Vase dijete

U Ecole Maternelle – maloj skoli Mladja grupa – Srednja grupa – Starija grupa

“Svojoj djeci mozemo podariti samo dvije stvari : korijene i krila.”

Association Générale des Enseignants des Ecoles et classes Maternelles publiques

2

Editorial francuskog Ministarstva obrazovanja Vase dijete se skoluje u vrticu ili ce uskoro krenuti. To je prilika na kojoj mu zavide mnoga djeca kako u Europi tako i diljem svijeta, koja ne poznaju tu tako posebnu skolu koja sprema gotovo svu djecu, vec od trece godine, za obaveznu osnovnu skolu. Jer mala skola (vrtic) nije dnevni boravak : to je potpuno zasebna skola, koja podrazumjeva precizne pedagoske ciljeve i mobilizira vrlo specificne i precizne kompetencije profesora koji predaju u vrticu. Stoga sam zelio da njeno mjesto bude u sklopu osnovne skole, sastavljajuci za nju poseban, pravi plan i program. Upravo zbog toga stalno naglasavam da su ucitelji u vrticu potpuno ravnopravni profesori, sa istim nivoom kvalifikacija kao i njihove kolege u osnovnim skolama, istim nacinom i kriterijima zaposljavanja : i upravo to razlikuje Malu skolu (vrtic) od igraonica i dnevnih boravaka za djecu. Francuzi su vrlo vezani za male skole (vrtice) ali ne poznaju uvijek sve njene blagodeti. Zbog toga sam zelio u nastavku ovog prirucnika za roditelje da bude podijeljen svim roditeljima na pocetku skolske 2008 godine. Prirucnik je sastavilo Udruzenje Ucitelja u javnim vrticima Francuske (AGEEM) u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja Francuske. U njemu cete naci sva objasnjenja kako su organizirane aktivnosti u vrticima kao i predstavljanje planova i programa iz 2008.godine koji donose i sve sposobnosti koje djeca treba da usvoje kako bi u dobrim uslovima krenuli u prvi razred osnovne skole. Zelim Vam ugodno citanje. DARCOS,

Ministar obrazovanja Francuske 3

Ovaj dokument je napisan na inicijativu Nacionalnog ureda i Nacionalog vijeca AGEEM-a koji se sastao u Parizu 30.septembra i 1.oktobra 2008. godine.

Na pocetku skolske 2008.godine, mala skola (vrtic) je ukljucena , kao i osnovna skola u proces evolucije djetata, uvodeci programme koju se usvojeni aprila 2008.

Nase udruzenje, vjerno svojim principima i osnovnim obavezama ponovo dokazuje svoju stalnu volju da ukljucii roditelje u uspjeh svoje djece i da im ucini skolu jos blizom i otvorenijom.

L’AGEEM vam nudi dokument za njihovu primjenu : postaju roditelji ucenika kada im dijete krene u malu skolu (vrtic).

Ovaj dokument se prikljucuje nacionalnoj aktivnosti o komunikaciji od 05.novembra 2008. koji se odnosi na rodjendan AGEEM-a oji je osnovan 5 novembra 1921.

Stoji vam na raspolaganju i mozete ga konsultovati na nasem web situ: www.ageem.fr

kao i na stranici ministarstva obrazovanja: www.education.gouv.fr

Association Générale des Enseignants

des Ecoles et classes Maternelles publiques

4

Sadrzaj Mala skola (vrtic) svakodnevno Mala skola u sklopu osnovne skole Mala skola i mala djeca Upisati svoje dijete u malu skolu

Postati roditelj ucenika Postivanje potreba djece Organizacija dana u skoli

Mala skola, prostor za prevenciju

Prihvatanje razlicitosti Plan i programi 2008 Znanja i sadrzaji ucenja prilagodjeni uzrastu Starija grupa Odrasli koji su vrhunski obucen

Mala skola svakodnevno

- Mala skola u sklopu osnovne Mala skola, mladja, srednja i starija grupa, zajedno sa osnovnom skolom (prvih pet razreda) cini PRIMARNU skolu. Ciklus primarnih ucenja pokriva cijelu malu skolu. Os pocetka skolske 2008.godine, skolska nastava se odrzava od ponedeljka ujutro do petka poslije podne. Trajanje nastave za sve ucenike bilo kojeg razreda je 24 sata nastave sedmicno odnosno 864 sata godisnje. Dva dodatna sata svake sedmice posvecena su personaliziranoj pomoci ucenicima sa poteskocama i radou u malim grupama.

-

5

- Upisati svoje dijete u malu skolu Skola daje vaznost kvalitetu upisa i prvog kontakta sa porodicom : ovo vrijeme za nju je esencijalno. Neophodno je dati porodicama kljucne elemente, kako bi bolje razumjeli SKOLU i tako omoguciti da se uspostavi UGOVOR O POVJERENJU. Skola time podstice dialog sa porodicom kako bi bolje upoznala dijete i predstavili malu skolu (vrtic). Skola prati dijete i njegovu porodicu u : - otkrivanju skole i pomocnih prostorija, igara i prostora - otkrivanju odraslih osoba u skoli i njihovih funkcija - Svako dijete poslije svoje poisjete skoli moze ponijeti dokument sa slikama razreda, sale za motoriku, dvorista… Skola moze ponuditi ukoliko je neophodno, nivelisan prihvat najmladje djece ili novoupisanih tokom jednog ili vise dana. To je dovolljno vrijeme : - da se upoznaju u miru - kako bi ucitelj ima sto vise vremena da se posveti svakom djetetu ponaosob - kako bi simbolicni trenutak pocetka skole sacuvao svu svoju snagu. Skola prihvata fleksibilnost povezanu sa najmladjim uzrastom djece glede pohadjanja skole, ali ima striktne zahtjeve glede ujednacenosti.

Skola moze prihvatiti ili ponuditi promjenjivo radno vrijeme zavisno od svakog djeteta i karakteristika skole :

Dati djeci mogucnost da popodnevni odmor provedu kuci i da se nakon toga u vrijeme koje je tacno precizirano izmedju skole i porodica vrate u skolu : to je jedan od elemenata koji razdvaja skolu od igraonica.

6

Postati roditelj ucenika

Prema sluzbenim tekstovima, djeca « cije zdravstveno stanje i psiholoska zrelost koju procjenjuje porodicni ljekar – pedijatar je kompatibilna sa kolektivnim zivotom u skolskoj zajednici mogu biti primljena u u malu skolu –ili razred male skole (vrtica). Cirkularna obavjest N°: 92-216 »

Ili drugim rjecima, djeca moraju biti redovno cista (bez pelena).

Djeca cije porodice podnesu zahtjev za primanje u skoli i izraze na prvom sastanku sa direktorom ili direktoricom i uciteljom odnosno uciteljicom, stvarni zahtjev za SKOLOM, moraju moci biti prihvacena.

Zbog toga, ucitelji objasnjavaju ciljeve i nacin zivota u skoli. Uci u skolu znaci uci u zajednicu koja ima drzavni plan i program nastave i koja ima svoja pravila zivota. Uspjeh djeteta potice iz dobrog shvatanja ovih zahtjeva od strane porodice..

Ucitelji u malim skolama (vrticima) igraju odlucujucu ulogu u ovom razumjevanju. Na nnima je da iznadju nacine i situacije da to ucine mogucim.

7

- Postivanje potreba djece MOTORICKE POTREBE

Potreba za aktivnoscu Mali istrazuju svoj prostor

Za svakodnevni zivot i stvara strategije i prihvatljiva ponasanja

—> igrajuci se —> pomjerajuci se

—> manipulirajuci 8

U maloj skoli organizujemo * Fizicke aktivnosti

- istrazivanje prostora Kretanje sa ili bez materijala

- igre preciznosti - igre sa pravilima - igre sa plesovima…

*Raznovrsne precizne manuelne aktivnostu

- bojiti, trasirati, crtati - savijati, rezati, lijepiti - modelirati…

* Razvrstavanje, kategoriziranje * Odmori

- trcati - ljuljati se - vuci, gurati…

PSIHOLOSKE POTREBE

Potreba da se bude cist Ovo je uslov pristupa u skolu.

Dati mogucnost da se jede i pije

Mali imaju velike kaloricke potrebe Uravnotezene uzine izmedju obroka su neophodne.

Potreba za spavanjem Mala djeca imaju potrebu da spavaju vise od dvanaest sati dnevno. Poslijepodnevni odmor ne remeti nocni san.

Malo dijete treba vrijeme i san da fiksira svoju memoriju i znanja : to vrijeme utice na usvajanje znanja.

Potreba za prostorom

Mali imju potrebu da uzivaju na svjezem zraku. Treba izbjegavati stalno zatvaranje.

9

U maloj skoli organizujemo * Redovni i ceste posjete sanitarnim prostorima.

* Pristup fizickoj samostalnosti: Otici u toalet po zahtjevu.

A l’école maternelle on organise Prijepodnevna uzina vise nije preporucena od strane zdravstvenih sluzbi.

* Uvijek je moguce da mali koji nisu doruckovali kuci, doruckuju u razredu. * Ona je podrska ucenja o osjetilima, jeziku i socijalnim faktorima.. * Piti nakon fizicke aktivnosti ili ana zahtjev.

U maloj skoli organizujemo

* Prostor za odmor u ucionici ili pomocnim prostorijama. * Vrijeme za odmor na pocetku poslije podneva.

* Vrijeme za odmor « po izboru » Za svako dijete. * Odmor odmah nakon skolske kantine (rucka).

U maloj skoli organizujemo

* Fizicke aktivnosti napolju. * Odmore u dvoristu. * Razrede u setnji. * Razrede otkrivanja (u prirodi…).

POSTIVANJE POTREBA DJETETA AFEKTIVNE POTREBE

Potreba da bude priznato

I postovano Vec od prvih godina zivota, dijete usvaja saznanja i konstruira svoj identitet.

Stvaranje individue i vlastite osobnosti je jeda od ciljeva male skole (vrtica).

Potreba za sigurnoscu

Razvoj djece je vezan za osjecaj sigurnosti i zastite.

Potreba za razvijanjem samopostovanja

Dijete ima potrebu da bude postovano, se se samopostuje i da postuje druge. Ima potrebu da bude priznato, da se realizuje, da se valorizira (u vlastitim ocima i u ocima drugih)

Putem neke aktivnosti. Ima potrebu da stvara projekte, da ima ciljeve, uvjerenja i da izrazi svoje ideje.

10

U maloj skoli organizujemo

* Postori – ucionice, sale za igru, dvorista –prilagodjena maloj djeci i nadzirana (od strane ucitelja i pomocnog osoblja).

* « Kutak za igru » raznovrsni i evolutivni Koji vremenom, tokom mjeseci i godina, omogucavaju sve igre imitiranja, i trazenja rijeci u parovima. * Prihvat svakog djeteta i « njegove omiljene igracke » koliko god je potrebno. * Raspolozivost odraslih da ohrabre dijete u svim situacijama zivota i ucenja koje nudi skola.

U maloj skoli organizujemo

* Postivanje ritma svakog djeteta. * Ucenje zajednickog zivota sa drugima ukljucujuci i one koji su u situacijama hendikepa ili bolesni. * Ucenje pravila zivota u skoli/ postivanje drugih, postivanje skolske opreme; pravla o zajednickom zivotu

U maloj skoli organizujemo

* Aktivnosti koje omogucavaju djeci da se osjecaju kompetentnim. * Trenutke u kojima djeca shvataju svoj napredak. * Trenutke u kojima su djeca ukljucena u procjenu njihovog napredka (sveska o uspjehu, o napretku u skoli).

s

POTREBA ZA UCENJEM

Potreba da pricaju, da

komuniciraju Djetetu je potrebno usmeno izrazavanje kako bi stupilo u kontakt sa drugima i kako bi naucilo da misli, da kontruira svoja znanja.

Ima i potrebu da otkriva funkcije pismenog izrazavanja..

Potreba za otkrivanjem svijeta Putem aktivnosti i esperimenta dijete otkriva razlicite svjetove.

Potreba za razumjevanjem Najvaznije je da dijete moze dati smisao on osto prozivljava.

11

U maloj skoli organizujemo

* Sve situacije i sve aktivnosti u razredu sa osnovnim ciljem usvajanje usmenog izrazavanja : usvajanje i preciziranje vokabulara, obogacivanje sintakse kako bi bolje izrazili svoja razmisljanja. * Mnogobrojne situacije i aktivnosti razreda koje imaju za cilj upoznavanje pisanja : citanje prica, pisanje imena, fonoloske igre…..

U maloj skoli organizujemo

* Aktivnosti na otkrivanju osjetila ; boje, oblici, zvukovi … * Prve susrete sa matematikom : kolicine, brojanje, topologija….

U maloj skoli organizujemo

* Vrijeme za razmisljanje i zajednicko dogovaranje oko aktivnosti, prije i poslije njihovog odvijanja. * Trenuci u kojima su djeca udruzena u kontinuiranoj procjeni njihovih stvaranja : uspostaviti kriticko observiranje i konstituiranje sveske o uspjehu ili o napretku u skoli.

- Organizacija dana u skoli Organizacija vremena u skoli je aspekt koji zasluzuje svu paznju i koji mobilizira kompletan pedagoski tim. Vrijeme je bitan faktor u ucenju : ne treba zeljeti ici prebrzo, ponavljanje i ucestalost su od sustinske vaznosti za stabilnost usvajanja znanja. Vrijeme za ucenje treba biti redovno prema ustaljenom i prilagodjenom ritmu, prije i poslije podne, s razlicitim trajanjem, zavisno od uzrasta i pod nadzorom ucitelja.. Koji god bili potporni element, profesionalnost ucitelja ih vodi ka izboru rukovodjenja radionicama koje su potrebne, kao i o ustupanju odredjenih radionica drugim osobama koje rade u maloj skoli, kad je to moguce. Za vrijeme trajanja nastave , ATSEM (pomocno osoblje) pomaze ucitelju u radu : pripremi materijala, brigu o djeci, nadgledanje odredjenih aktivnosti. Ali ni u kojem slucaju, ta osoba nije odgovorna za ucenike.

Vrijeme koje je bitno da se dobro organizira - prihvat : je privilegovano vrijeme za ra razgovor i paznju svakom djetetu i odrasloj osobi koja dijete doprati u skolu. To je sito izmedju svijeta porodice i svijeta skole, koji omogucava da se predje iz stanja (statusa) djeteta u stanje (status) ucenika. Ovaj trenutak prihvata je vremenski ogranicen.. Individualni trenuci i zajednicki trenuci mogu se organizovati tokom dana i upravo su u razredu sigurnost i raznolikost trazenja na najvisem nivou. - rituali : organiziraju se ujutro ili tokom dana, i koji god potporni elementi bili izabrani, omogucuju uceniku da pocnu aktivnosti. Nema usvajanja novih znanja bez rituala zajednickog zivota. Rituali zivota u zajednici nisu samo jednostavni dekor neophodnih materijanih uslova koji olaksavaju stvari : cine sastavni dio usvajanja znanja i cine njihovu strukturu. - odmor (spavanje) je vrijeme neophodno nekoj djeci i mogucnost da se odmore mora biti ponudjena u pozitivnim psiholoskim uslovima i korektnim materijalnim uslovima. - grupisanje u tacno odredjeno vrijeme tokom dana. To je prilika da se rezimiraju sporvedene aktivnosti, napredovanje u projektu razreda, i postivnje ili nepostivanje datih uputa. Zajednicki trenuci koji ujedinjuju ucenike i nastavnike omogucavaju da se oznaci

12

Ono sto treba biti zapamceno. Mala skola (vrtic) je skola koja omogucava da se uci i da se uci zajedno u isto vrijeme. - trenuci kada se pamti Slusati, to ne znaci samo cuti, vec naciniti poseban mentalni stav, koji ucvrscuje fizicki stav. Postoji jedan odredjujuci aspekt koji u pedagogiji male skole (vrtica) : treba pitati dijete « sta se dogadja u njegovoj glevi », povesti ga u otkrivanje onog sto je shvatilo dovodeci ga u situacije razmjene i verbalizacije, biti dijete sa uciteljom ili uciteljicom, sa roditeljima takodjer.

Principi koje treba postovati

- naizmjenicnost : Individualno vrijeme/zajednicko vrijeme - vrijeme za slusanje / vrijeme za izrazavanje Vrijeme tisine/vrijeme za rijeci – vrijeme za pokrete i vrijeme za djelovanje / vrijeme mirovanja… Organizacija ovih naizmjenicnosti od strane ucitelja dovodi do postivnja ritma djeteta i razvija njegove sposobnosti koncentracije. - napredovanje u ucenju : To je zadatak i strucni rad ucitelja koji u timovima stvaraju napredovanje i programe iz prijedloga koji su formulirani u planovima programima ministarstva. - stalna briga da svaki ucenik dijete uspije Animira sve ucitelje da biraju pedagoske situacije i da ih predstavljaju djeci na takav nacin da svako uspije. Zavisno od ucenika do ucenika, trajna podrska (pomoc, pojasnjavnje) manjeg ili veceg obima se uspostavlja kako bi se svakom uceniku omogucilo da stigne do kraja zadatka i da ga izvrsi.

13

- Mala skola (vrtic), Mjesto prevencije Sve odrasle osobe u maloj skoli – ucitelji, pomocno osoblje, clanovi mobilnih strucnih timova za pomoc djeci sa poteskocama, povremeni zamjenski ucitelji ili posjete – svi imaju uperen pogled u djecu tjekom aktivnosti koje se sprovode u nastavi.

Posebna paznja se posvecuje onima koji pokazuju, povremeno ili stalno, poteskoce u razumjevanje.

Raznosvrsnost organizacija, izbori ucitelja u razredu omogucavaju da se najosjetljivija djeca prate prije nego se uspostavi poseban mehanizam rada. U novoj organizaciji skolske godine, dva sata sedmicno mogu biti posvecena posebnoj brizi male grupe djece ciji rad ima jasno definiran cilj. Ove male grupe mogu omoguciti svim ucenicima da iskoriste privilegovano vrijeme u ucenju jezika, da vjezbaju sposobnostu (izrazavanja, pisanja,….) ili da prate odredjene aktivnosti zavisno od uocenih poteskoca sa kojima se susrecu.

14

- Prihvatanje razlicitosti Mala skola (vrtic) je uvijek prihvatala razlicitu djecu koja su uvijek pronalazila svoje mjesto. Stupanjem na snagu zakona iz 2005 (zakon o inkluzivnoj nastavi) trebao bi pratiti i razvijati prihvatanje hendikepirane djece.

15

Programi 2008. Usvajanje izgovora

Usmeno izrazavanje je stub ucenja u maloj skoli (vrticu). Usvajanje novih rijeci i usvajanje sintakse francuskog jezika.

* Razmjenjivati, izrazavati se : - u situacijama koje se odnose direktno na ucenike - slusati i odgovarati kada su pozvani

- Imenovati predmete i radnje - ponavljati brojalice i pjevati pjesme

- uciti komunicirati o stvarnosti

sve manje i manje trenutnoj.

* Razumjeti : - razlikovati pitanje, obecanje, naredbu, odbijanje, objasnjenje, sve slozenije i

slozenije pripovjedanje - razumjeti uputu - razumjeti onog koji slusa.

* Napredovati u razumjevanju francuskog jezika :

- usvajati pravila koja organizuju strukturu recenice,

- koristiti na primjeren nacin osnovne vrste rijeci

- stvarati slozene recenice i stvarati progresivno sve slozenije i slozenije jezicke jedibnice od recenice - uciti vokabular da bi se razumio, razmjenjivati i i zrazavati svoja misljenja.

Pomoci svakom djetetu

* da postane samostalno * da usvoji znanja i sposobnosti kako bi uspjeli u prvom razredu (CP) u osnovnim znanjima * da usvoji sposobnosti bogatog usmenog izrazavanja koje je organizirano i razumljivo

* da postepeno postaje

ucenik - podupiruci se potrebom da djeluje i zadovoljstvom igre - postujuci potrebe i biloloski ritam svakoga.

Postati ucenik

Nauciti dijete da prepoznaje ono sto ga razlikuje od drugih i da se prepozna od strane drugih kao osoba, da zivi sa drugima u zajednici organiziranoj prema pravilima, da razumiju sta je skola i koje je njegovo mjesto u skoli.

* Vivre ensemble :

- biti prihvacen i prihvatati druge - prendre sa place dans les échanges - mettre en œuvre les règles de civilité

et de politesse - s’approprier les fondements moraux des règles. * Saradjivati i postati samostalan : - Otkriti samostalnost

Upoznati trud i ustrajnost - Razumjeti sta je skola i sta u njoj ucimo.

Djelovati i izrazavati se tijelom

Razvijati se sa motoricke tacke gledista, razvijati osjetila, osjecaje i intelekt.

Smjestiti se u prostoru.

Otkriti sposobnosti svoga tijela.

Prakticirati slobodne ili navedene fizicke aktivnosti:

Razvijanje motorickih sposobnosti prilikom kretanja, ravnoteze, manipulacije ili projekcije hvatanja predmeta. Igre, efikasnost i preciznost pokreta. - Prakticirati aktivnosti koje podrazumjevaju pravila. - Aktivnosti izrazaja sa umjetnikim dojmom. - Usvojiti orijentiranu sliku svoga tijela.

16

Pripremiti ucenike za otkrivanje citanja i pisanja : - Rad na glasovima rijeci

Otkriti pisanje

* Spremiti se za ucenje citanja i pisanja: - razlikovati glasove u rijeci :

Srastavljati rijeci na slogove, premjestati slogove, uvidjati ih.

- usvajanje principa alfabeta - gestepisanja.

* Zbliziti se sa pisanjem : - otkriti oslonce u pisanju

(socioloske koristi od pisanja) - otkriti pisani jezik :

Zbliziti se sa pisanim francuskim preko tekstova koji se svakodnevno citaju (nacionalna literarna bastina). Preformulirati, Pitati, upamtiti. - Doprinositi pisanju teksta : diktiranjem odrasloj osobi, kontrolirati izbor rijeci i strukturu sintakse. Transformirati usmeni govor u tekst.

Postepeno diskriminirati slogove. - zaopoceti principe alfabeta : :

Veza izmedju usmene i pisane rijeci, Uspostavljanje veze izmedju glasa i slova i otkrivanje principa alfabeta..

* Nauciti pokrete pisanja : - precrtavati graficke motives - uvidjati karakteristike slova

- pisati pisanim slovima u starijoj grupi za svu djecu cim postanu sposobni da napisu svoje ime uz pomoc.

Otkrivanje svijeta

Dijete otkriva svijet koji mu je blizak. Uci da se koristi orijentirima u vremenu i prostoru.

Rezonuje.

Postaje sposobno da broji i dijeli prema vrsti, Da razlikuje i opisuje. Pocinje razumjevati sta razlikuje zivi svijet od nezivog..

* Otkrivanje predmeta i stvaranje.

* otkrivanje materijala. * Otkrivanje zivog svijeta.

* Otkrivanje oblika i velicina. * Priblizavanje kolicina i brojeva:

Uvojiti brojni niz do 30 i koristiti ga za prebrojavanje. Orijentisati se u vremenu (preciznim vokabularom).

* Orijentirati se u prostoru.

Primjetiti, osjetiti, zamisliti, stvarati

Prvi dodiri saumjetnoscu. Povecati osjetilne mogucnostui djeteta. Podrzavati imaginaciju i obogacivanje znanja i sposobnosti za izrazavanjem.

* Crtez i plasticne kompozicije : - eksperimentisati sa razlicitim instrumentima, potporama i precesima crteza - stvaranje predmeta - izrazavati se koristeci precizan vokabular.

* Glas i slusanje za komunikaciju i izrazavanje. Pjesma, ritam i tempo. 17

* Umjece i sadrzaji adaptiranog usvajanja znanja

U maloj skoli (vrticu) kako sto je navedeno na predhodne dvije stranice, nastava nije organizirana prema disciplinama vec prema oblastima aktivnosti. Oni omogucavaju blazu podjelu sadrzaja ucenja i favoriziraju sposobnsti takozvane transferzalne sposobnosti : prvi radovi koji imaju matematicki karakter ili karakteristike nauke su tako integrisani u oblast koja se zove « otkrivanje svijeta » i koje imaju za cilj da se usmjere na sposobnosti ucenika da broje, razvrstavaju u grupe, da opazaju kako bi rezonovali nesto. U svakoj od ovih oblasti, specificna znanja i umjeca su jasno identificirana polazeci od jasno preciziranih ciljeva : na primjer, razvijanje manuelnih sposobnosti je neophodno u maloj skoli (vrticu), ali ne treba mijesati crtanje (rad na prezentaciji necega) sa grafizmom (rad na liniji) i posebne pokrete pisanja (rad na slovima). Sve aktivnosti se sprovode u prema tri modaliteta koji se smjenjuju tjekom ucenickog dana : ritualni trenuci, u velikoj grupi i pocetkom dana, pomocu kojih se fiksiraju orijentiri rada i ponasanja ; aktivnosti sistemskih treninga, najcesce u povremenim radionicamale prilikom pripreme i rada na nekom projektu, izletu, skolskom dogadjaju ili vanskolskoj aktivnosti. Sposobnosti koji trebaju biti usvojene na kraju godina u maloj skoli (vrticu) podrazumjevaju vise faza ucenja (otkrivanje, struktuiranje, usvajanje)). Programom predvidjene procjene imaju prije svega idikativne vrijednosti : : Vise od performansi koje realizira ucenik, on osto ucitelj trazi da se usvoji je tok ucenja : stepen ucesca, motivacije ucenika, uoceni napredak. Procjene se znaci odnose na izbor preciznih kriterija koji vode racuna mogucnosti i sposobnosti svakog ucenika i koji omogucavaju uocavanje poteskoca, narocito u jeziku.

18

* Starija grupa / godina okosnica To je zavrsna godina od tri ili cetiri godine zivota provedene u maloj skoli (vrticu). Kompencije iz plana i programa odnose se na kraj skolske godine u starijoj grupi. Ucenje se jos vise struktuira kako bi se pripremilo ono jos sistematicnije koje se planira u osnovnoj skoli. Pedagoske radnje male skole se i dalje odvijaju : manipulacija (baratanje), istrazivanje i zabavno otkrivanje…. Priblizavamo se osnovnoj skoli i njenim metodama koje mogu povremeno biti koristene.

*Odrasli koji su vrhunski obuceni strucnjaci

Jer se Mala skola obavezuje na sve izbore i polja rada koja su formulirana u ovom dokumentu, obuka nastavnika i ucitelja mora biti na vrhunskom nivou.

Poznavati razvoj djeteta i ovladati efikasnim strucnih pokretima su dva nerazdvojna dijela obuke nastavnika i ucitelja u javnim Malim skolama.Sto su djeca mladja, to je neophodnije imati usvojeno znanje o njihovom razvoju i neophodnim preduslovima i uslovima kako bi se sprovelo uspjesno skolovanje.

19

Association Générale des Enseignants

des Ecoles et classes Maternelles publiques Cr

édits

des

sins

et p

hot

ogr

aph

ique

: A G

EE

M -

C o

nc ep

tion

RE

C T O V

ER

SO -

03 2

9 69

61

61 -

RC

EPI

NA

L B

340

995

323

- Im

pr es

sion

ME

N -

O v

a ti

on