T5

T4

-50 m

-100 m

-150 m

-200 m

-250 m

-300 m

-350 m

e11

e12

e13

e0'

93

e0e1

e2e3e4e5

e6e7e8

e9e10e11

e12

e13

e14e15

e16e17

e18

e19

e20e21e22e23e24

e25e26e27e28e29el28

el0el1el2

el3 el4el5 el6el7el8 el9el10el11el12el13 el14el15

el16el17el18

el19el20

el21

el22

el23el24

el25el26 el27

in0in1in2in3in4in5

in6in7in8

in9in10in11

in12*in12a in13

*ingl

*in13a

in'1in'0

*in'1a

in'2in'3

in'4in'5 in'6

in'7

in'8

in'9

in'10 in'11

no0

no1no2

no3no4

no5

no6no7

no8

no9

no10no11

no12

no13

no14

no15 no16no17

no18

no19no20

no21no22no23

no24

no25no26no27

xivoxx1

xx2xx3xx4

xx5xx6

xx7xx8

xx9

xx10xx11

xx12 xx13 xx14xx15

xx16 xx17xx18 xx19

xx20

xx21 xx22 xx23

xx24 xx25xx26 xx27

xx28 xx29 xx30

g1.1

zi1

zi2 zi3 zi4zi5

zi6zi7

zi8

zi9

zi10

zi11

g1.0

g1.2g1.3g1.4

g1.5

g1.6g1.4g1.7

g1.8

g1.9 g1.10

g1.11g1.12

g1.13

g1.14

0u

1u

z0

x1x2

x3x4

x5

x6

x7

y1

y2y3

y4

y5 y6y7 y8

y9 y10

y11y12

y13y14 y15 y16

y17 y18 y19 y20

z1z2

z3

s1

v13

s2

s3

s4s5 s6

dp0

dp1

dp2

dp3

dp4

dp5

dp6

dp7

dp8

dp9v1 v1

v2

v3

v4v5

v6

v7

v8

v9v10

v11v12

*v7a

u1

u2

u3

u4

u5

*u5a

i1 i2 i3i4

i5i6 i7

i8i9

i10 i11

i12

i13 i14 i15i16

i17 i18 i19i20

i21 i22i23i24 i25i26

i27 i28i29

i30

i31i32 i33

i34

i35

i36i37

i38i38

pd0pd1

*pd1a

pd2pd3

pd4pd5

pd6

ii1

ii2

ii3ii4

ii5

ii6

ii7

ii8

ii9

ii10

ii11

ii12

pd0pd1

*pd1a

pd2 pd3

pd4pd5

pd6

xx9

xx10

xx11

xx12

u1

u2

u3

u4

u5

u2a

u1a

u5a

1

2

3

45

6

7

8

9

10

11

12

7a

g1.1

zi1

zi2zi3

zi4

zi5

zi6zi7

zi8

zi9

zi10

zi11

g1.0

g1.2

z4

z5z6

z7

z8

z9

z10

z11z12

z13z14z15z16z17

z18z19

z20z21

z22z23z24z25z26z27

z28z29

z30z31z32z33z34

z35

z36z37z38z39

dp0

dp1

dp2

zpv0

zpv2zpv3

zpv4zpv5zpv6zpv7

zpv8

zpv9

zpv10

zpv11zpv12zpv13zpv14zpv15

zpv16zpv17

zpv18zpv19zpv20zpv21zpv22zpv23zpv24

zpv25 zpv26

zpv27

zpv28

0

sifon123

45

6

78910

1112

1314

1516

1718

19

2021222324252627

28

29

1.0

30

31

32

26

1415

19

01

2

3

OKNO

MEANDARO

K

N O-TUBA

KOSI

MEANDAR

LORE

TOVA DVORANA

ULAZNI DIO

VELIKA

VERTIKALA

MEA

NDAR IZGUBLJENO

_NAĐENO

PSEUDO BIVAK

TUBA

PS

EU

DO

BIV

AK

-TU

BA

OKRUGLA DVORANA

NO

NAM

E

TRŠĆANSKI ROV

SUHI ROVGIPSOV ROV

TRŠĆANSKI ROV

LJUBLJANSKI ROV

VELIKI ROV

SLOVENSKI SIFON

EX’KALIBAR Uzvodni meandar

Gorenja Vas

Žedni preko vode

Meandar Zvonkinog iskustva

-176m

Dolenja Vas

Dvorana piljka

Ivin meandar

-226mUskršnji kanal

Via Ročko Polje

Nizvodni meandar

-123m NOVI DIO

Žedni preko vode

-265m

-235m

I. Glavaš, L. Kukuljan, O. Dodič, I. Mišur, R. Novak, A. Ciceran, D. Reš, R. Reš, M. Borovec,J.Bedek,B.Bregar

P124m

N. Kuzmanović, Z. Brajković, P. Matika, A. Rubinić, Z. Perec, M. Kriška, O. Dodič, I. Seitz, T. Boban, M. Nikšić, I. Markanjević, P. Kovač-Konrad, D. Šuperina, L. Kukuljan, Z. Završki, K. Županić, R. Rosić, B. Jalžić, L. Grabar, T. Kurečić,M.Lukić

Jama kod Rašpora

L. Kukuljan, O. Dodič

Račja Vas, Istra

2000-2012SU Spelunka, SU Estavela, SO HPD Željezničar, SD Ćićarija, SD Istra, SU

Kraševski zviri, SU Pula, SK HAD, SK Ozren Lukić,SO Velebit,HBSD

Topo. snimili:Mjerili:

Duljina: 4200 m

Skicu uredili:

Dubina: 338 m

Tlocrt poligonskog vlaka1:1000

HRVATSKI SIFON

Duo ks

NOĆNA MORA

RADNI NACRT

Prečni rov

BOŽIĆEVA DVORANA

TALIJANSKI SIFON

0 5 10 20 30 40 50 m

RUP2, RUP3

RŠ4

RŠ3

133° 73°

0°

338°

RŠ1

profil-1

profil-2

profil-3profil-4

RŠ2

T3

T6

10 m

Ivin meandar

Uskršnji kanal

Uzvodni meandar Žedni preko vode

Nizvodni meandar Žedni preko vode

Dolenja Vas

Gorenja Vas

Tuba

Noćna mora Noname

Ex’kalibar

Ulazni dio

Suhi rov

Gipsov rov

Hrvatski sifon

Slovenski sifon

Okrugla dvorana

NOVI DIO

Talijanski sifon

Blatni rov

LJubljanski rov

Veliki rov

profil-1

profil-4

profil-3

profil-2

N

E1

Pg3+4

Pg3+4

Pg2

Pg3+4

Pg3+4

T1

RUP1

T2

Geološka karta

okolice Ponora kod Rašpora

Pretpostavljeni rasjed

T1

133°

profil-3Naziv i azimut pružanja profila

Legenda:

K 2

2,3

Sivi i smeđi vapnenci (turon)

Glinoviti vapnenci do lapori s globigerinama

Flišolike naslage

Miliolidni vapnenci

Alveolinski i numulitni vapnenci

al Aluvijalni nanos

E2

E1

Pg3+4

Pg2

Položaj sloja

Normalna granica

Transgresivna granica

Reversni rasjed

Rasjed bez oznake karaktera

Oznaka točke opažanja

Geološke značajke Ponora kod Rašpora na Ćićariji

Geological Features of Rašpor cave on Ćićarija

Autor: Neven Korač

5428 54295427

5033

5032

5034

0 1000m

profil-1 profil-4

profil-3

profil-2

RAN11

RAN12

RAN13

RAN14

RAN15

RAN16

RAN17

RAN2

RAN3

RAN4

RAN5

RAN6

RAN9

RAN10

RAN8

RND-1

RND-2

RND-4

RND-5RND-6

RND-7

RND-8

RND-9

RND-10

RAN1

36

2530

46

39

50

16

21

10

Ponor kod Rašpora

13

17

20

30

al

al

E1

E2

E2

Pg2

Pg3+4

Pg3+4

Pg3+4

E1

Pg3+4

Pg3+4

K 2

2,3

RND-3

Pg3+4

Ponor kod Rašpora, u narodu poznati pod imenom Žankana jama ili Rašporska jama, nalazi se u neposrednoj blizini sela Rašpor na Ćićariji. Svojom dubinom od 338 m to je najdublji do sada istražen speleološki objekt na području Istre, a s duljinom od preko 4913 m nalazi se na devetom mjestu najduljih speleoloških objekata u Hrvatskoj.

U više od 80 godina dugoj povijesti istraživanja ponor su prvi proslavili tršćanski speleolozi sredinom dvadesetih godina prošlog stoljeća kadje proglašen najdubljom jamom na Svijetu. Ulaz se nalazi u ponikvi i ima funkciju povremenog ponora u kojeg se za kišnih razdoblja slijeva nekoliko manjih potoka. Okolne stijene izgrađene su od laporovitih flišnih naslaga koje su zbog svoje litologije netipične za nastanak speleoloških objekata. Zbog toga je Ponor kod Rašpora dugo svrstavan u speleološke objekte nastale u flišu, a kojih u Istri ima još nekoliko. Stoga se u novije vrijeme, napretkom speleoloških i drugih istraživanja u jami te razvojem tehnike, ukazala potreba i za geološkim istraživanjem u tom potencijalno zanimljivom speleološkom objektu.

U stijenama u kojima je nastala špilja mogu se razlikovati dvije osnovne vrste stratigrafskih jedinica koje kontinuirano slijede jedna na drugoj. Starija jedinica obuhvaća različite varijetete foraminiferskih vapnenaca koje karakterizira pojava miliolida, alveolina, n u m u l i t a i d i s ko c i k l i n a k a o n a j č e š ć i h foraminifera. Na taj slijed naliježu eocenske klastične naslage, s laporima prijelaznih naslaga u donjem dijelu i flišolikim naslagama u gornjem dijelu. Naslage kredne starosti, unatoč očekivanju temel jenom na dostupnim podacima, nisu pronađene u speleološkom objektu, niti su zahvaćene površinskim kartiranjem. Osim navedenih naslaga veliki dio istraživanog područja prekrivaju recentni talozi, odnosno kvartarne aluvijalne naslage sa zemljom crvenicom.

Miliolidni vapnenci, kao najstariji član

foraminiferskog slijeda zahvaćeni su na vrlo uskom području u donjem dijelu Ponora, dok površinskim kartiranjem nisu zahvaćeni. To su mjestimično dobro slojeviti, a mjestimično masivni sivi do tamnosivi vapnenci, s dosta raspršene organske tvari. Sastoje se od slojeva s više ili manje vidljivih fosila, a također im i sadržaj organske tvari varira u pojedinim slojevima. Od fosi lnog sadržaja prisutne su razl ičite foraminifere, uključujućii alveoline, no prevaladavaju miliolide. Fosili su mikritne građe i nalaze se unutar sparitnog matriksa. Organska tvar raspršena je unutar stijene te je u njoj moguće uočiti sitne kristale pirita. Ove stijene teško je razlikovati od mlađih alveolinskih vapnenaca, a odvojene su na temelju brojnosti jedinki iz skupine miliolida koje znatno nadmašuju sve ostale vrste.

Alveolinski i numulitni vapnenci

obilježeni su znatnim sadržajem golim okom vidljivih fosila foraminifera iz porodica alveolina i numulita. Ovi su vapnenci prisutni u najvećem dijelu istraživanog dijela speleološkog objekta. Na površini terena rasprostiru se jugozapadno od ulaza u Ponor te čine morfološku uzvisinu koja se uzdiže prema jugozapadu, a proteže pravcem sjeverozapad–jugoistok. Ovi vapnenci su slaboslojeviti do masivni, često jače raspucali i okršeni. Boja im je svijetlosiva do tamnosiva. Sadržaj fosila jako varira, pa tako u nekim slojevima fosili potpuno izostaju dok se u drugima jasno vide bijele alveoline veličine 3–6 mm u sivom kristalastom matriksu. Numuliti su u uzdužnom presjeku dužine oko 1 cm. Prema Dunham-ovoj klasifikaciji vapnenaca,stijene su uglavnom determinirane kao vekstoni do floutstoni.

Glinoviti vapnenci do lapori s globigerinama naliježu kontinuirano na

starije alveolinske i numulitne vapnence te predstavljaju prijelazne naslage iz karbonatnog udublji, klastični slijed. Pronađeni su u ulaznom dijelu Ponora kod Rašpora do dubine od približno 50 m, te u manjem dijelu i na površini terena oko ulaza i u zasjecima uz cestu. Sitniji fragmenti ovih stijena mogu se naći i u daljnjoj okolici, gdje izviruju iz tla.Na ulaznom dijelu ponora naslage su dobroslojevite, a slojevi su vrlo dobro vidljivi. Slojevi su debljine 20–150 cm, a mogu se dodatno lomiti i kalati do pločica debljine oko5mm. U nižem dijelu ove su naslage kompaktnije i masivnije te sadrže veći udio kalcita. Slojevi su slabije vidljivi i veće debljine (100–200 cm). Boja im je sivo-zelenkasta, a u zoni trošenja svijetlozelena do smeđa.

Flišolike naslage čine lapori i pješčenjaci u

izmjeni. To su dobro slojeviti smeđkasto-crvenkasti i sivi pješčenjaci tipa kalkarenit u izmjeni s tamnosivim do sivo-zelenkastim laporima. Debljina slojeva je od 10 do 40 cm. Ove naslage nisu pronađene u unutrašnjosti Ponora u primarnom stanju, iako zbog donošenja fragmenata vodom postoje recentni nanosi špiljskih taloga koje čine valutice ovih stijena. Na površini terena ove naslage zauzimaju područje uzvisine koja se nalazi sjeveroistočno od ulaza u P o n o r , a p r o s t i r e s e p r a v c e m sjeverozapad–jugoistok.

RŠ-1:

Uzorak je determiniran kao djelomice rekristalizirani biosparit do biosparrudit

(FOLK, 1959, 1962) s dosta bioklasta i intraklasta. Bioklasti su dobro sortirani, što

upućuje na miran taložni okoliš. Bioklasti pretežito pripadaju bentičkim

foraminiferama (alveolinamai numulitima). Dimenzije bioklastasu u rasponu od 0,063

mm do preko 2 mm. Alveoline su mikritne građe dok su numuliti u najvećem dijelu

rekristalizirane sparitne građe. Vezivo je rekristalizirano sparitno. Mjestimično se

pojavljuju male količine organske tvari.

Alveolina (lijevo) i numuliti (desno) u sparitnom vezivu.

RŠ-2 i RŠ-3:

Uzorak je determiniran kao sitnozrnasti intraklastični intrasparit (FOLK, 1959,

1962) s foraminiferama. Vezivo je rekristalizirano sparitno. Od foraminifera

prevladavaju miliolide. Prema DUNHAM-u (1962) stijena je klasificirana kao vekston

do pekston. Ponegdje ima većih nakupina miliolida, a pojavljuje se i raspršena

organska tvar.

Miliolide u sparitnom vezivu s intraklastima, lijevo uzorak RŠ-2 a desno RŠ-3.

RŠ-4:

Preparat glinovitog vapnenca do lapora. Upućuje na dublji taložni okoliš. Lapor sadrži

proslojak više vrsta bentičkihi planktonskih foraminifera od kojih prevladavaju

foraminifere iz porodica globigerina i diskociklina. Za veći dio uzorka karakterističan je

mali sadržaj bioklasta.

Proslojak lapora s nakupinom bioklasta (lijevo) i laporovita osnova (desno)

No. of Data = 8Mean Principal Orientation = 21/039Mean Resultant dir'n = 21-039Mean Resultant length = 1,00 (Variance = 0,00)Calculated. girdle: 81/153Calculated beta axis: 9-333

0°

90°

180°

270°

0°

Axial (non-polar) dataNo. of Data = 8Sector angle = 10°Scale: tick interval = 20% [1,6 data]Maximum = 62,5% [5 data]Mean Resultant dir'n = 129-309

0°

90°

180°

270°

Strukturni elementi u podzemlju često su zamaskirani različitim špiljskim talozima te na njihovo postojanje ponekad ukazuje samo morfologija kanala. Na dobro otkrivenim dijelovima speleološkog objekta gdje je zapažanje i mjerenje bilo moguće izmjereni su položaji slojnih ploha. Položaji mogućih rasjednih i pukotinskih ploha kao i onih ploha za koje se nije sa sigurnošću mogao utvrditi karakter, nisu ovdje prikazani niti uvršteni u daljnju analizu. Položaj sloja izmjeren je na osam mjesta u speleološkom objektu. Daleko veći broj izmjerenih položaja slojeva odnosi se na izdanke na površini terena (21) gdje je bilo moguće i bolje pristupiti otkrivenim izdancima.

S obzirom na smjer nagiba i kut nagiba slojeva koji su svi nagnuti prema sjeveroistoku vidljivo je da se radi o monoklinalnoj strukturi. Vrijednosti smjera nagiba kreću se od 11° do 68°, što je vrlo uzak raspon vrijednosti. Vrijednosti kuta nagiba sloja nisu toliko ujednačene, pa je tako najblaži izmjereni nagib svega 10°, a najveći 58°. Možemo zato reći da su slojevi nagnuti u rasponu od blago do strmo nagnutog.Izmjereni strukturni elementi su prikazani pomoću stereografske projekcije na stereogramu i rozetnom dijagramu (u speleološkom objektu -lijevo, u okolici objekta -desno). Na stereogramu su položajislojeva prikazani tragom (zakrivljenom linijom) dok su na rozetnom dijagramu pružanja struktura raspodijeljena u razrede širine 10° te se tako ističu dominantne skupine pružanja struktura.

No. of Data = 21Mean Principal Orientation = 24/038Mean Resultant dir'n = 25-038Mean Resultant length = 0,96 (Variance = 0,04)Calculated. girdle: 89/306Calculated beta axis: 1-126

0°

90°

180°

270°

Axial (non-polar) dataNo. of Data = 21Sector angle = 10°Scale: tick interval = 5% [1,1 data]Maximum = 28,6% [6 data]Mean Resultant dir'n = 128-308

0°

90°

180°

270°

PRIKAZ IZMJERENIH POLOŽAJA STRUKTURNIH ELEMENATA

Ponor kod Rašpora je razgranati speleološki objekt većih dimenzija, a osim što u hidrogeološkom smislu ima funkciju povremenog ponora, ujedno je i protočan speleološki o b j e k t s a s t a l n o p r i s u t n o m podzemnom vodom.

UVOD

Geografski položaj istraživanog područja

Speleološki klub ‘Ozren Lukić’Pierottijeva 6, 10000 Zagreb

www.skol.hrskol@skol.hr

RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTETZavod za geologiju i geološko inženjerstvoZavod za mineralogiju, petrologiju i mineralne sirovinePierottijeva 6, 10000, zagreb

U istraživanjima sudjelovali: SK ‘Ozren Lukić - ZagrebSU Spelunka - IćićiSD istra - PazinSD Ćićarija - Ročko poljeSO HPD Željezničar

Fotografije: Neven KoračMladen JekićDamir Janton