal iha rede luanne’ebé kompostu husi gang sira, grupu rentepolítiku, no grupu patrosinadór iha elitepolítiku nia laran. Maski Petisionáriu sira ihainuensia ne’ebé haraku estabilidade polítikuno sosiedade nian iha imor-Leste durantetinan rua, autoridade sira la prevee didi’ak ameasa ida-ne’e.
Grupu no gang armadu la’ós buat oun ihaimor-Leste, maibé sira evolui husi grupurezisténsia klandestinu durante períodukolonializmu Indonézia no sai nu’udargrupu barabarak ho orma no naturezaoioin, inklui veteranu ne’ebé marjinalizadu,grupu klandestinu sira, rente polítikusira, grupu arte marsiál sira (GAM sira),gang sira ne’ebé bazeia iha suku, grupu juventude sira, no organizasaun seguransasira. Haoin tinan sia dezde okupasaunIndonézia remata, realidade katak gang sirasai barabarak ho orma oioin reete tensaunsosiál lubuk ida iha sosiedade imor-Leste nia laran no estadu no instituisaunsira ne’ebé raku naatin. Duranteokupasaun, grupu hirak ne’e proteje sira-niakomunidade husi orsa seguransa Indonézia
no sira-nia liman-ain; agora sira proteje sirania komunidade husi komunidade seluk.
Nota-Inormasaun ne’e haree flaali prezensano knaar husi gang sira iha imor-Leste. Honune’e, ezamina sira nia kreximentu oun
daudauk ne’e, ameasa ne’ebé sira hamosu, nosira nia uzu no asesu ba arma sira, liu-liu kilatki’ik. Nota-inormasaun ne’e konklui katak:
Maski grupu armadu sira iha imor-Leste
kompostu husi membru oioin, ho sistemakomandu, kontrolu no motivasaun oioin,normalmente grupu sira organizadu tuirrede patrosíniu nian no parentesku ne’ebébazeia ba fgura ida de’it, no manteinlealdade liuhusi ornesimentu servisu hoeskala ki’ik.
Iha tinan hirak ne’e nia laran, GAM sira
aumenta sira-nia inuensia no área ne'ebésira halo atividade; ohin loron iha membruna’in 20,000 ne’ebé rejista tiha ona — noprovavelmente pelumenus membru ho
kuantidade hanesan seidauk rejista —ne’ebé iha inuensia distritu 13. Dili sainu’udar atin prinsipál ba GAM sira ne'ebéataka malu beibeik iha atin públiku.
Iha atór oioin ne’ebé inuensia
posibilidade katak violénsia bele kometehusi grupu sira, no inklui konitu ne’ebéiha tiha ona no asaun oho bazeia ba
vingansa entre grupu étniku sira ne’ebéakontese durante dékada hirak nia laran,konitu rai, dezempregu sistemátiku,reklamasaun polítiku, rivalidade kona-baterritóriu, krime predatória, no deende an.
Kilat ki’ik no kilat ho kalibre ki’ik ne'ebé
halo iha ábrika la iha inuensia bootatu aumenta violénsia entre gang sira ihaimor-Leste. Violénsia barak komete hoarma simples, inklui atuk, rama-oan noesplozivu primitivu, lansadór rama-oanne'ebé halo rasik no rakitan, maski pistolano espingarda mós uza.
Resposta husi estadu ba gang sira inklui
asaun represiva ne’ebé lidera husi orsaseguransa no mós ‘prosesu dame nian’ne’ebé media liuhusi Gabinete PrimeiruMinistru ka sosiedade sivíl. Intervensaunseluseluk mós bele ó rezultadu ne'ebé
pozitivu, hanesan harii komisaun diretivainter-ajénsia kona-ba polítika juventudeno mediasaun, regula no rejista grupuespesífku no sira-nia lideransa, identifkagrupu sira nia territóriu, monitoriza
ligasaun entre polítiku sira no lider gangsira, no identifka elementu sira ne'ebéestabelese ligasaun ho gang sira iha áreaimportante.
Tipu grupu armadu nogang siraMaski imor-Leste nia populasaun lato’o millaun ida, iha grupu barabarak hodiversidade luan, inklui GAM sira nomovimentu sosiál, gang ki’ik iha dalanninin no grupu juventude. Maibé, hanesanmilísia iha 1999, grupu hirak ne’e la’ós buatoun ne’ebé mosu derrepente de’it. Maskigrupu balun eziste kleur ona, maioriagrupu hirak ne’e kria durante períodu idane’ebé imor-Leste nia sosiedade hetanmilitarizasaun makaas nu’udar rezultaduhusi okupasaun Indonézia entre 1975 no1999.3 Maioria grupu ne’ebé eziste daudaunorma ho intensaun atu kombate okupasaun,ka hanesan GAM sira, nu’udar rezultaduhusi militár Indonézia nia esorsu sira atuimpoin kontrolu sosiál. Maski maioria grupuhirak ne’e kompostu husi juventude ne’ebémarjinalizadu, sira-nia membru inklui emahusi setór hotu-hotu iha sosiedade nia laran,inklui membru husi orsa polísia, militár, nomós entre elite polítiku no ekonómiku.
Susar no bele hamosu kontrovérsia bainhirakoko esplika dierensa klaru entre grupuhirak ne’e. Grupu barak iha membru balunne’ebé sai membru iha grupu seluk no grupusira iha karakterístika lubuk ida ne’ebéhanesan, porezemplu inklui eis-veteranu siranu’udar membru, ka uluk liu grupu sira ne’eunsiona nu’udar organizasaun klandestinu.Grupu sira modifka sira-nia estruturabeibeik: porezemplu, grupu klandestinu nomarjinalizadu, mosu tanba iha vontade atukombate okupasaun Indonézia, maibé agorasai nu’udar movimentu protestu, ka ormapartidu polítiku, ka sai nu’udar sindikatu
kriminál. La iha estatístika barak ne’ebé favelkona-ba númeru membru iha grupu hirak ne’e, no relatóriu ida-ne’e ó estimativa de’it.Ida-ne’e tanba alta peskiza kle’an no mós tanbagrupu hirak ne’e ezajera sira-nia membru boot
Grupu sira, gang sira no violénsiaarmada iha Timor-Leste
AVALIASAUN BA VIOLÉNSIA ARMADA IHA TIMOR-LESTE
nota-infor masaunNo. 2 | Abril 2009
8/4/2019 Timor Leste Violence IB2 TETUN
http://slidepdf.com/reader/full/timor-leste-violence-ib2-tetun 2/8
2 | Timor-Leste Nota-Inormasaun Abril 2009
liu duke realidade, no númeru membru tun-sa’e beibeik tanba grupu sira ahe malu no atórseluseluk. Maibé, relatóriu ne’e ó deskrisaun
simples kona-ba relasaun luan entre grupu sira(haree Figura 1).
Lider sira husi GAM no grupu paramilitár en jerál nega katak sira iha afliasaun polítiku.Milísia balun iha Indonézia halo ligasaunho partidu polítiku, no sira-nia naran Satgas (satuan tugas), maibé iha imor-Lestepolítiku sira, gang sira, GAM sira no grupuparamilitár iha afliasaun polítiku oioin, nosira-nia ligasaun ba malu normalmente laormál no muda beibeik. Grupu no partidusira liga ba malu liuhusi afliasaun pesoál,parentesku, no klandestinu, no mós tanbagrupu ida-idak nia membru sira mós saimembru iha grupu seluk. Grupu barak, liuliuGAM sira, iha ligasaun liuhusi nia membruka amília, ho partidu polítiku prinsipál,polísia no orsa armada sira. Membru barak husi gang sira mós sai membru husi GAMsira, no grupu marjinalizadu no politizaduboot liu. Masa sira bele mobiliza bainhirapresiza liuhusi intermediáriu ne’ebé far,ne’ebé normalmente iha relasaun amíliaho polítiku sira, ka koñese ona liuhusi redehirak ne’e. Susar atu prova ligasaun ormál– realidade ida ne’ebé lider husi gang sirano polítiku sira uza beibeik. Kuadru 1 órezumu kona-ba grupu oioin bazeia sira-nialokalizasaun jeográfku, data de ormasaun,kompozisaun no estimativa kona-banúmeru membru sira, afliasaun polítiku nokarakterístika seluseluk.
Grupu sira aumenta beibeik tanba juventudebarak la iha servisu. Maizumenus katoluk ida husi orsa traballu iha Dili ho tinan entre25–29 la iha servisu ka ‘lakon entuziazmu’(la buka tan servisu). Númeru ne’e sa’e to’o60 % entre juventude mane, no maizumenus50 % iha grupu tinan entre 20–24.4 Aleindedezempregu, iha mós taxa aas migrasaunhusi área rurál ba sidade, ne’ebé maioria
mak mane klosan ne’ebé muda husi distritusira ba Dili. Maizumenus 40 % husi Dili niapopulasaun kompostu husi migrante internu,no maioria migrasaun internu ne’e akonteseoun daudaun. Estatístika sira husi Sensu
2004 hatudu katak iha tinan lima nia laran,entre 1999 no 2004, Dili nia populasaun sa’ehusi 100,715 to’o 173,541. uir estatístika sira
ne’e, 56.4 % husi kreximentu ne’e relasiona homigrasaun internu.5
Hanesan observa tiha iha nasaun viziñu sirahanesan Papua-Giné Foun, bainhira migrantebarak muda husi área rurál ba sidade noema barak mak dezempregu, situasaun ida-ne’e bele haburas rustrasaun no tensaunsosiál.6 Mane klosan sira lakon sira-niakonfansa tanba dezempregadu no sira-nia estatutu sosiál aumenta problema ne’e,tanba juventude barak mak muda ba sidadehodi buka servisu hela ho amília alargadane’ebé dala barak lakohi simu sira. Baluntenke serbí sira-nia amília alargada hanesan
atan doméstiku.7 Gang no GAM sira bele ó juventude sira suporta, estatutu no protesaun,sigarru no alkol ne’ebé saugati, no mós dalabarak sira hetan rendimentu.
Maski iha kazu balun gang lokál sirakria problema tanba halo estorsaun bakomersiante lokál, hemu alkol no halo
violénsia, iha kazu barak komunidade simutiha sira. Dala ruma membru sira husigang bele sai nu’udar fgura ho autoridade,hanesan xee suku. Gang sira mós ó suportane’ebé importante no dala barak serbí nu’udaronte ida de’it ne’ebé bele ó asisténsia sosiál
ka kréditu iha suku sira ne’ebé kiak, hanesanatin ne’ebé ema uitoan de’it iha servisu.Komunidade sira en jerál iha atitude ne’ebéambíguu ba uzu violénsia hodi alkansamudansa polítiku ka sosiál. Ida-ne’e saihanesan preokupasaun boot. Iha komentáriubarak ona kona-ba oinsá juventude sira ne’ebémarjinalizadu iha sidade ó apoiu ba fgurasira ne’ebé uza violénsia hanesan MayorReinado, maibé nia baze apoiante sira luantebes, inklui mós élite polítiku no ekonómikuno entre grupu sira sosiedade sivíl nian ne’ebétau matan ba violénsia jéneru no direitusumanus.
Elite polítiku durante ne’e dala ruma laó ezemplu alternativu (pozitivu) ne’ebépresiza atu muda atitude iha komunidadenia laran. Partidu polítiku sira uza gang siralahó responsabilidade nu’udar seguransa
pesoál no ajente provokadór, no hametingrupu hirak ne’e nia kbiit no abilidade atudada atensaun juventude kiak tanba bele órendimentu ba sira. oleránsia ne’ebé hatuduba Reinado no Petisionáriu sira, no indultune’ebé ó ba fgura boot sira ne’ebé envolveiha violénsia 2006, haruka mensajen la klaruba komunidade, no observadór barak iha
preokupasaun katak ida-ne’e sei kria ambienteimpunidade.
Estrutura grupuMaski GAM sira iha estrutura no lideransaiha nivel nasionál, parese katak sira-nialider la iha kontrolu eetivu ba sira-niaorganizasaun tomak. Dala barak sira sókontrola de’it seksaun hirak husi sira-niaorganizasaun ne’ebé iha ligasaun pesoál kaparentesku, liuhusi relasaun ne’ebé impoinobrigasaun ba malu.
Kompozisaun membru sira iha GAM dala
barak aliña ho rede parentesku. Kada bairruiha Dili kompostu husi aldeia sira. Kadaaldeia maizumenus kobre amília alargadaida nia territóriu, no dala ruma aldeia tomak bele pertense ba GAM ida de’it. Fenómenune’e subliña husi realidade katak maioriakonitu iha imor-Leste akontese entrealdeia ida ho aldeia seluk, la’ós iha aldeia idania laran.8 Konitu komunál mosu bainhirakada komunidade mobiliza ninia juventudeatu deende ninia territóriu, maibé dalaruma observadór sira hanoin katak konitukomunál hanesan konitu entre GAM sira.Ida-ne’e akontese iha imor-Leste tomak, nokonitu ne’ebé mosu kleur ona bele hareehanesan konitu entre GAM ka gang sira.Konitu ne’ebé hahú iha distritu rurál beleto’o Dili, tanba amília ida uza GAM hodiataka amília seluk – porezemplu, kona-ba konitu rai — ne’ebé ema hotu-hoturona; no membru husi GAM sira ne’ebé maihusi amília seluk ka amília alargada ihaDili mós envolve iha konitu. Ho nune’e,akontesimentu ne’ebé hahú nu’udar disputaamília nian sai konitu jerál ne’ebé envolvegang sira.
Maioria husi grupu barabarak ne’ebé namkariiha Dili laran, hanesan grupu juventude no
gang sira ne’ebé hamriik iha dalan ninin,iha ligasaun ho estrutura amília. Famíliabalun bele orma afliasaun ho amília seluk atu proteje malu, ho nune’e haluan konituba ema sira ne’ebé la envolve. Ida-ne’e hareeloloos durante baku malu ne’ebé akontese ihaárea Bairopite iha 2007. Grupu juventude sirane’ebé iha ligasaun ho amília balun halibursira-nia orsa atu duni sai Persaudaraan SetiaHati erate (PSH), nu’udar GAM boot liuhotu iha imor-Leste.
Violénsia barak husi períodu 2006 laorganiza liuhusi gang sira ne’ebé koerenteno uniorme, maibé organiza liuhusi rede
pesoál, amília, polítiku no klandestinu.Gang barak la iha naran no membrupermanente, sira-nia estrutura hanesanrede patrosíniu ne’ebé relasiona ho fguraespesífku. Dala barak, fgura hirak ne’e mak
Figure 1 Relasaun sira entre grupu oioin
Grupumarjinalizadu
GAM
Gang / Grupu juventude
PNTL/ F-FDTL
Grupufrente polítiku
Intermediáriu/ Rede klandestinu/ Rede parentesku
Grupuseguransala formál
Partidu polítiku/ krimeorganizadu /negosiante nia
interese
8/4/2019 Timor Leste Violence IB2 TETUN
http://slidepdf.com/reader/full/timor-leste-violence-ib2-tetun 3/8
Timor-Leste Nota-Inormasaun Abril 2009 | 3
Kuadru 1 Tipu gang no grupu sira seluk iha Timor-Leste
Tipu grupu no
ezemplu
Infuénsia
jeográku
Data de ormasaun Kompozisaun no
númeru
Aliasaun polítiku no
karakterístika seluseluk
Grupu marjinalizadu sira
CPDRDTL
Colimau 2000
Sagrada Familia
Nasionál maibé en jerál orteliu iha atin rurál lideransa nian
Maioria iha dékada 2000 niahun, maibé balun iha dékada1990 nia rohan
Ema ho tinan boot,dezempregadu ka agrikultórkiak husi distritu rurál sira nopersentajen aas mak eis-veteranu
Númeru membru siramaizumenus rihun rua ka tolu
Anti-governu, la iha afliasaun polítiku, exetu ihamotivu oportunista
Reklamasaun espesífku inklui servisu ba veteranu
sira no asisténsia husi governu ba agrikulturaEnvolve beibeik iha maniestasaun violentu noasaun seluseluk
Grupu klandestinu sira
7-7
5-5
Bua Malus
Nasionál maibé orte liu iha Dilino distritu sira parte loromonu
Dékada 1980 En jerál kompostu husi juventudedezempregadu, membrubalun husi orsa seguransa;maizumenus tinan 16 -35 maibélideransa iha tinan boot liu
Estima katak númeru membrusira maizumenus rihun haat to’orihun neen
Dala barak hatete katak sira neutrál maibé grupuprinsipál sira normalmente identifka aan hopartidu prinsipál ida, depende ba lideransa niaafliasaun
Membru balun husi grupu hirak ne’e envolve ihaatividade kriminál no mós violénsia 2006–7
Grupu Arte Marsiál (GAM)*
PSHT
KORK
Kera Sakti
Kung Fu Master
Nasionál maibé dala barak ihasuku espesífku
Maioria harii duranteokupasaun Indonézia iha
dékada 1980 maibé balun, n.e.KORK, hatete katak sira hariiuluk liu
Tinan oioin, eto no mane, klasesosiál oioin, inklui akadémiku no
ministru; prezensa orte iha orsaseguransa sira
Grupu 15–20 no membru beleto’o ema na’in 90,0009
Dala barak hatete katak sira neutrál maibé grupuprinsipál sira normalmente identifka aan ho
partidu prinsipál ida, depende ba lideransa niaafliasaun**
Maioria mak organizasaun desportu ne’ebélejítimu, maibé polítiku sira bele mobiliza sira atuhalo maniestasaun no violénsia, no mós sindikatukrime organizadu uza sira ba seguransa, estorsaunno asaun kriminál seluseluk
Grupu frente polítiku
MUNJ
Maioria bazeia iha Dili 2006–07 Maioria lider iha tinan boot liu,normalmente servisu hela husiklase médiu
Masa ne’ebé bele mobiliza, orma husi partidupolítiku opozisaun nian atubele mobiliza juventudesira atu halo maniestaun; no mós serbí nu’udargrupu sombriña ba grupu disidente oioin ne’ebé ihaligasaun ho gang sira
Gang sira
Ameu Van Damme Commando
Comoro
Gang merkadu
Normalmente bazeia iha Dili,barak liu hetan iha bairru
ne’ebé domina husi migrantesira husi área rurál, haliburbesik zona komérsiu prinsipál,inklui merkadu sira
Balun harii molok 1999 maibémaioria harii haoin 2000
Ho tinan oioin, maibé membrubarak mak oin-sa’e to’o
maizumenus tinan rua nulu resinGang sira nia membrumaizumenus atus hirak, maibéiha gang barabarak ne’ebéhamriik iha dalan ninin homembru maizumenus sanulude’it
Simu osan husi sindikatu krime organizadu,polítiku no partidu polítiku hodi sunu uma, halo
intimidasaun, dala ruma oho; buka moris liuhusiestorsaun ki’ik, na’ok sasán no ornese seguransa ba jogu ilegál no atin prostituisaun; balun de’it makiha naran ofsiál, normalmente bazeia ba fguraautoridade ho tinan boot liu
Grupu juventude
Slebor
Green Villa Blok M
Aqui Jazz
Predator
Iha distritu hotu-hotu maibéliuliu iha Dili; barak liu ihaárea sira ne’ebé domina husimigrante rurál
Maioria harii iha dékada 1980,maibé grupu oun barak harii2006-07
Maioria mak oin-sa’e to’omaizumenus tinan 20 resin,inklui grupu balun eto ho manekahur malu, no klase sosiál hotu-hotu, maibé domina husi manene’ebé dezempregadu
Númeru membru sira husi emana’in sanulu resin to’o atus resin
En jerál la iha afliasaun polítiku maibé dala rumabele mobiliza sira atu halo violénsia; balun envolveiha atake ba ema lorosa’e tuir sira nia inisiativarasik; dala barak apoia an liuhusi ornese seguransaba loja na’in, estorsaun, no na’ok sasán; barak makhalo servisu pozitivu, knaar síviku, ka atividadedesportu, múzika no artístiku
Grupu seguransa la formál
Petisionáriu sira
Grupu Railos
Isolados
Maioria iha distritu rurál siraiha rai aas parte loromonu,liuliu iha área ronteira
Mosu durante períodu pós-independénsia maibé liuliu ihaperíodu 2005–07
Maioria mak veteranu ho tinanboot liu maibé inklui membrubalun mak eis-soldadu F-FDTL nomós ofsial polísia
Númeru membru sira na’in atusliu, maibé grupu indivíduu ihamaizumenus membru na’insanulu resin
Anti-governu maibé la iha afliasaun polítiku, exetuiha motivu oportunista; sira-nia reklamasaun okaba servisu ho F-FDTL; iha asesu ba kilat ne’ebéhalo iha abrika; maski temporáriamente haparaatividade, iha kbiit atu harii flaali ho lalais
* Relatóriu resente husi GZ identifka GAM oin tolu: (a) GAM ho arda mutin ne’ebé organizadu didi’ak, la halo violénsia no tuir padraun internasionál sirakona-ba arte marsiál; (b) GAM ho orijen husi Indonézia hanesan PSH no Kera Sakti, ne’ebé la envolve iha kompetisaun organizadu iha imor-Leste, no ihaenvolvimentu iha violénsia; (c) GAM imor-Leste ne’ebé halo arte marsiál indíjena, hanesan KORK, no bazeia ba estrutura hanesan komandu militár (balunmós iha envolvimentu iha violénsia).10
** KORK nu’udar ezemplu aliña ho FREILIN bainhira Nuno Soares mak lidera organizasaun ne’e, maibé bainhira lider orijinál Naimori husik sai husi komarka,nia duni sai Soares husi KORK no hakotu KORK nia afliasaun ho FREILIN.
*** ermu grupu arte rituál dala ruma uza hodi deskreve grupu hanesan 7-7 no Colimau 2000. ermu ne’e ladún apropriadu tanba GAM barak, hanesan PSH noKORK, mós halo rituál sinkretiku ne’ebé sira far ó kbiit májiku ba sira. Grupu GAM balun ho orijen husi Indonézia hetan inuénsia husi mistisizmu javanés, nofar katak sira-nia arte marsiál ó kbiit atu kura.
8/4/2019 Timor Leste Violence IB2 TETUN
http://slidepdf.com/reader/full/timor-leste-violence-ib2-tetun 4/8
4 | Timor-Leste Nota-Inormasaun Abril 2009
eis-ativista ka lider klandestinu, ka xee
rede amília. Durante okupasaun Indonézia,rede klandestinu barak bazeia ba redeparentesku,11 no gang barak kontemporáneunia estrutura hanesan. Lider sira husi ganghirak ne’e mós haburas lealdade liuhusipatrosíniu hanesan empresta osan, ósigarru ka alkol, ka liuhusi intimidasaun.Maioria fgura hirak ne’e halo estorsaun,ho ahe lukru sira ba komunidade lokálhodi hasa’e sira nia estatutu rasik. Ida-ne’e la signifka katak juventude sira simuosan atu halo asaun kriminál, maibé sirabele hetan motivasaun tuir lealdade noobrigasaun. Bainhira partidu polítiku
ka emprezáriu sira presiza mobiliza emalubuk ida, fgura hirak ne’e serbí nu’udarintermediáriu. Maizumenus fgura na’inneen ne’ebé orte iha Dili kaer baze apoiantene’ebé luan, no mós bele bolu fgura ki’ik liu ne’ebé iha inuénsia iha área lokálatu mobiliza juventude sira hodi ormamasa, porezemplu, atu ataka kampu emadezlokadu sira ka halo intimidasaun ba riválnegósiu.
Fonte rendimentuGang barak hetan rendimentu husi
estorsaun, no ho nune’e sai problema bootba negosiante sira no prevene investimentu.Estorsaun hanesan ne’e aeta komérsiuhotu-hotu, inklui kiosk ki’ik iha dalanninin no mós kompañia konstrusaun bootno supermerkadu sira. Merkadu, terminálmikrolete no supermerkadu Xina nian sai
vulneravel tebes. Maski negosiante balun halokontratu voluntáriu ne’ebé la ormál ho grupusira atu proteje sira husi atake, dala barak sirahasoru estorsaun – ne’ebé dala ruma hanaran‘impostu’ ka ‘doasaun’. Iha maioria kazu,estorsaun la boot no halo husi gang sira ne’ebéhamriik iha dalan ninin, maibé grupu sira
aumenta sira-nia operasaun hodi grupu bootnia naran, inklui grupu krime organizaduhusi Indonézia no Xina.12 Númeru emprezaseguransa profsionál aumenta lalais, no ida-ne’e mós provoka konitu, tanba sira kompete
ho gang sira ne’ebé normalmente hetanrendimentu husi ornesimentu seguransa.13
Estorsaun bele akontese iha eskala boot liu,tanba grupu sira hakarak hetan lukru husiinseguransa. Gang balun ne’ebé envolveiha violénsia 2006 aprezenta sira-nia anba doadór sira (mak tenke selu) nu’udarmediadór, ho nune’e sira mak kria problem,depois aprezenta an nu’udar ema ne’ebé beleó solusaun.
Aleinde ó seguransa, gang sira mós halooperasaun nu’udar masa ne’ebé bele seluhusi polítiku sira ne’ebé korruptu, rai na’in,no grupu krime organizadu. Liuliu durante
violénsia 2006, iha relatóriu barak ne’ebé
hato’o beibeik katak membru husi gangsira simu osan atu provoka violénsia nohalo atake.14 Ema barak simu realidadekatak gang no grupu paramilitár sira beleuza ba seguransa pesoál no intimidasaun.Porezemplu, CNR nia lidera sira harukamensajen ne’ebé sala bainhira sira nomeiaVicente da Conceição, alias Railos, hodikoordena sira-nia kampaña iha Liquica,maski ONU nia Komisaun Inkériturekomenda katak Railos tenke lori ba justisatanba ninia knaar iha runguranga ne’ebéakontese iha tinan 2006. 15
Jogu ilegál, inklui mákina poker, utu manu,lotaria ilegál, no tipu jogu ne’ebé tradisionálliu, ó rendimentu boot – dezde mákinapoker sofstikadu tama, operasaun ne’eó osan boot liu. Dala ida tan, operasaunhanesan ne’e normalmente kaer husisindikatu krime organizadu, maibé gang sirane’ebé ki’ik liu, no liu-liu GAM sira ne’ebéboot liu, ornese seguransa ba operasaunhirak ne’e, nune’e mós ba diskoteka no atinprostituisaun ne’ebé aumenta beibeik tanbaiha prezensa ema internasionál barak liu.Nu’udar konsekuénsia husi violénsia 2006–2007, agora Dili iha zona keta-ketak ne’ebé
kontrola husi gang ida-idak ne’ebé iha direitueskluzivu atu simu rendimentu husi atividadeilegál hirak ne’e.
Dezde tráfku umanu no komérsiu drogamosu oun daudaun iha imor-Leste,
GAM no gang sira bele hetan lukru bootliu husi atividade ilegál, no mós aumentapotensiál ba kompetisaun ne’ebé violentu,tanba grupu balun iha membru barak tebetebes. Uzu reseita mina rai nian baundu dezenvolvimentu no kreximentu lalaiskonstrusaun ne’ebé autoridade sira seidauk regula didi’ak, ne’ebé promove husi prezensa
ema internasionál barak liu, dada atensaunsindikatu krime organizadu, ho nune’e kriaoportunidade komérsiu ba GAM no ganghirak ne’e.
Kreximentu: grupu siradezde krize 2006 to’o ohinloronMolok konitu 2006, gang armadu, grupuparamilitár no GAM sira mosu beibeik durante períodu pós-independénsia, maibésira ladún hetan atensaun. Violénsia ne’ebéhalo iha Dili no área rurál sira durante krize
April no Maiu 2006 destrui uma 6,000 noema na’in 140,000 sai dezlokadu, no ida-ne’ehatudu katak grupu hirak ne’e iha potensiáldestrutivu makaas.
Bainhira krize polítiku akontese,perturbasaun komesa mosu entre grupuétniku lorosa’e no loromonu iha Dili larantomak, ne’ebé ho lalais sira atake malu ihadalan ho intensidade makaas. Iha onte haatprinsipál ne’ebé hamosu violénsia ne’e:
Disputa kona-ba propriedade. uirestimativa, haoin ema dezlokadu barak halai sai iha 1999, 50% uma iha Dili okupa
flaali ho maneira ilegál.16
Ema balunaproveita violénsia jerál hodi duni sai emahusi uma ne’ebé disputa hela. Maioriaema ne’ebé duni ona mak migrante husiparte lorosa’e. Iha mós evidénsia ortekatak violénsia ne’e ó oportunidade baemprezáriu ne’ebé korruptu atu hasai emahusi rai hodi harii propriedade, no gangsira hetan lista inkilinu ne’ebé tenke dunisai.17
Kompetisaun entre gang sira ba
territóriu. Haoin 1999 gang sira husiparte lorosa’e tama iha Dili no kontrolaestorsaun no empregu iha sentru
komérsiu prinsipál rua – merkadu noterminál mikrolet sira – aleinde joguilegál no ornesimentu seguransa ihadiskoteka no atin prostituisaun ilegál.Maski grupu barak envolve iha atividadehirak ne’e, nu’udar rezultadu husi
violénsia 2006, gang prinsipál haat husiparte loromonu agora daudaun dominaestorsaun hirak ne’e iha Dili.
Violénsia organizadu . Iha relatóriu barak ne’ebé kredivel katak membru husi gangsira simu osan atu provoka violénsia,18 nokatak atake sira ba kampu ema dezlokaduno área seluseluk haktuir padraun ne’ebé
akontese beibeik ho maneira hanesan.Ema barak ne’ebé sa’e kamioneta mai husidistritu no tun iha Dili, no sira organiza nohetan undu husi rente polítiku hanesanFrente Nasionál ba Justisa no Pás ka sira-
Grafti (hakerek iha didin-lolon) husi gang ida iha uma ne’ebé ema husik-hela, Dili, 2008 © JAMES SCAMBURY
8/4/2019 Timor Leste Violence IB2 TETUN
http://slidepdf.com/reader/full/timor-leste-violence-ib2-tetun 5/8
Timor-Leste Nota-Inormasaun Abril 2009 | 5
Kaixa 1 Kronolojia kona-ba krize polítiku iha 200616 Marsu: Soldadu F-FDL na’in 594 demite tanba husik sira nia postu
24 Abríl: Grupu soldadu ne’ebé demite tiha ona, ne’ebé hanaran petisionáriu sira,
hamutuk ho sira-nia apoiante halo maniestasaun iha parlamentu nia oin
28 Abríl: Maniestasaun ida hamosu runguranga no ema na’in rua mate
3 Maiu: Mayor Alredo Reinado abandona polísia militár F-FDL nian, akompañahusi ofsial polísia militár balun, ofsial PNL balun no sira lori kilat
23 Maiu: Ema na’in lima mate iha konrontasaun armada entre F-FDL no Reinado
24 Maiu: Atake ba komandante F-FDL Brigadeiru Jenerál Ruak husi ofsiál PNL
na’in 10, ne’ebé lidera husi komandante adjuntu PNL Abilio Mesquita (nia
mós warga ka master PSH) no deputadu Leandro Isaac. Ema na’in ida mate
no ema na’in rua hetan kanek
24–25 Maiu: Ema na’in 9 mate bainhira petisionáriu sira no grupu ida ne’ebé lidera husi eis-
membru F-FDL Vicente de Conceicao (Railos) ataka baze F-FDL nian iha
asi olu
25 Maiu: Membru PNL na’in 9 mate iha konrontasaun entre F-FDL no PNL iha
kuartél jerál PNL Dili; maioria orsa PNL naksobu iha Dili26 Juñu: Primeiru Ministru Mari Alkatiri rezigna an no Ministru Negósius Estranjeirus
Jose Ramos Horta nomeia nu’udar Primeiru Ministru interinu
Fonte: OHCHR (2006), p. 5–7
nia aliadu polítiku hanesan Colimau 2000.
Sasin barak deskreve masa ne’ebé koordenaliuhusi rádiu, no rádiu polisia lubuk ida
deskobre bainhira halo revista iha kuartél
jerál gang ida iha Janeiru 2007.19
Vingansa . Aleinde animosidade ne’ebémosu bainhira membru sira husi PNL
mate iha loron 25 Maiu, iha mós lia-
anin ne’ebé sirkula lemo-lemo katak F-FDL masakra tiha ema na’in 60. Ema
barak reere ba lia-anin ne’e atu apoiusira nia sentimentu anti-lorosa’e, no
F-FDL, Primeiru Ministru Mari Alkatiri,
Frente Revolusionária de imor-LesteIndependente (FREILIN), no ema lorosa’e
hotu-hotu hetan kondenasaun koletivu.Lia-anin ida-ne’e provoka memória
dolorosa kona-ba atrosidade ne’ebé komete
husi FREILIN durante unu sivíl iha 1975(maski parte rua hotu halo atrosidade).
Maski violénsia hamenus bainhiraPrimeiru Ministru rezigna an iha Juñu,
violénsia kontinua iha nivel badak liu to’okonversasaun pás iha Outubru hetan trégua
liuhusi Gabinete Prezidente. Haoin krizepolítiku ida-ne’e resolve, konitu oun
rebenta kedas iha Novembru entre Colimau
2000 no PSH (GAM ne’ebé boot liu hotu),hahú iha distritu Ermera parte loromonu,
to’o distritu viziñu no ikus mai to’o Dili, noema na’in hitu mate. Seidauk klaru saida
mak hamosu konitu ne’e, maibé iha disputa
ne’ebé akontese kleur ona entre grupu rua ne’e
iha Ermera, no disputa ne’e nia abut relasionaho tensaun istóriku nian entre suku ida-idak ne’ebé hahú tinan atus hirak liubá. Iha mós
indikasaun orte kona-ba kompetisaun entre
grupu hirak ne’e atu kontrola kontrabandu
iha ronteira, liuliu iha área ne’ebé hale’umerkadu Maliana ne’ebé besik ronteira.
Aliansa luan orma lalais atu kombate PSH,kompostu husi grupu klandestinu sira noKmanek Oan Rai Klaran (KORK – GAMboot ida seluk). Aliansa ida-ne’e ó-sai katak sira envolve iha konitu ne’e tanba PSHnu’udar grupu ne’ebé hetan apoiu husiIndonézia. Maibé grupu barak ne’ebé laenvolve dehan katak tuir loloos sira kombatePSH tanba PSH halo esorsu makaas atudomina territóriu no kontrola seguransa,estorsaun no atividade ilegál seluseluk.
Nu’udar rezultadu husi diálogu ne’ebé mediahusi Gabinete Primeiru Ministru, maioriagrupu husi aliansa ne’e hapara sira niaenvolvimentu, maibé konitu entre grupuhanaran 7-7 no PSH kontinua durante2007, no aumenta makaas haoin iha esorsuatu kaptura Reinado iha Marsu ne’ebé lidera
husi Forsa Estabilizasaun Internasionál (FSI)ne’ebé kompostu husi tropa militár Australiano Nova Zelándia, no mós besik eleisaunparlamentár iha Agosto. Violénsia intensivuakontese iha distritu Baucau no Viquequeparte lorosa’e, maski konitu komunál iharejiaun rua ne’e hahú uluk kedas molok ormasaun partidu polítiku no gang sirakontemporáneu. Parte husi konitu ida-ne’ebele liga ho dezlokasaun obrigatóriu ne’ebéhalo durante okupasaun Indonézia, no móstanba okupante sira lakohi fla ba sira nia raiorijinál.20 Konitu rai ne’ebé hanesan motivakonitu rurál seluseluk iha rejiaun ne’e, no
disputa balun hahú pelumenus tinan 70 liubá.ensaun komesa hamenus iha 2008 nia hun,no maski iha preokupasaun katak insidenteoho Reinado durante atake iha loron 11Fevereiru 2008 sei aumenta makaas violénsia,
buat-ne’e la akontese. Haoin prosesu pásne’ebé kontinua kleur, grupu rua husi grupuprinsipál sira ne’ebé protagonista, PSH no7-7, asina trégua ormál iha Agostu 2008.
Resposta ba violénsiaentre gang sira
Progresu signifkativu alkansa tiha ona durantetinan ida liubá liuhusi mediasaun konitu noesorsu sira atu resolve problema kompleksukona-ba rai no propriedade. Governu nokomunidade sira esorsu makaas atu garantekatak ema hotu-hotu simu ema dezlokadune’ebé fla ba sira-nia komunidade, no dezdeatake ba xee estadu na’in rua iha Fevereiru2008 iha períodu kalma ne’ebé naruk. Ihaplanu atu implementa polítika nasionál kona-ba juventude no programa sira ne’ebé kontinuaatu hametin sistema justisa no reorma setórseguransa. Maski inisiativa hirak ne’e presizaduni atu tau matan ba kestaun abranjente
ne’ebé provoka konitu iha tempu pasadu, ihanesesidade boot atu implementa programano polítika sira ne’ebé koerente, konsistenteno sustentavel hodi ó resposta espesífkuba gang no GAM sira. Durante ne’e seidauk hetan progresu barak, maski iha respostaoioin, inklui abordajen husi orsa seguransaatu fskaliza no implementa lei sira, tantu orsalokál no mós internasionál, no abordajen husigovernu no sosiedade sivíl ne’ebé oka liu bakonsiliasaun. Rezultadu sira husi esorsu hirak ne’e ladún satisatóriu.
Resposta sira husi governu
Iha loron 27 Maiu 2005, ho apoiu husi the Asia Foundation, Forum Komunikasaun baGrupu Arte Marsiál Sira iha imor Leste(FORKAMIL) hasoru flaali iha GabinetePrezidente nia okos hodi resolve konitu entreGAM sira, tanba depois de 2003 la konsegeorganiza sorumotu. FORKAMIL kompostuhusi GAM 14, inklui grupu rua boot liu hotu,PSH no KORK.21 Organizasaun ida-ne’ehala’o workshop balun kona-ba lideransa no
jestaun konitu iha distritu rurál sia (la inkluiDili), no dezenvolve kódigu konduta ne’ebéaseita iha 2006 husi grupu boot hotu-hotu nia
lider sira. Inelizmente, akordu ne’e so válidudurante tempu limitadu de’it, tanba maioriahusi grupu hirak ne’e la bele kontrola sira niagrupu internu no lokál, liuliu iha área rurálsira ne’ebé dook hela. FORKAMIL sei iha,maibé ninia fnansiamentu hotu iha Maiu2007.22
Gabinete Prezidente mós organiza prosesudiálogu iha 2006 nia rohan atu resolve
violénsia lorosa’e-loromonu. Grupu ida, ne’ebéhalibur lider sira husi grupu prinsipál ne’ebékontra malu, organiza ‘maniestasaun damenian’ hirak molok aniversáriu iha loron 12
Novembru kona-ba masakra Santa Cruz hodipromove rezultadu pozitivu husi diálogune’ebé hala’o iha komunidade nia leet. Maskitensaun lorosa’e-loromonu seidauk resolvehotu-hotu, parte sira observa trégua ne’e.
8/4/2019 Timor Leste Violence IB2 TETUN
http://slidepdf.com/reader/full/timor-leste-violence-ib2-tetun 6/8
6 | Timor-Leste Nota-Inormasaun Abril 2009
Iha tempu hanesan, Primeiru Ministru
interinu Ramos Horta loke prosesu diálogu
seluk iha November nia rohan, tinan 2006
hodi media konitu oun entre PSH no
aliansa ne’ebé orma husi grupu seluseluk.
Nu’udar rezultadu husi diálogu ida-ne’e, iha
proposta atu orma unidade apoiu ne’ebé ó
resposta lalais, ne’ebé inklui reprezentante
husi grupu ida-idak. Unidade ne’ebépropoin ne’e tenke mobiliza bainhira GAM
sira envolve iha violénsia.25 Prosesu ne’e
konsege hetan konkordánsia entre maioria
grupu ne’ebé envolve, maibé konitu entre
PSH no 7-7 kontinua to’o tinan 2007 nia
rohan. Ministériu raballu no Reinsersaun
Komunidade nian (MRC) mós envolve iha
prosesu diálogu nasionál, tanba orma tiha
Forum Nasionál ba Diálogu entre Grupu
Arte Marsiál sira haoin krize polítiku iha
Abríl–Maiu 2006, ne’ebé en jerál kompostu
husi grupu prinsipál haat ne’ebé kontra
malu: Colimau 2000, PSH, KORK no 7-7.Maski orum ne’e dahuluk orma nu’udar
inisiativa temporáriu de’it, MRC sei
hakarak kontinua servisu hamutuk GAM
sira.26
sosiedade sivíl, ho oku espesífku ba violénsiaentre gang no GAM sira. Projetu ne’e, ne’ebéhahú iha Setembru 2006, bele realiza liuhusiparseria entre ONG internasionál rua,Concern no Oxam, hamutuk ONG nasionálrua, Yayasan Hak no NGO Forum. Action Asiahala’o projetu ida-ne’e , nu’udar rede rejionálne’ebé harii pás. Grupu GAM prinsipál sia
ne’ebé ativu haruka membru rua (ida mak senior, ida mak junior) hodi partisipa iha kursukoletivu kona-ba harii pás ne’ebé hala’o durantetinan ida. Parte ida husi kursu ne’e envolve
vizita ba Filipinas hodi hasa’e koñesimentu,iha ne’ebé sira hasoru malu ho grupu xavesira ne’ebé hala’o knaar hodi promove prosesudame no evita violénsia iha nasaun ne’ebá,inklui membru sira husi gang ne’ebé dadur ihakomarka, grupu solidariedade sira, no ofsialsira husi militár Filipinas.
Grupu ida entre grupu prinsipál rua ne’ebékontra malu, 7-7, la envolve bainhira kursune’e hahú. Maibé grupu ne’e partisipa iha
módulu ikus liu husi kursu ne’ebé reere nohalo akordu pás ho PSH iha loron 27 Agostu2008, no hapara konitu kleur entre grupurua ne’e.27
Organizasaun barak husi sosiedade sivílno ajénsia internasionál sira respondeba violénsia komunál liuhusi mediasauntradisionál. Ajénsia balun koko atu utilizaserimónia tradisionál no autoridadetradisionál no hetan susesu uitoan. Maibé,difsil atu adere ba akordu pás tanba konitukomunál no konitu entre gang sira sempreliga malu, nune’e mós relasaun entre disputakomunál sira iha área rurál no sidade. Esorsu
barak atu hala’o mediasaun tradisionál tratakonitu iha nivel komunidade, no ho nune’ela konsidera rivalidade entre gang sira.Membru husi GAM sira ne’ebé muda husidistritu sira ba Dili, ka muda ba-mai iha Dilinia laran, dala ruma provoka konitu oun,tanba uluk sira la envolve iha akordu orijinál.Nune’e mós, maioria antagonista sira mak migrante husi distritu rurál, no xee sukune’ebé relevante la iha autoridade. Xee sukubarak lakon sira-nia autoridade tanba envolvemakaas iha prosesu polítiku.28
Bele hetan susesu bainhira uza prosesu
mediasaun tradisionál ba gang no GAMsira tanba ema hotu-hotu iha imor-Lestesei respeita loloos lei tradisionál. Hanesanlider husi GAM ida dehan, ‘Maromak hetanIta bainhira Ita mate; lulik oho Ita agora.’29 Prosesu mediasaun ne’ebé hetan unduhusi GZ/EU30 ó apoiu ba prosesu diálogunasionál ho intensaun atu loke diáloguentre GANG sira, no inklui kapasitasaunorganizasionál, liuliu ormasaun kona-balideransa no jestaun konitu.31
Resposta husi orsa seguransa
En jerál orsa seguransa uza abordajen hodi
kontrola violénsia entre gang sira ho maneirane’ebé reativu. Unidade Formadu Polísianian (FPU), Polísia ONU (UNPOL), no FSIhala’o asaun reasaun rápidu hasoru violénsiaentre gang sira, aleinde hala’o patrulla regulár
Kaixa 2 Kilat sira nia infuénsia
Maski iha pelumenus ema na’in 100 husi gang sira mak mate iha 2007, iha maioriakonrontasaun gang sira tuda malu husi distánsia dook. En jerál ema mate tanbapartisipante sira uza arma primitivu ne’ebé bele halo rasik ho lalais no asil. Aleinde dimanno rama-oan oioin ne’ebé halo ho ai, rama ambon nu’udar arma ne’ebé uza barak liu,hanesan rama-oan primitivu ne’ebé halo ho fu eletrisidade ka pregu tuan. Rama-oan ne’etiru ho katapulta ne’ebé halo ho borraxa, no dalaruma tau venenu ka bateria been iha rohan.
Husi distánsia besik arma ida-ne’e bele oho, maibé normalmente rama ambon tiru ba letenhusi distánsia dook, no dala barak bele haree rama ambon sira ne’ebé sona tama iha ai-hunnia leten no teleone riin.
Rakitan mós perigozu, nu’udar kilat primitivu ne’ebé halo iha uma no karrega liuhosi ibun.Bele modifka rakitan atu tiru pregu sira, rama ambon, rama-oan no mós kilat-uan orijinál;no balun de’it mak uza gatillu primitivu. Normalmente gang sira dook malu bainhira envolveiha konrontasaun, maibé rakitan nia orma hanesan kilat loloos no bele hata’uk. Esplozivuprimitivu, inklui cocktail Molotov, ladún uza, maibé dala ida uza tiha halo atake ba kampu emadezlokadu nian iha 2006 ne’ebé hetan kobertura barak husi mídia.23
Maski membru husi gang sira dala ruma ko’alia kona-ba regra empeñamentu la ofsiálne’ebé proibidu kilat ne’ebé halo iha abrika, klaru katak gang boot hotu-hotu iha asesu bakilat hanesan ne’e, liuhusi ligasaun ho orsa seguransa sira. Partisipante sira ne’ebé envolveiha disputa komunál dala barak bele hasoru malu ho ema ne’ebé uluk sai sira nia viziñu
no maluk. Fatór ida-nee prevene uzu kilat, tanba sira lakohi kauza kanek todan ba sira-niamaluk rasik.
uir evidénsia ne’ebé disponivel,atalidade barak akontese husidistánsia besik, nu’udar rezultaduhusi emboskada ho motivasaun
vingansa. Iha nasaun viziñuPapua-Giné Foun violénsiaintensifka tanba uza kilat sirane’ebé halo iha abrika,24 maibégang sira iha imor-Lestedurante ne’e parese adere ba‘kódigu la ofsiál’. o’o ohin loron,só membru gang sira iha PNL
nia laran de’it mak uza kilat.
Rama Ambon hirak ne’ebé polísia hetan iha ruzga ida,Dili, 2008 © JAMES SCAMBARY
Ministériu Solidariedade Sosiál (MSS), ne’ebéapoia husi Programa DezenvolvimentuNasoins Unidas nian, hala’o prosesu diálogune’ebé kontinua hodi ajuda ema dezlokadusira fla ba sira-nia hela atin. MSS oindaudaun lansa inisiativa diálogu ne’ebé oun,no ekipa mediasaun lima servisu iha Dilinia sub-distritu lima. Maski prosesu ne’e la
oka espesífku ba GAM sira, inisiativa ne’esai nu’udar prosesu diálogu komunidadene’ebé komprensivu liu hotu no dala ruma seihamenus violénsia entre GAM sira.
Ikus liu, tuir inisiativa husi Sekretáriu Estaduba Juventude no Desportu, no mós liderbalun husi GAM sira ne’ebé moderadu liu, leiida prepara tiha hodi regula didi’ak atividadehusi GAM sira. Lei ida-ne’e entrega tihaba Konsellu Ministru no aprova tiha husiPrimeiru Ministru, maibé seidauk promulgahusi Parlamentu.
Inisiativa sira husi Sosiedade
Sivíl Action Asia/Asosiasaun Hak hala’o projetuormasaun ba GAM sira, nu’udar prosesukoerente no sustentavel liu ne’ebé lidera husi
8/4/2019 Timor Leste Violence IB2 TETUN
http://slidepdf.com/reader/full/timor-leste-violence-ib2-tetun 7/8
Timor-Leste Nota-Inormasaun Abril 2009 | 7
iha tempu besik oin mai. Maibé, reormaba polísia no justisa bele hamenus distánsiaentre governu no ninia sidadaun sira, beleharii flaali konfansa, no ornese servisu
sira ne’ebé iha valór, no esorsu hirak ne’ekonserteza sei ó kontribuisaun atu hamenusnúmeru membru iha gang sira, no mós
violénsia ne’ebé relasiona ho gang sira.
NotaNota-inormasaun ida-ne’e bazeia ba peskizane’ebé hala’o husi James Scambary. Niahalo peskiza kona-ba gang sira iha imor-Leste dezde 2006 ba AusAID no SeksaunPrevensaun Konfitu no Forum Pás husi NewYork Social Science Research Council.
1 FALINIL-Forças de Deesa de imor-Leste
(FALINIL: Forças Armados de LibertacaoNacional de imor-Leste).
2 Policia Nacional de imor-Leste.
3 Haree, nu’udar ezemplu, Nota-Inormasaun LAVA No. 1.
4 Neupert no Lopes (2006), p. 22.
5 Ibid., p. 22.
6 Ward (2000), p. 231.
7 Entrevista ho Fidelis Magalhaes, Ofsial ProjetuMediasaun GAM, Dili, 31 Janeiru 2008.
8 Entrevista ho Susana Barnes, peskizadór husi Australian National Universitykona-ba asuntu raino propriedade, Dili, 19 Janeiru 2008.
9 Ostergaard (2005), p. 22–3.
10 GZ (2007).
11 McWilliam (2005), p. 39.
12 Entrevista ho ofsiál senior husi PNL, Dili, 31Janeiru 2008.
13 Entrevista ho ofsiál senior husi PNL, Dili, 31Janeiru 2008.
no estabelese postu polisia estátiku iha atin
hirak ne’ebé perigozu. Maibé, iha inisiativa
prinsipál rua ne’ebé oka espesífku hodi
kombate violénsia entre gang sira, ne’ebé
ó ezemplu ida kona-ba oinsá programa
polisiamentu komunitariu hetan susesu ona.
Nu’udar resposta ba violénsia entre gang sira
ne’ebé sa’e beibeik, iha Janeiru 2007 MisaunIntegrada Nasoins Unidas iha imor-Leste
(UNMI) autoriza kriasaun Gang ask
Force, ho membru sira husi seksaun Direitus
Umanus no seksaun Asuntu Polítiku husi
UNMI, PNL no FSI. Gang ask Force
dala uluk koko halo mediasaun entre grupu
sira ne’ebé kontra malu, no lidera diskusaun
nivel aas ho lider husi GAM prinsipál sira iha
loron 24 Janeiru iha PNL Dili nia kuartél
jerál. anba tentativa ida-ne’e alla, Gang ask
Force koordena ho UNPOL, FPU, no FSI no
halo revista ba PSH nia kuartél jerál (GAM
ne’ebé boot liu hotu). Revista ida-ne’e dalaruma nu’udar operasaun boot liu hotu ne’ebé
hala’o hasoru gang ida, no konsege kaer lider
PSH no maizumenus membru na’in 47,
hadau arma oioin, inklui rama-oan ne’ebé
halo rasik, dispozitivu ne’ebé kauza inséndiu,
arda sira polísia nian, no rádiu sira.32
Revista ne’e hetan rezultadu pozitivu no
negativu. Iha kritika katak asaun ne’e kria
área mamuk ne’ebé tuir loloos hasa’e violénsia:
gang rivál sira tama ba territóriu ne’ebé
mamuk no sunu PSH nia kuartél jerál no
uma sira seluk ne’ebé pertense ba amília husi
membru gang sira, no provoka violénsia ounne’ebé motiva husi vingansa. Maski revista
ne’e hapara violénsia iha área ne’ebé hale’u
PSH nia kuartél jerál, violénsia sei kontinua
iha área seluseluk, no lider sira seluk ho lalais
tama ba área mamuk ida-ne’e.
Iha parte seluk, ask Force oun husi PNL
orma iha 2007 nia rohan husi Sekretáriu
Estadu ba Seguransa. ask Force ne’e lori
ekipamentu atu kontrola runguranga no serbí
nu’udar unidade movel ne’ebé ó reasaun
rápidu ba ema-lubuk boot. Maski ask Force
ne’e konsege kombate violénsia entre gang
sira no violénsia komunál, orsa ida-ne’e
hetan kritika makaas tanba la komunika
didi’ak ho FSI ka UNPOL, no hetan
reputasaun tanba uza maneira ne’ebé brutál.
Parese mós katak orsa ne’e duplika servisu
ne’ebé hala’o husi UIR, Unidade Intervensaun
Rápidu husi PNL.33
Ikus liu, iha Novembru nia rohan, tinan 2007,
UNPOL hetan susesu liuhusi revista rua
ne’ebé buka kilat iha Bairopite, nu’udar bairru
ida iha Dili laran ne’ebé violénsia akontese
beibeik. Operasaun ne’e hetan susesu tanba
uza abordajen konsultivu ho xee suku sira,no mós bolu sira hodi akompaña revista
sira. Operasaun ne’e mós konsege hetan
ormuláriu konsentimentu ne’ebé asina tiha
ona husi uma na’in molok hala’o revista.
KonkluzaunViolénsia iha imor-Lesteentre grupu no gang sira tun-sa’e husi tempu ba tempu,maibé iha evidénsia ortekatak durante tinan hirak oun daudaun ne’e, númerumembru sira iha grupu hirak ne’e aumenta no inklui emaoioin. Governu no sosiedadesivíl oti tiha hakat balunhodi tau matan no respondeba situasaun ida-ne’e, maibétanba alta vontade polítikune’ebé orte, koordenasaunno kompromisu fnanseiru,sira-nia inisiativa ihaámbitu ne’ebé limitadu.Iha preokupasaun kona-basituasaun ne’e, tanba presizaesorsu ne’ebé sériu liu atu taumatan ba perspetiva hotu-hotu.
Durante ne’e iha esorsumediasaun oioin, ne’ebéhatudu katak iha nesesidadeatu orma komisaunkoordenasaun inter-ajénsianu’udar hakat dahuluk ne’ebéutil hodi estandardiza nokoordena abordajen sira,
Inan ho oan hamriik iha símbolu gang nia oin, Dili, 2008© JAMES SCAMBARY
halibur undu, rai inormasaun no hariikoñesimentu espesializadu kona-ba gangsira. Nune’e mós, relasaun entre violénsiakomunál no violénsia entre gang sira hatudu
nesesidade atu integra programa mediasaunba gang sira hamutuk ho programamediasaun konitu.
Aleinde intervensaun hanesan ne’e atuprevene violénsia makaas, presiza mósesorsu ba tempu naruk atu tau matan barazaun undamentál ne’ebé motiva ema tamagang sira. Bainhira membru husi gang sirane’ebé kontra malu bele servisu hamutuk ihaprograma sosiál no ormasaun negósiu ki’ik,ida-ne’e sei ó biban kapás tebes atu sai husisiklu violénsia no rivalidade entre gang sira.
enke oti sasukat importante hodi identifka
no monitoriza membru husi gang sira mak sai unsionáriu públiku, atubele hakotuligasaun hirak ne’e. Forsa seguransa sira tenkeiha obrigasaun atu deklara membru husiGAM no gang sira, atubele kontrola di’ak liu inuénsia husi grupu sira ba membruindivíduu iha orsa estadu nian; rejistu kona-ba membru husi GAM sira bele uza nu’udarinstrumentu util atu identifka sira no hatenesira nia movimentu. Bele mós hetan beneísiubainhira obriga polítiku no unsionáriusivíl sira atu deklara sira-nia afliasaun.ransparénsia bele sai nu’udar instrumentuida ne’ebé orte tebetebes.
Ikus liu, klaru katak gang sira responde badefsiénsia ne’ebé reál no tuir persesaun de’itiha setór seguransa no setór justisa imor-Leste nian, no iha posibilidade ki’ik katak kontestu ne’e sei hetan mudansa signifkativu
8/4/2019 Timor Leste Violence IB2 TETUN
http://slidepdf.com/reader/full/timor-leste-violence-ib2-tetun 8/8
8 | Timor-Leste Nota-Inormasaun Abril 2009
14 ‘Magic And Mayhem: Gang Culture TreatensE.imor’, South China Morning Post , 6 Dezembru2007.
15 ICG (2008), p. 18
16 Neupert no Lopes (2006), p. 33.
17 Harrington (2006), p. 47.
18 Entrevista ho ofsiál UNPOL, Dili, 29 Janeiru2008.
19 UNPOL broadcast, 1 Fevereiru 2007.
20 Oxam imor-Leste (2003).
21 ‘Deklarasaun konjuntu husi Organizasaun ArteMarsiál sira’, Dili, 30 Juñu 2005.
22 GZ (2007), p. 26.
23 Entrevista ho ofsiál UNPOL, Dili, 29 Janeiru2008.
24 Haree Haley no Muggah (2006), Alpers (2005),no mós Tompson no Dinnen (2004) kona-ba revizaun ba impaktu oioin husi violénsiaarmada ba komunidade rurál no urbanu iha áreaPasífku.
25 Repúblika Demokrátika imor-Leste (2006).
26 GZ (2007) , p. 27.
27 UNMI (2008).
28 Entrevista ho unsionáriu husi Catholic Relie
Services, Dili, 31 Janeiru 2008.29 Entrevista ho Fidelis Magalhaes, Ofsial Projetu
Mediasaun GAM, Dili, 31 Janeiru 2008.
30 Deutsche Gesellscha ür echnischeZusammenarbeit/Uniaun Europeia.
31 GZ (2007), p. 26.
32 UNPOL (2007).
33 Entrevista ho ofsiál UNPOL, Dili, 29 Janeiru2008.
BibliograaAlpers, Philip. 2005. Gun Running in Papua New
Guinea: From Arrows to Assault Weapons in theSouthern Highland s, Special Report 5. Geneva:Small Arms Survey.
Democratic Republic o imor-Leste. O ce o the Prime Minister. 2006. ‘Media Release.’ 1 December.
GZ (Deutsche Gesellscha ür echnischeZusammenarbeit). 2007. Securing a Better Future: Martial Arts Groups and Teir Potential to Become Part o a Peace Constituency in imor-Leste. Dili: GZ. May.
Haley, Nicole and Robert Muggah. 2006. ‘Jumpingthe Gun: armed violence in Papua New Guinea’.In Small Arms Survey 2006: Unnished Business. Oxord: Oxord University Press
Harrington, Andrew. 2006. ‘Ethnicity, Violence, andProperty Disputes in imor-Leste.’ East imor Law Journal . <http://www.eastimorlawjournal.org/ARICLES/2007/ethnicity_violence_land_property_disputes_timor_leste_harrington.html>
ICG (International Crisis Group). 2008. imor-Leste:Security Sector Reorm. Crisis Group Asia Reportno. 143. Dili: ICG. 17 January 2008.
Knezevic, Nevin. 2005. imor-Leste: Background Paper on Human Rights, Reugees and AsylumSeekers. United Nations High Commissioneror Reugees, Protection Inormation Section.February. http://www.unhcr.org/reworld/
pdfd/4240091d4.pd McWilliam, Andrew. 2005. ‘Houses o the
Resistance: Structuring Sociality in the NewNation.’ Anthropological Forum , Vol. 15, No. 1.March, p. 34.
Neupert, Ricardo and Silvino Lopes. 2006. ‘TeDemographic Component o the Crisis in imorLeste.’ London School o Economics. September.
OHCHR (O ce o the High Commissioner orHuman Rights). 2006. Report o the United Nations Independent Special Commission o Inquiry or imor-Leste. Geneva: OHCHR. 2October.
Ostergaard, Lene. 2005. imor-Leste Youth Social Analysis Mapping and Youth Institutional Assessment. imor Leste: World Bank. June.
Oxam imor-Leste with GZ (DeutscheGesellscha ür echnische Zusammenarbeit)and imor-Leste Directorate o Land andProperty. 2003. Te Customary Use o Natural Resources in imor Leste. imor Leste: Oxamand GZ.
Tompson, Edwina and Sinclair Dinnen. 2004.Gender and Small Arms Violence in Papua NewGuinea. Discussion Paper No. 2004/8. Canberra:
State, Society and Governance in MelanesiaProject, Australian National University .
UNMI (United Nations Integrated Mission inimor-Leste). 2008. ‘Daily Media Briefng.’ 28August.
UNPOL (United Nations Police). 2007. ‘Daily Security Briefng.’ 1 February.
Ward, Michael. 2000. ‘Fighting or Ples in the City:Young Highlands Men in Port Moresby, PapuaNew Guinea.’ In Sinclair Dinnen and AlisonLey, eds. Refections on Violence in Melanesia.Canberra: Hawkins Press, pp. 231.
Publikasaun sira husiTLAVA
Nota-inormasaun
No. 1, Outubru 2008. Kilat iha imor-Leste: Rezeñaistórika kona-ba disponibilidade kilat ki’ik sira-nian no kontrolu kilat iha imor-Leste
Artigu
Parker, Sarah. 2008. ‘Commentary on the Dra ArmsLaw in imor-Leste.’ East imor Law Journal .Disponivel on line iha inglés, tetun, indonéziu noportugés. <http://www.eastimorlawjournal.org/Articles/Index.html>
Avaliasaun kona-ba Violénsia Armada iha imor-Leste (LAVA) nu’udar projetu independentene’ebé superviziona husi Austcare no Small Arms Survey. Projetu ida-ne’e servisu hamutuk parseiru públiku no parseiru non-governamentál atu identifka no habelar perspetiva klaruhodi prevene no hamenus violénsia armada ne’ebé reál no mós tuir ema nia persesaun. Hoapoiu husi rede parseiru sira, projetu ida-ne’e sei estabelese sentru ida atu rai no ahe dadusnasionál no internasionál kona-ba tendénsia sira violénsia nian. Entre 2008 no 2010, LAVA seisai sentru ida atu haklibur inormasaun no análize ho oku espesífku kona-ba:
atór sira risku nian, impaktu no kustu sira sósiu-ekonómiku nian husi violénsia armada
ne’ebé relasiona ho populasaun nia saúde – liu-liu eto sira, labarik sira, joven mane sira no
ema dezlokadu sira;dinámika hosi violénsia armada ne’ebé relasiona ho grupu sira ‘risku boot’ nian hanesan
gang sira, komunidade espesífku sira iha distritu ne’ebé aetadu, petisionáriu sira, veteranusira, instituisaun estadu sira, no situasaun ne’ebé bele hamosu violénsia hanesan eleisaun;no
disponibilidade arma sira no uza ho maneira ne’ebé la apropriadu (n.e. sasán kro’at, kilat
ne’ebé halo rasik ka ‘rakitan’, kilat ne’ebé halo iha ábrika) nu’udar atór ida-ne’ebé kontribuiba violénsia armada no inseguransa.
Objetivu husi projetu ne’e atu ó opsaun sira polítika nian ne’ebé válidu no bazeia ba daduskonkretu ba governu imor-Leste, sosiedade sivíl no sira-nia parseiru sira hodi hamenus
violénsia armada. Projetu ne’e uza métodu oioin – inklui monitorizasaun saúde públiku nomós peskiza bazeia ba ocus groups no entrevista – atu identifka prioridade no estratéjiane’ebé prátiku. Rezultadu sira sei publika ho lian tetun, indonézia, portugés no ingles.Nota-Inormasaun sira ó inormasaun ne’ebé atualizadu, favel no kompletu kona-baaspetu espesífku relasiona ho violénsia armada iha imor-Leste, inklui disponibilidade nodistribuisaun kilat ki’ik no kilat rakitan iha imor-Leste no violénsia ne’ebé relasiona hoeleisaun.
TLAV
Projetu TLAVA: sumáriu
Projetu ida-nee hetan apoiu husiAusAID.
Dadus tékniku
Grafzmu: Go Media Design
Apoiu editoriál: Emile LeBrun, RobertMuggah no James urton
KontaktuAtu hetan inormasaun barak liu tan, belekontakta www.timor-leste-violence.org ka [email protected] .