Glas Islama 006.pdfJEZIK NA[E VJERE JE NEPREVODLJIV Reporta`a Strana 4 Strana 16 Strana 10 PAMETNOM...

vjera dru{tvo kultura

GlasIslama

DD RR UU GG OO SS AAVV JJ EE TT OOVVAA NN JJ EEOOOO DDDDAAAALLLLJJJJEEEEMMMM RRRRAAAADDDDUUUU IIIISSSSLLLLAAAAMMMMSSSSKKKKEEEE ZZZZAAAAJJJJEEEEDDDDNNNNIIIICCCCEEEE SSSSAAAANNNNDDDD@@@@AAAAKKKKAAAA

Interwiev: Generalni sekretarIslamske svjetske federacije stude-nata (IIFSO) Mr. Omer Faruk Jasir

OMLADINA JE SNAGAOMLADINA JE SNAGAJEDNOG NARODAJEDNOG NARODA

U AMERIKU AMERIKUUPO [EHADETPO [EHADET

Ja sam primjetio velike promjenekod moje `ene. Postala je ozbiljnija uodnosu na mene i djecu, odjednom jepo~ela da nosi dugu suknju, ko{uljedugih rukava, nije se vi{e {minkala iprestala je da prati modu.

SSSSPPPPEEEECCCCIIIIJJJJAAAALLLLNNNNIIIIDDDDOOOODDDDAAAATTTTAAAAKKKK

IV GENERACIJAMATURANATAGAZI-ISABEG

MEDRESE

JEZIK NA[E VJERE JENEPREVODLJIV

Reporta`a

Strana 4 Strana 16

Strana 10

PPAAMMEETTNNOOMMJJEEII[[AARREETTDDOOVVOOLLJJAANN

Glas IslamaJuni 1997. Safer 1418.

2

Muamer ef.Zuko r l i } :@elim daovaj skupbude u skla-du sa brat-skim dogov-orom, kako

Kur'an kaè: "Dogovaraj sesa njima o najva`nijim pitan-jima", a s ciljem da dana{njistavovi ovdje budu na{izajedni~ki.

OOGGLLEEDDAALLOO

Izdava~:Izdava~ka ustanova

El-Kelimeh, Novi Pazar

Glavni i odgovorni urednik:

Mustafa FETI]

Urednik:Fehim KAJEVI]

Tehni~ki urednik:Hasudin HAJROVI]

Lektor:Samir [KRIJELJ

Foto reporter:Dèmaludin DEMIROVI]

Redakcija:Mevlud ef. DUDI],

Ramiz ef. HAMIDOVI],Hajro ef. TUTI],

Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI],

Mirsada BURD@OVI] iMidhat HAJROVI]

Saradnici:Nezir ef. SALIHOVI] (Novi

Pazar), Te{rif [AÎ](Sjenica), Umer HAD@I] iMuhamed FETI] (Roàje),Adem ef. ZILKI] i Nusret

ef. GUSINAC (Tutin), Nadiref. DACI] i Fejsal

HALILOVI] (Prijepolje),Enes ef. SVRAKA i Ismet

TRBOVI] (Priboj), [a}ir ef.SMAILOVI] (Podgorica),Selman LJAÊVI] (Tuzi),

Rifat ef. CUKOVI] (Ulcinj),Sinan ef. LATI] (Plav),

Redèp ef. LJULJANOVI](Gusinje), Mr Ismail BARD-HI (Makedonija), Enes ef.ZUKORLI] (Njema~ka),

Jasmin ef. DEMI] ([vicarska)

Kompjuterska priprema:Grafi~ki studio

El-Kelimeh

[tampa:GRAFOKARTON, Prijepolje

Adresa redakcije:Ul. 1 Maj 70/b

36300 Novi Pazartel/fax: (381) 20 25 626

@iro ra~un:42600-603-1-2138

Rukopisi i fotografije sene vra}aju

Rje{enjem od12.12.1996. g. GLAS

ISLAMA je registrovankod Ministarstva za

informacije RepublikeSrbije pod registarskim

brojem 2281.

Glas Islamavjera dru{tvo kultura

SA DRUGOGSA DRUGOGSASAVJETVJETOOVVANJAANJA

MMudri Allah je stvorio ljude scil jem da upoznaju jednidruge, kako bi zajedni~kiìvjeli na ovome svijetu. A

najbolji put koji vodi zajedni{tvu jesavjetovanje ({ura), princip kojeg jepraktikovao Boìji Poslanik sa ~asnimashabima.

Rje{avati probleme i planirati pro-grame i akcije dèmatski i dogov-orno, znak je naprednih zajednica iodlu~nih ljudi.

Ne zaboravimo da su muslimanijedina skupina kojoj Bog d`.{. izravnonare|uje dogovaranje i to u svim bit-nim pitanjima. E pa ako je tako, akonemamo prigovora, a ne smijemo gaimati jer se radi o Boìjoj rije~i, ondase prihvatimo posla pa naprijed.

Drugo Savjetovanje o daljem raduIslamske zajednice Sandàka prilikaje da se otvorimo i iznesemo prob-

leme koji ko~e efikasan rad, te pred-loìmo konstruktivna rje{enja u ciljunapretka i prosperiteta na{e zajed-nice. Jedan ovakav skup trebao bi dazamijeni sva ona mjesta sjedni~aren-ja na kojima se jednoglasno kon-statuje da treba ne{to uraditi, ali {tauraditi, kada i kako, pitanja su koja

bivaju uvi jek nedo-re~ena ili pak potpunoizostavljena. Ovakvo Savjetovanjena nivou Islamskezajednice ne zna~igrubu podjelu poslova izadataka bez prethod-no jasno definisanogplana razrade i real-izacije, ve} prije svegaistinski podstrek kaostvarivanju ciljeva i

uspjeha. Stoga se savjetujmo nasvim nivoima: u svojim ku}ama,dèmatima, Odborima... pa }e Allahd`.{. dati da na{i planovi zaìve,na{e ideje na|u plodno tlo a njeninosioci se prihvate posla i prakti~neprimjene.

S nadom da }emo skup koji slijedirazumjeti u svjetlu re~enog, molimBoga d`.{. da ga u~ini uspje{nim iberi}etnim za sve nas.

Mustafa Feti}

I SAVJETUJ SESA NJIMA

Hajro ef.T u t i } :Pozvao bihsve imameda slobod-no, argu-mentovanoi dobronam-

jerno reaguju kriti~ki na sve{to ne valja.

Nadir ef.Daci}:A u t o n o m -nost Islam-ske zajed-nice trebasa~uvati, jervjera ni je

promjenljiva, politika jeste.

Ramiz ef.Hamidovi}:Ovaj skup jeuspio ~imsmo do{li uovom broju,bez obzirana razli~ita

mi{l jenja. Da ni je bi loimama, ne bi nas bilo kaoBo{njaka.

Mevlud ef.Dudi}:Z a l a g a osam se uvi-jek za sku-pove ima-ma, {to nezna~i da ne

treba da se sastajemo i saonima koji to nisu.

Islamska zajednica nijebila nikada protiv svoga nar-oda, kako neki misle, ve}ona ho}e mjesto koje joj pri-pada.

Enes ef.Svraka:Problem jekako do-vesti djecuna vjerskupouku. UPriboju je

ona intenzivna za vrijemeRamazana kada je imamnajupo{ljeniji. Ljeti ih nemanigdje.


3

[[[[ta je sa drevnim civilizacijama? Odkru`nog grada Bagdada koji je Al-Mansur osnovao 762. godine kaonovu prijestonicu, nazvav{i je

Medinet-es-selam, {to zna~i "Grad mira",nije ostalo ni{ta. Naàlost, sasvim malo jepreostalo iz zlatnog doba ovog grada kojije bio centar dunjaluka u kojem je legendarnihalifa iz 1001 no}i Harun el-Ra{id sakupio svamaterijalna duhovna i kulturna bogatstvatada{njeg poznatog svijeta. Bagdad se dugo opi-rao silama razaranja. Najteè udarce [eherzadi-nom gradu zadao je Hulagu u XIII stolje}u,ubijaju}i masovno ljude, pale}i i ru{e}i njihoveku}e i uni{tavaju}i jednu od najve}ih bibliotekakoju su ikada ljudi iznjedrili, i u kojoj je bilasabrana gotovo sva pamet kojusu civilizacije do tada dale.

U predve~erju XXI vijekahistorija se ponovila nadna{om bra}om u Bosni: ubi-jale su ih kom{ije neislamskevjeroispovjesti, ~ere~ili ih umasovne grobnice, palili imku}e, dàmije i biblioteke,vr{ili etni~ka "~i{}enja".

Kada je Bagdad ru{en,Europa je ìvjela primitivno umraku, jela kiselicu i dugonije znala za kupatila i svilu.Kada je Bosnu do ju~e, skoro~etiri godine "jeo" fa{izam,Europa je sve to posmatralasterilno u salonskim rukavica-ma, registruju}i samo pravac ibroj ispaljenih projektila!

A gdje je Jerusalim, Alhamra i Kordova?[ta je sa Samarom? Surra-men-rea, sretan onajko je vidi, to zna~i Samara, persijski milionskigrad usred Srednjeg stolje}a sa blistavo obas-janom javnom rasvjetom, sa rije{enom grad-skom infrastrukturom, putevima, vodovodom ikanalizacijom. [ta je radila gospo|a Europa?Opet je jela kiselicu i korijenje i mu~io je istijavni komunalni "problem" jo{ skoro punih1.000 godina kasnije, rje{avaju}i ga istresanjemtuta kroz pendère!? U isti vakat, na Istoku suvr{ene sloène operacije na mozgu, napredovalamedicina, astronomija, filozofija, pjesni{tvo...Kakav (ne)civilizacijski paradoks!

Prvi svjetski Kongres muslimanske omladineodràn je u Turskom gradu Konji (21-25. majao.g.) pod geslom: "Dani poziva na mir". I uovom ~asu, kada su mnogi muslimani {iromsvijeta doìvjeli palestinski "sindrom" svojenesre}e, Svjetska islamska federacija studenata

u gradu Dèlaludina Rumija, velikog pjesnika,razumno i civilizovano je donijela rezolucije oop{tem miru, harmoniji i uzajamnoj tolerancijina ovoj na{oj planeti. U ime milijarde i vi{esvoje bra}e i sestara. I ne samo njih, - ve} ionih koji }e ubudu}e primiti Islam.

Vjerovatno }e evropski pa i jugo-"eksperti"za javno informisanje i ovu humanu [uru osu-

diti kao "fundamentalisti~ku" i "dìhadovsku",negiraju}i opet da sve lijepe stvari ne dolaze saIstoka ve} sa Zapada, odnosno, konkretno iprakti~no, iz "Balkanske kr~me".

Za{to je zabrinut akademik MihajloMarkovi} zbog prisutnosti sve izraènije "bijelekuge" u zemlji Srbiji? Svoje nezadovoljstvo jeizrazio na nedavnom skupu koji je odràn uSAN-u: "Demografska situacija se posljednjihgodina u Srbiji znatno pogor{ava. U Srbiji sesve vi{e umire a sve manje ra|a, opada stopaprirodnog prira{taja. Stanje je dramati~no, abilo bi i tragi~no da nema priliva srpskogstanovni{tva iz drugih dijelova zemlje..."

Markovi} obja{njava ovakav drasti~an mor-talitet da je to "tiho umiranje Srbije", a glavneuzroke za "bijelu kugu" nalazi upravo u pret-jeranom hedonizmu i posesivnom individualiz-mu, {to takva "pojava" nije prisutna ni naKosovu ni u Sandàku, gdje prete`no ìve mus-

limani.

"Glavni uslov da bi neko radio zabudu}nost jeste da bude optimista, jero~ajna osoba nije u stanju uraditi ni{ta zabudu}nost", rekao je jednom prilikom dr.Jusuf Kardawi.

A budu}nost ostaje prvenstveno na na{ojmladeì, zavaravali se mi ili ne. Odnosno, una{oj civilizovanoj i tolerantnoj vjeri i imanu,jeziku i porijeklu, bez imalo mr`nje i oholosti.Danas nam je sve bistrije za{to je toliko tragaorahmetli ]amil Sijari} za jednim na{imizgubljenim gradom - Bihorom. Taj grad upredgra|u (sa njegovim izgubljenim kara-vansarajima, kadilucima, veleljepnim dàmija-

ma, ba{~ama i visokimvodovima) bio je njegovametafora pro{losti, sada-{njosti i budu}nosti. Odsvega toga, kako je govorio,ostao je iznad Bio~e, navisokom brdu, prazni i bez-dani bunar i minara,sru{ena do pola ili vi{e,veleljepne dàmije u Crn~i,koja seiri prema nebu,opominju}i ôvjeka iVrijeme...

Priznaju}i stvarnu koliko iduhovnu mo} Islama,zvani~ni organi OUN-aobjavili su ovih dana da jePRVI DAN KURBANSKOGBAJRAMA neradni dan izvani~no praznik koji }eubudu}e biti obiljeàvan i u

ovoj najve}oj me|unarodnoj organizaciji, kojaje zaduèna da {titi ljudska prava. Zar je treba-lo da se ~eka punih 50 godina (tolika je starostOUN-a) da se donese jedna tolerantna odlukaza vi{e od milijardu muslimana.

Ovaj Boìji dar iznu|en u OUN-a posebno}e biti utje{an za Palestince koji punih 30 zimasanjaju za svojim izgubljenim ognji{tem -domovinom. Dok njihove kom{ije sretne i zado-voljne otetom tu|om imovinom, u Jerusalemuisto toliko slave postojanje svoje dràve, ne san-jaju}i da je to haram.

No, {to kaè narod: sabur selamet. Gazalinavodi rije~i Hatima el-Esamma: "@urba je{ejtanska, osim u pet slu~ajeva, koji su sunnetBoìjeg Poslanika s.a.v.s.: hranjenje potrebnog,opremanje umrlog, udaja djevojke, otpla}ivanjedugova i pokajanje za grijehe."

NNEE[[EE VVII\\EENNJJEE

SSAA IISSTTOOKKAA SSUUSSVVEE LLIIJJEEPPEE SSTTVVAARRII DDOOLLAAZZIILLEE

"îm se neki od njih do~epa poloàja,nastoji da napravi na Zemlji nered, ni{te}iusjeve i stoku. A Allah ne voli nered!"

(El-Bekare, 205)


4

Gospodine Jasire, eselamualejkum. Koristim svoje pris-ustvo na ovom Prvom svjet-skom kongresu omladine daVas kao prvog ~ovjeka IIFSOupitam kako je potekla idejaza organizovanje ovogveli~anstvenog skupa i kakoprocjenjujete njegov uspjeh?

Prvi svjetski kongres omladineje inicijativa i èlja svih nas,cjelokupnog ~lanstva IIFSO. Mismo po~a{}eni da smo dobili pri-liku da budemo organizatori ovogskupa i to ba{ ovdje u graduMevlane Dèlaludina Rumija.Kongres je bio zami{ljen u dvadi jela i to pr vi na kojem suu~estvovali profesori sa stru~nimpredavanjima vezanim za akutneprobleme omladine, kao iEkspertna grupa kojoj je povjerenzadatak da osmisl i nacr tbudu}eg djelovanja i organizovan-ja IIFSO. U drugom dijelu kongre-sa su se sastajale radne grupesastavl jene iz svih zemaljau~esnica a ~iji je cilj bio da izne-su goru}e probleme omladinesvojeg podru~ja, te na krajusa~ine zajedni~ki elaborat prior-i tetnih problema, ~i jem serje{avanju treba odmah pristupiti.Sama ~injenica da je Kongresuprisustvovalo preko 130 delegaci-ja iz ~itavog svijeta govori o nje-govom uspjehu, s tim da prih-vatamo i uvaàvamo sve prim-

jedbe i propuste.

Moète li nam re}i kao gen-eralni sekretar IIFSO kada jenastalo ovo udruènje i kojisu mu prioritetni ciljevi?

Islamska svjetska federacijastudenata (IIFSO) je udruènjeosnovano 70-ih na inicijativu stu-

denata vi{e svjetskihuniverziteta. U po~etkunije bilo povezano uzajedni~ku cjelinu, bezorganizovanog rada iprograma. Bilo je i onihsa desnom i lijevomorijentacijom koji sustremili ka uspostavl-janju svojih programa,da bi ih IIFSO kasnijeobjedinio i poveo jed-nim putem ka zajed-ni~kom cilju. U statutuIIFSO kojeg su radilieminentni islamskiautoriteti, stoji da je toudruènje svih stude-nata svijeta koji videsebe u ovoj organizaci-j i . Sada I IFSO broj ipreko sedamdesetogranaka {irom cijelogsvi jeta koj i su

me|usobno povezani.

Koliko je IIFSO zastupljenu me|unarodnim i svjetskiminstitucijama i udruènjima?

IIFSO ima svoje predstavnikeu UN, kao i u drugim svjetskiminstitucijama, koje tamo zastupa-ju na{e interese i prenosepovratne informacije nama.

Svjedoci smo da se musli-manska omladina u posljed-nje vrijeme sve vi{e vra}aIslamu kao jedinoj alternativii to u cijelom svijetu. To jeposebno izraèno ovdje uTurskoj gdje se Islam kao ìvavjera osje}a na svakomkoraku. Recite nam gospo-dine Jasir ne{to vi{e o musli-manskoj mladeì kao i njenojorganizovanosti?

Ovo je vrijeme, hvala Bogu,kada se l judi vra}aju vjeriop}enito, sve jedno, mla|i i stari-ji, ljudi i ène. Islamu se vra}aju~ak i kr{}ani, jer je kr{}anskakultura nikla na osnovama

islamske renesanse. Tako jeo~ekivati i u Turskoj, koja ima izasebe jednu slavnu historiju i jo{ljep{u kulturu i tradiciju, da sevra}aju ljudi svojim korijenima, jermuslimani u Islamu vide sre}u naovom i budu}em svi jetu. Naturskim univerzitetima je velikibroj studenata koji ne prave prob-leme i ne gube vri jemebesposleni. Oni ne zapostavljajunauku. Takvi su u na{im redovi-ma. Dok oni drugi {kolu smatrajuigrom i zabavom. Za nj ih jedopustiv terorizam, nered ijava{luk. Islamski momci uTurskoj za svaki problem nafakultetima i drugdje koriste dija-log, mir i razumijevanje. Zato suoni na{a nada u bolje sutra.

Da li spremate jo{ nekiprojekat poput ovog velikogKongresa u cilju povezivanja iujedinjenja islamske omla-dine?

Mi smo doista sretni {to vidi-mo va{us a n d ` a ~ k udelegaciju naovom skupuo m l a d i n e .Imaju}i uvidu va{u vo-l ju i sprem-nost na sara-dnju, mi }e-mo, ako Bogda, {tampatii prevoditi nab o s a n s k ijezik zna~aj-nija djela, odautora poputdr Jusufa Ka-rdavija i dr-ugih va`nijihi m e n a .Planiramo njihovu distribuciju ipodjelu bo{nja~kom naroduSandàka i Bosne, pri ~emu }enam biti va{a pomo} nezaobilaz-na. Tu su i na{a zajedni~kalogorovanja i jo{ niz drugih vidovadruènja koja predstoje, in{allah.

Omladina je najbitniji diojednog naroda ili nacije.Ashabi Resulullaha su bilimladi ljudi. [ta u tom svjetluporu~ujete na{oj mladoj bra}iu svijetu, sa akcentom na

Sandàk?

Velika je istina da je omladinasnaga jednog naroda, jer ako jemladost ummeta dobra, dobar jei sam ummet i suprotno.Neprijatelji Islama to dobro znaju.Zato kada ho}e da uni{te jedannarod, prvo poku{avaju razoritinjegovu omladinu. Uloga IIFSO jeda ~uva i odgaja islamsku omlad-inu na prirodan na~in i ne smije-mo dozvoliti na bilo koji na~in daskrenu ili zalutaju.

Za kraj, jedno konkretnopitanje. Kada }ete nas posjeti-ti u Sandàku?

Hvala Vam na ovom pozivu,kojim }u biti po~a{}en da sena|em me|u va{om omladinomu Sandàku. Posebno se zah-val jujem bratu Muameru,sandà~kom muftiji, koji nas jepozivao vi{e puta u zi jaret.Me|utim, prilike u Turskoj kao ili~na zauzetost mi do sada nisu

dozvoljavale da vas posjetim.Ipak, u prvoj prilici }u obi}i, akoBog da, balkansko podru~je aprije svega Makedoniju, Sandàki Bosnu.

Gospodine Jasire, iskrenovam se zahvaljujemo na raz-govoru i èlimo vam istinskiuspjeh u radu.

Razgovarao: Mustafa Feti}

IINNTTEERRWWIIEEVV

Interwiev: Generalni sekretar Islamske svjetske federacije studenata (IIFSO) Mr. Omer Faruk Jasir

OMLADINA JE SNAGA OMLADINA JE SNAGA JEDNOG NARODAJEDNOG NARODA

Gospodin Omer Faruk Jasir u razgovoru sa glavnimi odgovornim urednikom.

O. F. Jasir: Ovo je vrijeme, hvala Bogu,kada se ljudi vra}aju vjeri.


5

UUUUTutinu je 09.06.1997. godine odrànoDrugo savjetovanje o daljnem raduIslamske zajednice Sandàka, u graduna Vidrenjaku, gradu koji je poznat

mnogima kao najnerazvijenija op{tina u biv{ojJugoslaviji. [to je veoma karakteristi~no jeste ito da na ovim prostorima ìvi procentualnonajvi{e bo{nja~kog stanovni{tva i to oko 97%muslimana i da niko ne pamti da je ikada ovdjebilo nekakvih me|unacionalnih problema, {togovori da na{ narod èli ravnopravnost, toleranci-ju i mir. Ko je boravio u Tutinu re}i }e vam da suljudi tamo duhovno najbogatiji, bez obzira na sveneda}e koje ih pritiskaju. I zaista su oni gosto-primljivi, komunikativni i po{teni.

Eto, ulema Sandàka je èljela da boravi uovom tihom mjestu i iz nekoliko gradovaSandàka do{li su predstavnici na drugo po reduSavjetovanje Islamske zajednice. Svi su toplodo~ekivani od strane mje{tana koji su nasselamili i svojim osmjesima nam iskazivalidobrodo{licu. ûlo se i od strane prolaznika:"[ta je hodà!", "Je li mogu}e da ih ovoliko imau Sandàku?" i sl. Pa da, sigurno je mogu}e.Ranije je bilo dosta problemati~no postatiefendija jer se moralo odlaziti daleko u Sarajevoili Pri{tinu. Ali hvala Allahu d`.{., od prije neko-liko godina mi smo smogli snage, i u na{emPazaru osnovali obrazovne institucije koje nampomaù da svoju vjeru odràvamo onako kakotreba. I zaista, bilo je mnogo mladih efendija kojisu li~ili na cvije}e koje je na{a Medresa uNovom Pazaru osposobila da obavljaju ovu~asnu du`nost.

Sastanak je po~eo u sali Doma kulture, gdjeje bilo i za nas prisutne interesantno vidjetitoliko efendija sa uniformama na jednom mjes-tu. Ovom impozantnom skupu, kao {to je iprili~ilo, najprije se obratio na{ uvaèni predsjed-nik profesor h. Muamer ef. Zukorli}. Toliko je biloprijatno slu{ati jednog tako vrsnog alima, koji jeod ranije svima poznat kao ~ovjek koji posjedujevelike nau~ne sposobnosti i vrline i kojemu jepo{lo za rukom da svojim dolaskom na ~elo IZ-eSandàka povede sve nas Bo{njake ka jednomvelikom napretku, usponu i pravom cilju. Izme|uostalog, Muamer ef. je rekao da su ovo historijs-ki trenuci za sve nas na ovim prostorima. Traìoje od svih vjerskih radnika da zajedni~ki smognusnage i nastave raditi na ovim prostorima.Dakle, svi se zajedni~ki moramo uklju~iti u

zada}e koje nam predstoje i kao takvimoèmo se nadati prosperitetu. Naglasioje i to da ve} posjedujemo glavne izvoreodakle se napajamo, tj. Me{ihat, Medresei ostale institucije. Istina, imao se pred-sjednik ~ime i pohvaliti, jer svjedoci smosvih na{ih pro{lih slabosti i nedostatakakoje smo nosili sve do ovih svijetlih trenu-taka. I mi sada sa ponosom moèmo pari-rati, odnosno porediti se sa Islamskimzajednicama koje su imale pomenute insti-tucije neprekidno dugi niz godina.Predsjednik Zukorli} je konkretizovao svojeizlaganje u nekoliko bitnih ta~aka o kojimatreba raspravljati i dati svoje stavove imi{ljenje. I upravo kada su diskutantidobili pravo na svoju rije~, nastao je tajac.Svak se ustru~avao da zapo~ne. A onda

kao lavina, pokrenule su se diskusije jedna zadrugom. U~esnici su se otvorili, koriste}i prilikuda kaù ono {to im je na srcu. Od kritika prekopriznanja uspjeha za sve u~injeno, do me|usob-nih prozivki...

Sve u svemu, op{ta konstatacija svih, a isamog predsjednika Me{ihata, jeste da je skupuspio i da se ~esto trebamo ovako okupljati.Veoma je bitno da me|u ulemom nema velikihmimoilaènja i uglavnom se sve svodi naodre|ene manje probleme koje }emo, ako Bogda, svi zajedni~ki prevazi}i dogovaranjem i istin-skim trudom.

Daj Boè da ovakvih hairli okupljanja bude{to vi{e, jer to je najbliì put ka èljenom uspje-hu.

Te{rif [a~i}

AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK

Nakon zahvale Allahu d`.{.,predsjednik Me{ihata prof.Muamer ef. Zukorl i}, napo~etku samog skupa, u svomuvodnom izlaganju, izme|uostalog, je rekao:

Nakon 11 mjeseci od osni-vanja Sabora i Me{ihata u okto-bru 1994. godine, odràno jePrvo savjetovanje o daljem raduIslamske zajednice, a sada evoi Drugo. O radu Islamske zajed-nice govorimo sa vi{e odgov-ornosti ali i olak{anja. Tadanismo imali vremena da sedokaèmo a ni da grije{imo.Sada nakon tr i i po godinemoèmo kriti~ki posmatrati ovajperiod. @elim da ovaj skup budeu skladu sa bratskim dogov-orom, kako Kur'an kaè: "I

dogovaraj se sa nj ima onajva`ni j im pitanj ima..."(Kur'an)

Za ove tri i po godine, uzima-ju}i u obzir sve okolnosti, na{saldo je pozitivan, o ~emu }eteVi presuditi, a apsolutni SudacAllah d`.{. }e to potvrditi. Na{najve}i uspjeh je da smoopstali, ali to nije dovoljno.Fabrika je tek napravljena i rad-nici upo{ljeni ali sada trebaproizvodit i i to kval itetno.Akcenat treba staviti na ono {ta}e biti a ne {ta je bilo. Ova anal-iza treba da bude samo poukaza na{u budu}nost. U nared-nom periodu treba obratit ipa`nju posebno na ~etiri ta~ke:

1. Organizacija je ki~menistub Islamske zajednice, jer IZ-aSandàka je prerasla u sistemslu`bi i institucija (Medrese,Biblioteka, Izdava~ka djelatnost,"Glas Islama", Humanitarnaorganizacija...) Tu treba potenci-rati pitanje saradnje, hijerarhije,kontakata - cirkulisanja na svimnivoima. Na àlost, pravaIslamske zajednice nisuza{ti}ena argumentom sile aprema teoriji Rimskog prava tozna~i da i ne postoje. Ostajenam samo interni mehanizam,opet bez prinude, koji se bazirana dobroj volji, bogobojaznosti,imanu...

2. Stru~ni kadrovi su oni bezkojih nema uspjeha, jer uglednisistem kao {to je IZ-a moraimati ulemu sa visokim {kola-

ma. 3. Vjerska prosvjeta koja

obuhvata: - {kolstvo (medrese, vi{a

{kola), - vjerska pouku- vjeronauku u {kolama.4. Medijske aktivnosti u

Islamskoj zajednici koje setrenutno realizuju posredstvom"Glasa Islama".

I na kraju }u spomenuti dvava`na problema o kojima èlimdanas ~uti va{e mi{l jenje istavove.

1. Zbog sve u~estalijih nasr-taja na IZ-u kroz poku{ajemije{anja raznih faktora u njeneunutra{nje stvari, smatramneophodnim da danas ovajuvaèni skup zauzme takvestavove koj i }e garantovatineophodnu autonomnost u raduIZ-e.

2. Obzirom da postoji inicija-tiva administrativnog povezivan-ja IZ-e Sandàka sa IZ-e BiH,smatram posebno va`nim da,iznose}i svoja argumentovanami{ljenja, do|emo do takvihstavova koji }e obezbijeditinajbol j i organizacioni obl ikbudu}nosti IZ-e Sandàka upredstoje}im integracionim pro-cesima islamskog ummeta.

Molim Allaha d`.{. da nampomogne da saslu{amo jednidruge i da svi ponaosob damodoprinos prosperitetu Islama naovim prostorima, nu`nouvaàvaju}i princip jedinstva.

DRUGO SAVJETOVANJEO DALJEM RADU ISLAMSKE ZAJEDNICE SAND@AKA

ORGANIZACIJA JE KI^MENI STUBISLAMSKE ZAJEDNICE

Iz uvodnog izlaganja predsjednika Me{ihata


6

DDrugo savjetovanje o daljem radu IZ-eSandàka odràno u Tutinu ima velikizna~aj i va`nost iz dva osnovna razlo-ga, ako ne i vi{e.

Prvo, dogodio se je ve}iskup sandà~ke uleme,rukovodilaca organa IZ-e,predstavnika obrazovnihinstituci ja, Medresa,Izdava~ke djelatnosti i lista"Glas Islama", s jednestrane, i drugo, otvorena jemogu}nost da svaki prisut-ni u svojoj diskusi j i , i l idersu, iznese javno,otvoreno {ta nije do sadabilo dobro u radu i to od"vrha" do "dole" ili obrat-no, i {ta treba i val jaubudu}e raditi. Mikrofon jebio otvoren, sala obezbi-je|ena i data mogu}nostotvorenog razgovora. Ja bihse kao predsjednik Ilmije uNovom Pazaru osvrnuo naulogu i zna~aj uleme.

Ulema je, strogo uzev{i,mnoìna od alim, "onaj kojiposjeduje 'ilm", tj. znanje,u~enost u naj{irem smislu.Ulema su posebni ~uvariislamske nauke. To su {eri-atski pravnici i teolozi. Kodnas pod imenom ulemapodrazumijevaju se: imami,hodè i profesori medresa iislamskih fakulteta. Oni to ijesu, s tim {to su ulema isvi oni koji imaju islamskoobrazovanje i ~lanovi susvoga Udruènja, sa svojimaktivnim anga`manom unjemu. Ulema su nasljedni-ci Boìjih Poslanika. Ulemasu nosioci i tuma~i naukeKur'ana. Predvodnicidèmata, skupina uduhovnom smislu. Onipredvode one kojima trebai koj i traè nauku.Alejhiselam je podijelio svi-jet na dvije skupine: onikoji nauku nose i tuma~e(ulema) i one koji naukutraè. Za onog koji ne pripa-da jednoj od te dvi jeskupine, kod takvog nemanikakva dobra, pa nastavl-ja: "Budi u~en, i l i traìnauku, i l i slu{aj u~eneljude, ili ih voli! Nemoj bitipeto, tj. da ih mrzi{ i daostane{ glupak".

Kakav alim danas trebada bude i I lmija kaoudruènje, odgovor bi semogao dobiti nakon neko-liko odrànih savjetovanjaovakve vrste, seminara ikurseva unutar Islamskezajednice. Uspjelo bi seako bi se na prvom mjestupotencirao op{ti interes i

misionarska uloga al ima, a na kraju irje{avanje ostalih pitanja stale{kog karak-tera.

Druga dobra strana ovog Savjetovanjajeste otvaranje mogu}nosti prisutnoj ulemi daiznese svoje vi|enje o dosada{njem radu IZ-eSandàka i da sa svoj im pri jedlozimapomogne u iznalaènju rje{enja za bolji rad iorganizovanje svih ~inioca u IZ-i: od imama,dèmata, Odbora, Me{ihata, Medresa i dr.Otvoreno, iskreno, argumentovano a sve ucilju boljeg nam sutra. Data je mogu}nost dase raspravlja o su{tinskim pitanjima. Nije seu tome do kraja uspjelo, ali s obzirom da jetek Drugo savjetovanje ove vrste, dosta sepostiglo. Ubudu}e, ~e{}e treba organizovatiovakva druènja a u~esnike pozvati, posebnoulemu, hodè, da otvore du{u, udare lijevo idesno, gore i dole, u sebe i od sebe. Sve ucilju iznalaènja boljih rje{enja, za bolji vjerskiìvot na{ih dèmatlija, jer smo radi njih tu injima polaèmo ra~un, kao i odgovornostprema Allahu d`.{.

Hajro ef. Tuti}


Na osnovu odluke sa XVII redovne sjednice Me{ihata IZ-e Sandàka od 10.05.1997.god., u Tutinu je 09. juna odràno Drugo savjetovanje o daljem radu Islamske zajedniceSandàka, na kojem su u~e{}e uzeli imami, glavni imami, predsjednici Odbora IZ-e,rukovodstvo Me{ihata, profesori Medrese, predstavnici Izdava~ke djelatnosti i drugi, tedonijeti sljede}i

Z A K LJ U ^ C I

1. Daje se puna podr{ka dosada{njim aktivnostima organa IZ-e Sandàka. 2. U potpunosti se podràvaju sve aktivnosti na polju o~uvanja i rada Medresa, uz

ocjenu da one predstavljaju temelj vjersko-prosvjetne budu}nosti muslimana ovih prosto-ra.

3. Skup podràva inicijativu za uvo|enje vjeronuke u {kole i u tom smislu se apeluje nanadle`ne organe IZ-e (Me{ihat i Odbori) da hitno pristupe pripremama, kako bi se potreb-ni kadrovi osposobili za ulazak u nastavni proces. Za realizaciju toga smatraju se nu`nimpripreme za osnivanje Vi{e islamske {kole (Islamsko-pedago{ke akademije).

4. Vjerska pouka je ìla kucavica o~uvanja kontinuiteta vjerskog odgoja i edukacije, tese stoga apeluje Me{ihatu da {to prije oformi vjersko-prosvjetnu slu`bu, kako bi se vjerskapouka uspje{no organizovala.

5. Najo{trije se osu|uju medijski nasrtaji na autonomnost IZ-e, njenih ustanova i slu`bi,te se od nadle`nih organa IZ-e traì da dalje aktivnosti budu uskla|ene sa principom pot-pune nepovrjedivosti suverenosti IZ-e, koja se isklju~ivo mora napajati sa izvora Kur'ana iSunneta.

6. Islamska ulema (imami) su stub IZ-e i Islama, te kao takvi trebaju u zajednici zauzetiono mjesto koje im po Kur'anu i Sunnetu i pripada.

7. Ukazuje se ju`nim Odborima IZ-e (Roàje, Bijelo Polje i Petnjica) da ne postojenikakvi valjani razlozi za dosada{nji odnos prema organima IZ-e Sandàka, te se od njihtraì da kona~no zauzmu takve stavove koji }e omogu}iti muslimanima tih prostora da uokviru IZ-e Sandàka ostvare svoj puni vjerski prosperitet.

8. Formiran je Inicijativni odbor za osnivanje Udruènja uleme Sandàka, sazaduènjem da uz konsultacije sa predsjednikom i pravnom slu`bom Me{ihata pripremenacrt Statuta Udruènja uleme i osniva~ku skup{tinu. Inicijativni odbor sa~injava}e pred-sjednici postoje}ih Odbora Udruènja uleme sa podru~ja Sandàka, predsjednik Savjeta idirektor Medrese, te predstavnik Me{ihata.

9. Sarajevo je vjerski duhovni centar muslimana Bo{njaka Sandàka, te je stoga potreb-no odràvati vezu sa Riasetom IZ-e u BiH. U tom smislu, Saboru i Me{ihatu sepreporu~uje da, zauzimaju}i stav po pitanju platforme Ustava IZ-e BiH, osiguraju ostvari-vanje interesa IZ-e Sandàka, {to podrazumijeva o~uvanje postoje}eg ustrojstva (Sabor,Me{ihat, Odbori).

10. Skup podràva stav Me{ihata po pitanju negativnog odnosa aktuelne vlasti premaIZ-i Sandàka, te najo{trije osu|uje poku{aj nametanja predstavnika IZ-e iz Beograda iPodgorice na ime legitimnih predstavnika muslimana u Jugoslaviji.

11. Prisutni su pozdravili organizovanje Savjetovanja, uz napomenu da je potrebno dase ista uprili~e ~e{}e.

OTVORENO, ISKRENO, ARGUMENTOVANO...

Najstariji spomenik islamskekulture ove vrste na Balkanu -Isabegov hamam u NovomPazaru, pod formalnom za{titomdràve, dospio je u jadno stanjeiza kojeg slijedi ru{enje.

Jedinstveni spomenikislamske kulture i arhitekture -Isabegov hamam u NovomPazaru postao je jedinstven i potome {to je u toku dvije zadnjedecenije nekoliko puta mijenjaogazde. Dràva pod ~i jom je"za{titom" bio nije imala interesada ga odràva pa je kao"turisti~ka atrakcija" preuziman iprodavan po pravilu: uzmi ga ti,ne}u ga ja! Istini za volju, Zavodza za{titu spomenika kultureizvr{io je djelimi~nu popravkukrova (kupola od olovnog lima).Nakon toga je Hamam zaobilaènraznim planovima i poduhvatimakoji su preduzimani na ovompodru~ju. Ni je ovaj islamski

spomenik civilizacije bio ravno-pravan konkurent, iako je uvr{}enme|u najzna~ajnije spomenikekulture uop{te.

Evlija êlebi obilaze}i ovaj kraj1660. godine, zabiljeìo je u svo-jem Putopisu da se u ovom gradunalaze dva hamama - stari i novi.Do danas je, kako-tako, sa~uvansamo jedan, a po svemu sude}iba{ onaj stari j i - Isabegovhamam.

U stanju koje nije nikako prijat-no za oko, vremenu jo{ odolijevaHamam, sada stije{njen izme|unovih gra|evina zgrade Poreskeuprave, koja ga nadvisuje i zak-lanja i najnovijeg poslovnog kom-pleksa koji je na trgu {to pripadaovom Hamamu podigla biv{a

op{tinska vlast u Novom Pazaru.Sa sjeverne strane ga zaklanjaArap dàmija a sa zapadne -zanatske radnje Stare ~ar{ije.

U historijskim izvorima kojinisu sasvim pouzdani, prvi put seovaj spomenik pominje 1489.godine, a ko zna koliko je prijepodignut. Dakle, Evlija êlebi jena~inio pr vi zapis o ovomHamamu prije 508 godina a to jenajilustrativniji podatak koliko jestara ova gra|evina. Naravno,na{ zapis, naàlost, ne govori oljepoti Isabegovog hamama, negoo njegovoj agoniji propadanja.Naime, Hamam u Novom Pazaruje imao mnoge detal je kojedanas nema. Zbog toga semoramo vratiti na po~etak ovestorije, jer sami podaci o ovomspomeniku kulture govore orazlozima da se niko nije mogaousuditi da i ovo {to sada vidimoporu{i. Tako je ovaj Hamam iuvr{}en me|u spomenike od

posebne historijske vrijednosti tena taj na~in i svrstan u one {tosu pod za{titom dràve.

Pod kakvom je za{titomstvarno bio, svakako svjedo~i iova slika. Ali, dakako, pri~u oovom spomeniku islamske kul-ture ne moèmo zavr{iti a da nekaèmo da nije mogu}e prihvatitida je sve u nedostatku sredstavakojim je raspolagao regionalniZavod za za{titu spomenika. Takose dogodilo da novopazarskiHamam ~esto mijenja gazde, odUgostiteljskog preduze}a "Lipa",Saobra}ajnog preduze}a"Sandàktrans" do Gra|evinskogpreduze}a "Razvitak", u ~ijem seposjedu sada nalazi.

Ibrahim Mehmedovi}


7

Predsjednik Me{ihata Islam-ske zajednice Sandàka,Muamer ef. Zukorli}, uputio jepoziv Reisul-ulemi dr. Mustafi ef.Ceri}u da sa svojim saradnicimaposjeti Islamsku zajednicuSandàka. Posjeta ove visokedelegacije Islamske zajednice iz

Bosne i Hercegovine o~ekuje seuskoro.

Kako saznajemo, zvani~nici izSarajeva }e pozijaretiti na{uIslamsku zajednicu ~im budeokon~ana zvani~na proceduraoko bezbjednog boravka uSandàku.


OÊKUJE SE POSJETA VISOKE DELEGACIJE IZ-e BOSNE I HERCEGOVINE

U srijedu 11. juna, predsjednikMe{ihata Muamer ef. Zukorli} je usvom kabinetu primio delegacijuIranske ambasade u Beogradu na~elu sa Hamid Muhamedijem,ata{eom za kulturu. Ujedno~asovnom srda~nom razgovorusu razmijenjena mi{ljenja o mogu}ojkulturnoj saradnji izme|u na{a dva

naroda, oko ~ega su i postignuti prvidogovori.

Ina~e, gospodin Muhamedi jeposjetio i Izdava~ku djelatnostMe{ihata "El-Kelimeh", te razgo-varao sa glavnim i odgovornim ured-nikom lista "Glas Islama" Mustafomef. Feti}em.

[.S.

PREDSJEDNIK ME[IHATA PRIMIO ATA[EA ZA KULTURU ISLAMSKE REPUBLIKE IRANA U BEOGRADU

U nedjelju 08.06.1997. godine uselu Karauli (Prijepolje) postavljen jekamen temeljac za ponovnu izgrad-nju ve} davno sru{ene dàmije(1943).

Lijepi proljetni dan omogu}io jeda se na ovom nesvakida{njemskupu na|u mnoge ugledne zvanicei gosti. Sve~anost je zapo~eta

melozvu~nim u~enjem Kur'anaimama Mali} ef. Nurovi}a koji jepokrenuo suze i uzdrhtao srcaprisutnih dèmatl i ja. Potom je

Mustafa ef. Feti}, predstavnikMe{ihata Islamske zajedniceSandàka, odrào kra}i vazu-nasihatu kojem je ukazao na zna~ajpodizanja Boìjih ku}a i njihovuulogu u izgradnji islamske li~nosti.

Uz dovu Allahu d`.{. da nasoja~a u ovim hairli akcijama, zavr{ilismo ovaj skup. Vrijedni i gostoljubivi

mje{tani Karaule pokazali su se kaodobri organizatori dostojni ovakvihskupova.

I.R.

KAMEN TEMELJAC ZA D@AMIJU U KARAULI

AGONIJA ISA-BEGOVOG HAMAMA

Isabegov Hamam ''pod za{titom dràve''


8

PPPPoèga je ruralno povelikonaselje, s vi{e od 280doma}instava. I staronasel je. Pamti i bol je

godine od ovih. Udaljena svega7 km od op{tinskog sredi{taNovog Pazara, ostala je zature-na na periferiji, tzv. brige zasocijalisti~ki preobraàj. Osimskromnog objekta osnovne{kole ( isturenog odjel jenjamati~ne {kole na Dojevi}u) uPoègi za 50 i vi{e godina naplanu revitalizacije sela nijeni{ta ura|eno. Ovaj kraj jemimoi{la gradnja fabrika, ambu-lanti, veterinarskih stanica, tele-fonizaci je i sl. i pored svihpogodnosti u geografskom, sao-bra}ajnom i demografskomsmislu.

Stoga je Poèga, odupiru}ise usudu reìmske zapostavl-jenosti, postala "zemlja bezAdema", selo ~i j i su iolesposobnij i mu{karci po{litrbuhom za kruhom dil jemzapadne Evrope i ostalog svije-ta. Ne treba posebno biti proni-cljiv da se primjeti da ovo usko-ro prigradsko naselje bude "pri-oritet" nad prioritetima noveop{tinske vlasti.

Jedan op{ti pogled na vjerski ìvot

Tek razmahalo zeleniloprika{njelog, usnulogovogodi{njeg prolje}a, jorgovaniu punom cvatu, pitomina koja{iri plu}a i evo visoko uzdignutiminaret dàmije poput svjetioni-ka koji usmjerava one na zemljida ne zalutaju u nepreglednommoru stranputica. Sa minaretajutrom i ve~eri ezani zovu iopominju! A opomena sluì,kaù musalije koje redovitozijarete ovu Boìju ku}u.

Protekli Ramazani-{erif }ebiti upam}en po masovnosti.Prave r i jeke l judi su hitaleramazanskim mubarek danima.Ima i onih koj i se samoRamazanom sjete da pripadajuMuhammedovom a.s. ummetu.Dèmatl i je Poège suuspostavi l i pored sabah iak{am namaza i jaciju namaz,tako da je ova dàmija trovak-tovna. Ima klanja~a koji su oddàmije udaljeni i do 20 minutapje{a~kog hoda, ali im to neumanjuje redovnost. Najbrojnijisu Curi}i, Bronje, Hasanovi}i, ai predstavnici iz redovaTatarevi}a, Kola{inaca i Koca.

S kraja Ramazana, u ovomdèmatu je uveden lijep adet.Po jaciji namazu dèmatile se jeobilazio svaki musalija gdje sena tim sijelima u koordinaciji sa

mjesnim imamom razgovaralo oIslamu.

Ovaj dèmat vodi, nadasvestru~ni imam, Hafiz ef.Demirovi} koj i je u startuispo{tovao kur'anski imperativa ujedno i odluku Me{ihata IZ-e

Sandàka o polaganju stru~nogispita, odnosno usavr{avanju ustruci.

Vjersku pouku ef. Demirovi}tokom {kolske godine izvodisubotom i nedjeljom, dok u vri-jeme ferija ~etiri puta nedjeljno.Osjetno je prisustvo ve}eg brojapolaznika vjerske pouke u ljet-njem periodu gdje njih 50-takredovnih u~i osnovna na~ela uIslamu i arapsko pismo. Vjerskupouku pored mati~ne dàmije,obavl ja i u mektebu uRaj~inovi}u. Zbog mnogihzaseoka koji gravitiraju, bila jeprisutna ideja o gradnji mekte-ba u selu Petrovi. Naàlost, pro-ces demografskog starenja selaje davno za{ao u kriti~nu fazu.

Aktivnost dàmijskog odborai dèmata u ovom trenutku jeusmjerena na formiranje bib-l ioteke, gdje su na~injenikonkretni koraci. Stoga molimovakife da daruju ovaj dèmatnekom knjigom o Islamu.

Dalje, u planu je dogradnjaaneksa uz dàmiju u ci l jupove}anja prostora, {to jepokazalo iskustvo iz pro{logRamazana i Bajrama.

Apri lskih dana smo seradovali povratku hadìja, njih~etvoro sa ovih prostora.

U pro{lim aktivnostima,organizovana je mukabela,ve~ernja {kola za odrasle,unutra{nje kompletno renoviran-je dàmije, izgradnjaabdesthane, porodi~ne ku}e zaimama i sl.

Na ovome se, in{allah, ne}estati. Molimo Uzvi{enog Allahad`.{. da nam da prisebnost uovom na{em postupku.

Esad Kola{inac


BOLJI DANI PO@EGESa lica mjesta

Dana 6,7. i 8. juna 1997. godineodràni su ispiti za vanredne u~enike uSrednjoj Medresi "Gazi-Isabeg" u NovomPazaru.

Na ispite je iza{lo ukupno 46 u~enikai polagalo 204 ispita, od ~ega je poloèno117, {to izraèno u procentima iznosi57%.

Valja napomenuti, kao {to se vidi izprocenta prolaznosti u~enika, da je do{lodo vidnog pobolj{anja nivoa znanjavanrednih u~enika u odnosu na prethod-ne rokove. To iz razloga {to su vanrednimu~enicima dati na uslugu programi nas-

tavnog gradiva i odre|ena potrebna liter-atura, a i profesori su uvijek na zahtjevu~enika obavljali konsultacije i davalismjernice za pravilno u~enje i kori{}enjepotrebne literature.

Vrijedno je napomenuti i to da su uovom ispitnom roku tri u~enice zavr{ilesa uspjehom ~etvrtu godinu Medrese, {toje pokazatelj da se ona i vanredno moèokon~ati, uz maksimalno zalaganje i trud.

Harun Ka~apor

Nastava za {kolsku 1996/97. godinuu Srednjoj medresi "Gazi-Isabeg" jezavr{ena dana 14.06.1997. godine poplanu i programu.

U~enici }e biti na ljetnjem raspustu do01.09.1997. godine, kada po~inje nova{kolska godina.

O uspjehu u~enika u ovoj {kolskojgodini, diplomskim ispitima i drugimpojedinostima vezanih za Medresu, bi}evi{e u narednom broju Glasa Islama.

Dana 11.06.1997. godine Srednjumedresu "Gazi-Isabeg" je posjetiogospodin Hamid Mohammadi, ata{e zakulturu pri ambasadi IslamskeRepublike Irana u Beogradu, sa svojim

saradnicima. Delegaciju je primio direk-tor Medrese prof. Mevlud ef. Dudi} kojiih je detaljno upoznao o postojanju iradu Medrese u Novom Pazaru. Gostisu nakon razgovora sa direktorom obi{liu~enike mu{ke i ènske Medrese.

Gospodin Hamid je nakon obilaskau~enika i kra}eg razgledanja Medreseistakao da je jako zadovoljan {to mu sepruìla prilika da na ovim prostorimamoè da vidi toliko mladih ljudi zain-teresovanih za izu~avanje Islama iuop{te islamske kulture.

Obe}ao je da }e ovakvih posjeta bitiubudu}e, ako Bog da, vi{e i da na{iu~enici ako èle mogu odlaziti na studi-je u Republiku Iran.

H.K

DELEGACIJU IRANSKE AMBASADE PRIMIO DIREKTOR MEDRESE

VANREDNI ISPITI SVE USPJE[NIJI

Sazvan od strane predsjednikaMe{ihata IZ-e Sandàka, 20. maja ovegodine u prostorijama Srednje medrese"Gazi - Isabeg", odràn je sastanakrukovodstva Redakcije lista "Glas Islama"sa imamima Odbora IZ-e Novi Pazar.Tema sastanka, kojeg je vodio predsjed-nik Muamer ef. Zukorli}, bila je: Ulogaimama u radu l ista "Glas Islama",obzirom da najve}i doprinos u distribucijiovih novina mogu imati imami, koji su udirektnoj vezi sa dèmatom kao potenci-jalnim ~itala{tvom.

Odaziv imama je bio dobar i iz njihovihrije~i, te zaklju~aka koji su donijeti, moèse vidjeti zainteresovanost da svojimradovima, informacijama sa terena idirektnom promoci jom l ista putem

dùmanskih hutbi i na skupovima udàmiji i van nje, daju zna~ajan doprinosboljoj distribuciji jedinog islamskog glasilau Sandàku.

S.[.

ODR@AN SASTANAK REDAKCIJE LISTASA IMAMIMA

KRAJ [KOLSKE GODINE

Direktor Medrese Mevlud ef. Dudi} urazgovoru sa iranskom delegacijom


9IIZZ NNAA[[IIHH DD@@EEMMAATTAA

NNNNa sjeveru Crne Gore, u srednjemPolimlju, nalazi se grad Bijelo Polje, ukome se odvija, te~e i traje Islam sasvojom kulturom i civilizacijom.

Historijski posmatrano, Bijelo Polje je imalo isvoja stradanja, kao npr. 1689. godine od straneaustrijske vojske, {to je bila sudbina i drugihsandà~kih gradova.

Sredinom 18. vijeka, ta~nije 1741. godine, uBijelom Polju je sagra|ena Zaimovi}a dàmija(Gornja Mahala). Prvobitno je sagra|ena po pisan-im podacima u selu Jabu~inu, pa je u dijelovimaru~no prenijeta u grad.

Godine 1852. Akovo (Bijelo Polje) sa Bihoromulazi u sastav jednog od mudir luka (srez)Bosanskog ajaleta. Ve} 1868. godine Bijelo Poljeje jedna od kaza Novopazarskog Sandàka, a1877. godine Akovo je imalo jednu ru`diju i 15sibijan mekteba, u kojima se {kolovao 431u~enik i 159 u~enica. U toku Drugog svjetskograta Bijelo Polje je tako|e pretrpjelo puno `rtava uljudstvu i objektima. Prilikom savezni~kog bombar-dovanja Bijelog Polja 19.11.1944. godine,pogo|ena je i sru{ena dàmija na ~ar{iji - Hadì-hanumin vakuf.

U samom gradu Bijelom Polju nalazi se jednadàmija u kojoj se klanja svih pet vaktovanamaza, a pri Odboru IZ-e Bijelo Polje ima jo{ 5dàmija aktivnih i to: dàmija u Sutivanu,Gubav~u, Bistrici, Loznoj, Koritima. U pet nave-denih se obavljaju dùmanski i Bajram namazi. Utoku je izgradnja dàmija u selu Rasovu iKanjama. U selima Metanjcu i Dobrakovu segrade mektebi. U selu Raduli}i u op{tini BijeloPolje, postojala je jedna dàmija koja po svojojmonumentalnosti spada u red boljih dàmija udoskora{njoj Jugoslaviji. Vihor Drugog svjetskograta je tu dàmiju ostavio u ru{evinama. Apel IZ-eda izvr{i sanaciju pomenutog objekta u toku

1996. godine, ostao je bez uspjeha. êkamobolja vremena. U toku 1997. godine, od stranenovog dàmijskog odbora Bijelo Polje, potekla jeinicijativa za{tite i ogra|ivanja na lokaciji staroggroblja u naselju ]ukovac, koja je uspje{na iprivodi se kraju.

Odbor IZ-e Bijelo Polje, sa svojim usponima ipadovima, koji su odraz udaljenosti od matice idosta malog broja vjerskih slu`benika. Ali, u per-spektivi se naziru mogu}nosti ka brìm reforma-ma i boljem opstanku Islama na ovom lokalitetu.

Vakufsku imovinu OIZ-e Bijelo Polje ~ine vjerskiobjekti, administrativna zgrada, gasulhana, jednoturbe, ~etir i stana za imamsku upotrebu.Ja~anjem islamske svijesti, pove}a}e se i brojdrugih objekata koji su u slu`bi za op{te namjenemuslimana ove regije.

Na planu oìvljavanja vjerskog ìvota OIZ-eBijelo Polje, osje}a se uspon kroz primjetljiv brojmusalija u toku Ramazana, Bajrama, dùmanskognamaza, pet dnevnih namaza, a rast klanja~a upodmlatku u gradskoj dàmij i je najbol jeupe~atljiv, zahvaljuju}i vrijednom pregaocu iimamu hadì Hasan ef. Bo{njaku. Vjerska poukaradi u toku cijele godine, na {kolskim ferijamasvaki dan, a ina~e samo nedjeljom. Medijska kul-tura kroz upoznavanje Islama u pisanoj dostupnojliteraturi, jo{ zakazuje na ovom podru~ju, {to usvakom slu~aju moramo korigovati, kada znamoda je knjiga najbolji prijatelj, a islamska svakako.

Islamske vjerske manifestacije u Bijelom Poljusu najupe~atljivije u toku Ramazana, a ondapo~inju svoj postepeni pad. To je stvar koja otvara{irok dijapazon za polemiku i stru~na savjetovan-ja, kako kroz ostale manifestacije, mevlude,hatme, dènaze, susrete sa prijateljima, islamska

vjen~anja, sunnete, nadijevanje imena, trebaostavljati traga kroz pri~u i nasihate, buditi bakljuvjere u Allaha d`.{. i Sunnet Muhammeda a.s.

Iskra nade za vjeru u tevhid su mladi izdanci,kadar koji je na {kolovanju kroz medrese, u skori-je vrijeme, u razdoblju od 1990/91. {kolskegodine, i to djeca sa podru~ja op{tine Bijelo Polje,na {kolovanju u Gazi-Isabegovoj medresi u NovomPazaru: êlebi} Mirsad - prva generaci ja,Martinovi} Meho, Hasanovi} Nedàd, Kapetanovi}Re{ad, Kijamet Enver, Burdòvi} Enis, Hasanovi}Irfan, Nasufovi} Sead i Bo{njak Ahmedin. To je usvakom slu~aju generacija koja }e nastaviti da nasvoj stru~an na~in ostavi i nastavi sasprovo|enjem aktivnosti na polju Islama. UzAllahovu pomo} bi}e jo{ i bolje. Nadati se je.

Mirsada Burdòvi}

OODDBBOORR IISSKKLLAAMMSSKKEE ZZAAJJEEDDNNIICCEEBB II JJ EE LL OO PP OO LL JJ EE

Dàmija u Bijelom Polju

Omladina sve vi{e prisutna u dàmiji

Me|u vrijednim dèmatlijama je svakako iRefik Tiganj koji je znatan dio svoga ìvota proveou inostranstvu, rade}i i zara|uju}i da bi mogaosebi i drugima pomo}i. Melek koji donosi dobrevijesti, naputio je Boìjom voljom Refika i njegovubra}u Rifata i Esada da uloè dio svogazara|enog kapitala u izgradnju dàmije u toku1996. godine, koja je dovr{ena u januaru 1997.

Savladavaju}i mnogobrojne prepreke, me|ukojima je i vrlo lo{ put i pristup do mjesta gdje segradila dàmija, Refik je uloìo sve svoje fizi~ke imaterijalne mogu}nosti i sposobnosti i uspio daza ne{to vi{e od pola godine zavr{i zapo~etudàmiju koja je ukrasila Vrbicu, o ~emu }e vamsvi muslimani Bihora koji su imali prilike da jevide i posjete potvrdno odgovoriti.

Bra}a Tiganj su uloìli svoja sredstva, pa nijebilo potrebe za donacijama iz Turske i bilo kojihdrugih mjesta. Izgradnja je otpo~ela 24. aprila1996. godine, ~ijoj sve~anosti su prisustvovalibrojni vjernici, preko 400 prisutnih. Dàmija je ve}u toku ovogodi{njeg Ramazana vr{ila svoju funkci-ju. Projekat dàmije je uradio li~no Refik Tiganj.Dàmija je utemeljena na povr{ini od 62 kv.metra i ima dva sprata. Predstoji izgradnja minareu visini od 25 metara, koja bi trebala da budeskladna dàmiji. U toku ovogodi{njeg Ramazanadàmija je otvorena i nezvani~no, ~ijoj sve~anostisu prisustvovali i Bo{njaci muslimani sela:Petnjice, Lagatora, Trpezi, Vr{eva, Kalice i drugihdèmata, koji su se pridruìli èljama i dovi zauspjeh i sre}u Vrbi~anima.

Prilikom mog posljednjeg susreta s RefikomTiganjom, u toku na{eg muhabeta izdvoji}u nekanjegova kazivanja:

"O veli~ini i va`nosti ovog hairli djela uvjerilismo se kada je dàmija po~ela vr{iti svoju funkci-ju, okupljaju}i muslimane u ime Boga, radipou~avanja osnovnim vrijednostima Islama.Svakom bratu muslimanu bih preporu~io dadàmiju ima u svojoj blizini, svom mjestu i svomsrcu. Mnogi }e re}i da ima va`nijih i potrebnijihposlova i objekata od dàmije, ali ja ne mislimtako. U mjestu gdje nema dàmije, {kole i makarambulante, nije dostojno ìvljenja jednog musli-mana.

Zahvaljujem se svakom bratu a posebnou~enim ljudima IZ-e koji su mi pruìli moralnupodr{ku a posebno mladom Irfan ef. Tuti}u koji jena{oj omladini pokazao put sre}e i spasa u prak-tikovanju Islama.

Naravno, molim Boga da nagradi i sve vrijedneVrbi~ane: Tarhani{e, Cikoti}e, Agovi}e, Aliba{i}e,\uki}e, Hadrovi}e i Adrovi}e, Tiganje koji su svo-jim raznim prilozima u~estvovali u ovom hairliposlu."

Na kraju, sve bih pozvao na sve~ano otvaranjedàmije u na{oj Vrbici, koje }e se obaviti nakondovr{enja minareta, o ~emu }emo haber u~initiputem na{eg glasila GLASA ISLAMA.

Uz mahsus selam!

Sead Ramdedovi}

Bihor

TRI BRATA IZGRADILA D@AMIJUBra}a Refik, Rifat i Esad Tiganj iz Vrbice

izgradili su velelepnu dàmiju u svom selu uime Allaha i duga prema zavi~aju.


10

KKako promovisati GLAS ISLA-MA skromno u nekimcrnogorskim gradovima, ane biti nimalo nametljivi a

jo{ manje dosadni, bila je jednaod dilema dok smo putovali nastrojica: Mustafa ef. Feti} - glavni iodgovorni urednik, HasudinHajrovi} - tehni~ki urednik i mojamalenkost, jednog svjeèg iprohladnog majskog jutra iz NovogPazara, preko Sjenice i Prijepoljaza Podgoricu u kojoj je temperatu-ra bila do 32 stepena.

U musafirskoj atmosferi kodna{e bra}e u podgori~komMe{ihatu, uz kahvu i ~aj odagnalismo svaku pomisao i ku{nju da}emo ostati sa nesigurnim kolimana pola puta, i shvatili da smodo{li na pravo mjesto. Istina,Idriza ef. Demirovi}a, predsjedni-ka Me{ihata IZ-e Crne Gore nismo

vidjeli, jer je bio slu`beno zauzetoko pravne procedure jednogvakufskog objekta (porodi~neku}e) u Tuzima za budu}uMedresu, prvu u Crnoj Gori. Reisasu zamjenjivali na{i stari ahbabi,[a}ir ef. Smailovi}, Bajro ef.Agovi} te mladi imam Huseinefendi ja, svr{enik Islamskogfakulteta u Medini. Efendija [a}irje jedan od slu`benika OIZ-e uPodgorici, pa je ovom prilikom pri-jatno uprili~io na{ bratski susret,rekav{i jo{ na po~etku da je sre-tan {to je doìvio da ima u svojim

rukama GLAS ISLAMA nabo{nja~kom jeziku i kao takvog suga prihvatili svi Albanci ovdje uPodgorici, Tuzima, Baru i Ulcinju,jer jezik na{e vjere je neprevodjiv imi se najbolje me|usobno razumi-jemo slijede}i ispravno Allahovput... Izme|u redovari je~i na{e bra}eprimijetili smo da jedosta te{ko biti mus-liman u Podgorici,posebno u ovom"smutnom" vre-menu. A to jo{ boljekazuje da je uglavnom gradu CrneGore sa preko20.000 muslimanasamo jedna aktivnadàmija, dok jednaod najstari j ih,G l a v a t o v i } e v adàmija jo{ ~ekasvoju restauraciju,iako je samo na "papiru"za{ti}ena nekim zakonom.

Ono {to su nam na{a bra}arekla u Podgorici jeste da ne pos-toji dovoljna svijest tolerancije narelaciji dràva - vjera, pa nije ~udo{to su skoro svi akutni problemisvedeni na marginu deùrnihpitanja osu|enih na zaborav, bezpovratne informacije. Klju~ni prob-lem skoro svih OIZ-e u Crnoj Gori,kako nam reko{e na{i sagovorni-ci, jeste nedovoljan broj imama.Primjera radi, imam Bajro ef.Agovi} mora svakog petka dabude na dùmi u Baru. Na{abra}a su bila samokriti~na pa sunam istakla jedan vidan problemkoji se javlja me|u prispjelimkadrovima, novim imamima kojidolaze iz razli~itih islamskih cen-tara (Kaira, Medine, Istanbula isl.) kada se ~uje pomalo razli~itotuma~enje nekih, vi{e formalnihnego su{tinskih, islamskih normi.Kroz GLAS ISLAMA valjalo bi ihpripremiti i uskladiti sa ostalimkolegama, naglasil i su na{idoma}ini, jer je veoma bitno kako}e se mladi imami pona{ati naterenu, u svojoj sredini koju sunapustili prije ~etiri-pet godina.

I u Crnoj Gori je jedan odglavnih problema kako povratitivakufsku imovinu Islamskimzajednicama? Nismo znali da jeOstros na Skadarskom jezeruvakufski posjed, kao i Gornji i

Donji Muri}i i da je dàmija uMuri}ima jedna od najstari j ihdàmija iz XVI stolje}a... Nismoznali da je bilo pet hafiza samo izporodice Zaimovi}a iz BijelogPolja... A o svemu tome na{abra}a bi voljela da se progovori uGLASU ISLAMA.

Nakon musafirskog ru~ka uStaroj Varo{i, u kojoj se jedvanazire Sahat kula kao minorniurnek stare islamske ~ar{ije {tosu je razbili i potrli hladni soliteri,hital i smo prema Ulcinju.Razmi{ljao sam o maloj ul iciDàn, koje vjerovatno vi{e nema...Usput smo susretali duge kolonekamiona koji su i{li iz Albanije upravcu Nik{i}a, natovareni starimgvo`|em. Kroz na{e misli ve}smo vidjeli kako se surovo tope(da ne kaèmo rustikalno) nekihromi dijelovi Albanije u nik{i}kojèljezari "Boris Kidri~", koja seodavno tako ne zove. Dakle, pre-voz starog gvo`|a se vr{i ilegalnopreko albansko-crnogorskegranice a "topljenje" rude vr{i sesasvim legalno. Usput smopro~itali vijest u novinama (kakvakoincidencija!) da je Albanijaoptuì la Crnu Goru za javnuplja~ku...

Od ovih tu`nih i morbidnih pri-zora na{e bra}e, kom{ija prekoProkletija, voze}i se pored samogmora u lahkom predve~erju, samonam daju neki natprirodni kuvet i

sigurnost bjeli~asti obrisi krotkihdàmija, koje sve ju`nije streme uvisinu poput raketnih projektilakoje ne}e nikog ubiti.

Gradska dàmija u Ulcinju zavrijeme ak{am namaza bila jepuna dèmatlija, od mla|ih dostarijih. Poslije namaza u istojdàmij i u vjerni~kim rukamana{ao se GLAS ISLAMA. Bile suto skromne hedi je na{e Re-dakcije, odnosno spontana pro-mocija koju je lijepim rije~imaizgovorio Mustafa ef. Feti} kaoglavni i odgovorni urednik. Na{abra}a ne mogu da vjeruju daimaju svoje glasi lo. Uzgred,

znatièljno nas pitaju: da li smobili u podgori~kom Me{ihatu?Nakon odgovora da jesmo, na{abra}a se osloba|aju jo{ jedne for-malne sjenke, koja vi{e nije nisumnja ni dilema, ve} istina da semoramo {to vi{e i tje{nje povezi-vati Allahovim uètom, kako jedanstari Albanac re~e, jer sloga sesti~e i prima samo dinom iimanom.

Priznajemo, da predstavu oUlcinju mijenjamo. Nismo znali dau ovoj op{tini ima blizu tridesetak

RREEPPOORRTTAA@@AA

''Kada sam se otrijeznio poslije operacije (u Beogradu) izgov-orio sam, kaù, samo ove tri rije~i: Allah, Ahmet i Azra... imetre}eg djeteta nisam umio da izgovorim'', rekao je stari imamHalil ef. Seferovi} iz Starog Bara.

Podgorica: Sa predstavnicimaOdbora Islamske zajednice

Bar: Halil ef. Seferovi} ispredmasline stare preko 2000 godina.

Ulcinj: Promocija ''Glas Islama'' u dàmiji

JEZIK NA[E VJERE JENEPREVODIV

aktivnih dàmija i da je samoUlcilj imao 13 hafiza. A svakastopa zemlje je historija i legenda.I ovom prilikom postavljamo sebiono isto vru}e pitanje gospodinaEmira [ekiba Arslana: Za{to sumuslimani zaostali a drugi napre-dovali? Dio odgovora nalazimo ukonkretnim primjerima. Naàlost,kako smo ~uli u Ulcinju, ni ovanajju`nija jadranska obala nijepo{te|ena uzurpacije vakufske(kao ni one li~ne) imovine. Dràva,odnosno vojna, je oduzela samo uzadnje vrijeme blizu 3.000 sta-bala maslina i preko 15.000maslinovih stabala privatnicimasa zemlji{nim posjedom. O{te}enisu prete`no muslimani, odnosnoAlbanci. A zlatno pravilo je dugovaìlo: ni jedan mladi} nije mogaoda se oèni, ukoliko prethodno neposadi najmanje 20 maslinovihsadnica.

Kod na{e bra}e smo te no}idugo zijaretili i ostali na konak jerhotel nije za musafire koji prvi putdolaze, reko{e. Sutradan nakonobilaska Pa{ine dàmije u Staromgradu, mladi imam Rifat ef.Cukovi} odveo nas je u Vladimirda vidimo jo{ jednu novu i lijepudàmiju. êtvrtak je pazarni dan uovom malom pograni~nom mjestupoznatom po pelinu (kao i cijelaKrajina) koji se otkupljuje onakotek ubran za samo 1 DM.Primje}ujemo pored puta teksazrele tre{nje i velike kamenebulke, samo {to nisu rascvjetale,streme prema nebu, koje se ljubi iutapa sa prozra~nom bojommorskog plavetnila.

Sporednim putevima (da bi izb-jegl i sve u~estal i je konvojekamiona iz Albanije) stièmo uStari Bar, kod jo{ krepkog starogimama, Halila ef. Seferovi}a.Njegova l jubazna hanumado~ekuje nas u njihovoj avliji izkoje se tek "pusti la" p~ela."...Kada sam se otrijeznio poslijeoperacije u Beogradu izgovoriosam, kaù, samo ove tri rije~i:Allah, Ahmed i Azra... Ime tre}egdjeteta nisam umio da ovari{em

(izgovorim)", prisje}a se hadìjaHalil, àle}i se da tri dana nijemogao da klanja! Prolje}a '95. jei{ao na had` sa svojom hanu-

mom, zajedno sa {ezdesetaksandà~kih hadì ja. Iako jeprevalio sedmu deceniju, Halilagaje jedan od najstarijih aktivnihimama u Omerba{i}a dàmiji uStarom Baru. Rado se prisje}asvoje mladosti koju je poklonioimamskom poslu, organizuju}ivjerske pouke na terenu Malesijepa i {ire. Ovaj krepki starac(nakon "savijanja" odbjegle p~ele)vodio nas je do najstarije masline,a potom ispod Tvr|ave doPodgradske dàmije, koju godina-ma odràva Rizvan Muri} sa svo-jom porodicom. Naàlost, ovalijepa dàmija je bez imama. Uharemu dàmije nalaze se tri{ehidska mezara, koji su kaobranioci grada, kako kaù, odKova~ke mahale i{li blizu 150metara bez svojih glava i na tommjestu gdje su pali, oni su iukopani. Kadija [abi} ostavio jeamanet, kada bude preselio naahiret da ga ukopaju ispod nji-

hovih nogu. @elja mu je ispunjena. "Moja najve}a èlja je da u

ovoj dàmiji svakodnevno ~ujemezan", poàlio se Rizvan, rekav{inam da je otvoren konkurs zaimama. Kaè, da je razgovarao sasvojim Roàjcima, ali jo{ ni{tanema. ''Uslovi su povoljni: trosob-ni stan i kori{}enje stotinu sta-bala maslina. Ako ne}e stan,moè da napravi ku}u, evo, placje tu, pored dàmije''.

Zanimljivo je koliko je indika-tivno da dàmije u Starom gradunemaju stalne imame, dok poselima ne oskudijevaju sa kadrovi-ma. Musafirski re~eno, ak{amskiezan u Omerba{i}a dàmiji u~io jeMustafa ef. Feti} a klanjala jekompletna porodica efendi jeSeferovi}a, nakon ~ega su nas~lanovi OIZ-e Bara prihvatili u svo-jim prostorijama, vidno zaogrnutibrojnim problemima. PredsjednikOIZ-e Bara dr. Muftar ef. Kaveri},ina~e stomatolog, rekao nam jeda je njegov babo bio hafiz, a bioje i djed. "Me|utim, izmijenila suse vremena, zato je najvi{i sevabda do|ete bar na jednu na{udùmu petkom. Mi smo svjesni daod kurbanskih koìca ne moèmopla}ati socijalno osiguranje, jernemaju sve dàmije vakufskuimovinu kao izvor finansiranja",naglasio je Kaveri}, isti~u}i da jeipak optimista. "Eto, ljudi su oti{liu Ameriku, a ja kaèm, ne trebaim bolja Amerika od Bara. Ono {toje najbitnije je da se usaglasekomunikacije na cijelom podru~juod Novog Pazara i Podgorice",izraàvaju}i radost {to se GLASISLAMA na{ao i u njihovom Baru.

Odlazimo iz Bara u pono} upravcu Podgorice gdje }emoprekona~it i u mojoj ku}i naKoniku, u kojoj ne ìvim vi{e odsedam godina. Razmi{ljamo krivu-davom magistralom uz Petrovestrane, koju je svaki visokipoliti~ar razvla~io kao pitu kotu-

ra~u preko sofre, svoje nahije,preko svoga sela. Rado sesje}am seljaka sa Skadarskog jez-era koji je prodao par volova,po{to-za{to, da bi oti{ao na had`.

Razmi{ljam i o onoj zmiji iz turskeTvr|ave u Starom Baru koja jeujela u tamnici jednog tamni~araod dvadesetorice, te je umro.Devetnaestorica su govori lastraàru da je zmija ujela njihovabrata! Osioni straàr nije to htio ni~uti, pa ga je Selim-beg objesiopo {eriatskom sudu.

Sutradan, u petak bili smo uTuzima i vidjeli se sa BratomSelmanom Lja~evi}em, vrsnimpjesnikom i dèmatlijom koji jenedavno objavio drugu knjigupoezije "Dova za Bosnu" uz recen-zije na{ih poznatih knjièvnika,Huseina Ba{i}a i Zuhdije Hodì}a.

Helem, na{ GLAS ISLAMAna{ao je svoje vjerne ~itaoce i uMalesiji. Preko Bijelog Polja stiglismo na dùmu u Plav. StaraRedèpagi}a dàmija je bila pre-puna klanja~a. Ma{allah. UGusinju smo posjeti l i (od tri)Vezirovu dàmiju koju su adaptiralipri je dvi je godine od pomo}iGusinjana koji ìve i rade u SAD,uloìv{i preko sto hiljada dolara.

"Bio sam u Kaliforniji u LosAn|elesu za Ramazan", rekaonam je imam Redèp ef.Ljuljanovi}, dok smo, {etali i obi-lazili jedinstvene po ljepoti Ali-pa{ine izvore, da je i tamo u tojdalekoj zemlji na{ao Plavljane iGusinjane: ~etrdeset porodicasamo iz Tuza, zatim iz Ulcinja,Bara, Podgorice...

Istina, u ovaj kraj, koji se sabogatstvom prirodnih l jepotamoè ravnati sa [vicarskom,ni jedna vlast ni je ulagala nijednog dinara. Zato su mladimasovno odlazi l i u svi jet,napu{taju}i ovu zadnju stanicu nakraju svijeta, u koju se moè do}isamo iz jednog pravca.

Govore}i o fenomenu na{ihljudi, Ljuljanovi} je rekao da smomi bolji muslimani kada odemo usvijet, nego ovdje. Naveo je vi{eprimjera.

U Los An|elesu Ljuljanovi} jeklanjao u pet dàmija i svakogdana su po dvi je-tr i osobeprelazile u Islam. Sve su dàmijebi le pune pa su prekobrojnedèmatlije morale da klanjaju poparkovima. Prolaznici su posma-trali taj vjerski ~in, mnogi su im sepriklju~ili i pre{li u Islam. Vlast jezabranila tu opasnu "lokaciju" uparku, na{li su im drugo mjesto,na periferi j i , na kojoj im sepridruìla (u novoj vjeri) kompletnagrupa studenata koja je bila naekskurziji.

Eto, tako se ìvi i prima Islamu vi{espratnoj Americi.

Tre}i dan vra}amo se u NoviPazar, odakle smo po{li. U pono}smo na Mehovom kr{u. Odnosno,na "granici" Srbije i Crne Gore nakojoj Beograd "vje`ba" monotonustrogo}u nad svim putnicima,otvaraju}i im torbe i li~ne karte.Boè, {ta li traè?

Insan poèli da zaspi i da nemisli da je to stvarnost.

Fehim Kajevi}


11RREEPPOORRTTAA@@AA

Stari Bar: Omerba{i}a dàmija

Gusinje: Vezirova dàmija

Plav: Gradska dàmija


12

NNNNakon definisanjaosnovnih cjelina o islam-skoj koncepciji, kao i

definisanja smjera prema Allahui ibadetu i traènju pomo}i odNjega, po~inje se sa prakti~nomprimjenom upu}ivanja dove,molbe Allahu na na~in kako toodgovara atmosferi i prirodipoglavlja.

"Uputi nas na pravi put,na put onih kojima si

milost Svoju darovao,a ne onih koji su protiv

sebe srd`bu izazvali, niti onihkoji su zalutali!"

(El-Fatiha, 5-7)

Uputi nas na pravi put...Zadràli smo se na spoznajipravog puta koji spaja, a zatim ina ustrajnosti na tom putu... Ispoznaja i ustrajnost na pravomputu plod su Allahove upute,Njegove milosti i rahmeta.Okretanje prema Bogu kodsvega, plod je vjerovanja da jeAllah jedini Onaj Koji pomaè.Pomo} je ne{to najve}e i prvo{to vjernik traì od svogaGospodara. A uputa na pravi putje sigurna garancija sre}e i naovom i na budu}em svijetu. Toje uistinu uputa po prirodi ~ovje-

ka ka tajni Allahovoj koja dovodiu sklad kretanje ~ovjeka i kre-tanje cjelokupnog postojanjaprema Allahu Gospodaru svjeto-va.

Prirodu ovog pravog putaotkrivaju ajeti: "Na put onih koji-ma Si milost Svoju darovao, ane onih koj i su protiv sebesrd`bu izazvali, niti onih koji suzalutali!" (1/6,7) To je put onihkojima je Allah udijelio Svojublagodat, a ne onih koji su pro-tiv sebe srd`bu izazvali, zbogtoga {to su spoznali istinu, aonda se odvojili od nje, niti onihkoji su zalutali od istine i nisubil i uop}e upu}eni na praviput... On je put sretnih,upu}enih koji odràvaju kontinu-itet.

Ovo poglavlje odabrano je dase ponavlja u svakom namazu.Nijedan namaz ne}e biti ispra-van bez Fatihe. I premda je ovopoglavlje dosta kratko, ono usebi sadrì osnovne cjel ineislamske koncepcije.

Muslim navodi hadis kogaprenosi Ebu Hurejre odResulullaha, alejhi -s-selam:*Allah Uzvi{eni kaè: "Podijelio

Sam namaz izme|u Sebe iSvoga roba na dva dijela podjed-nako. Pola Meni tog namaza, apola Mome robu. Mome robupripada i sve ono {to zatraìkada kaè: "Tebe, Al laha,Gospodara svjetova hvalimo."Allah dodaje: "Hvali Me Mojrob," a kada kaè: "Milostivog,Samilosnog", Al lah dodaje:"Slavi Me Moj rob", a kadakaè: "Gospodar Sudnjegdana", Allah kaè: "Visoko Mecijeni Moj rob", a kada kaè:"Tebi se klanjamo i od Tebepomo} traìmo", Allah dodaje:"Ovo je ozme|u Mene i Mogroba i Mome robu pripada sveono {to traì". A kada kaè:"Uputi nas na pravi put, na putonih kojima Si Svoju milostdarovao, a ne onih koji su protivsebe srd`bu izazvali, niti onihkoji su zalutali", Allah kaè:"Ovo pripada Mom robu i Momerobu pripada sve ono {to ontraì."*

Mo`da ovaj sahih hadis otkri-va svojim obja{njenjem tekstaFatihe, tajnu izvora ovog poglavl-ja da ga vjernik ponavlja 17 putau 24 sata, odnosno onolikoputa koliko ho}e, kad ustanevjernik da se moli u namazu...

U SSVJETLU KKUR'AN-II-KKERIMA

Sejjid Qutb: U OKRILJU KUR'ANASejjid Qutb: U OKRILJU KUR'ANA

EELL--FFAATTIIHHAA(III)

SSejjid Muhamed HuseinTabatabai iz Hona jenajmla|i hafiz Kur'ana

u svijetu koji je uspio danovom metodom "e{are"zapamti Kur'an u cjelini.

Ovaj hafiz koji ima petgodina, sa dvije godine jepo~eo pamtiti Kur'an i posli-je tri godine je napametnau~io ovu svetu knjigu uzprijevod svih ajeta zajednosa tematskom naukomKur'ana. On moè veomalako napamet recitovati iprevesti traèni ajet kao i

navesti broj ajeta, brojstrane, dùza (poglavlja) ir i je~i na po~etku i krajustranice u kojoj se nalaziajet.

Ovo dijete moè jezikomKur'ana da razgovara sasagovornicima i da, koriste}iajete, odgovara na njihovapitanja.

Muhamed Husein Taba-tabai jo{ nije krenuo u {koluali moè da vrlo lako ~itaknjige koje su vezane zanauku i komentare Kur'ana,

kao i druge nau~neknjige.

On, tako|e,osim Kur'ana jo{zna napamet neko-liko drugih knjigana arapskom iperzijskom jezikukao {to su "\ulis-tan" i druge knjige.

NUR, broj 13,april 1997.

NAJMLA\I HAFIZ KUR'ANA U SVIJETUNAJMLA\I HAFIZ KUR'ANA U SVIJETU

ZANIMLJIVI PODACI ZANIMLJIVI PODACI O KUR'ANUO KUR'ANU

- Kur'an ima 114 sura i 6666 ajeta.

- Najve}a sura u Kur'anu je II (El-Beqare)

- Najmanja sura u Kur'anu je CVIII (El-Kewser)- Najve}a rije~ u Kur'anu je

(Sura XV, ajet 22)- Najmanja rije~ u Kur'anu je slovo u

- Najve}i ajet Kur'ana je ajet 282 u suriEl-Beqare.- Najmanji ajet Kur'ana je

(Sura LV, ajet 64).

- Rije~ koja se nalazi ta~no u srediniKur'ana je u dùzu 15, Suri XVIII i ajetu19, a to je rije~

- Prva sura Kur'ana je sura El-Fatiha(Pristup).- Poslednja sura Kur'ana je sura En-Nas.- Prva sura koja je objavljena je sura El-Aleq.- Poslednja sura koja je objavljena jesura En-Nasr.- Prvi ajet koji je objavljen je

(Sura XCVI, ajet 1)- Poslednji ajet koji je objavljen je

(Sura V, ajet 3).- Prva rije~ Kur'ana je

- Poslednja rije~ Kur'ana je- Jedina sura u Kur'anu koja po~inje bez

(''U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog)je sura IX (sura Tewbe)


13

VVe} duè vremena me|u musli-manima je prisutna krizaautoriteta. U stanju na{e

sveop}e, rekli bismo, egzistenci-jalne krize kroz koju ovih danaveoma ozbiljno prolazimo, taj prob-lem dobi ja jednu posve novudimenziju. Nerijetko }emo ~uti kakose u obi~nim razgovorima ili sred-stvima informisanja nastoji udaritina dostojanstvo najvi{ih islamskihautoriteta, kako pred uòm tako ipred {irom javno{}u. Ba{ zbog togau ovome komentaru predmetnoghadisa èlimo kazati nekoliko rije~io "ulul emru", t j . l judima ~i jemi{ljenje muslimane obavezuje,oslanjaju}i se pri tom na izvoreIslama - Kur'an i PoslanikovSunnet. Tri su bitna pitanja o koji-ma }e ovdje biti rije~i i koje valjanu`no raspraviti. Prvo, {ta je to ulul-emr ili ko su njegovi predstavnici,koja i kakva poslu{nost se imaiskazati takvim ljudima i tre}e, podkojim je uvjetima dopu{teno musli-manima ustati, odnosno di}i glasprotiv spomenutih prestavnika.

Op}enito re~eno, ulul -emrozna~ava one osobe koje zauzimajuistaknute funkcije u dru{tvu ilizajadnici. U Islamu su to oni kojirukovede poslovima Islamskezajednice. Kako primje}uje poznatiislamski u~enjak Hafiz Ibnu Kajjim,Kur'an stalno dovodi u vezu Allahad`.{. i Poslanika kada govori oautoritetima. Naravno, to ni jeslu~ajno jer Kur'an ne poznajeslu~ajnost. Dakle radi se o istin-skim sljedbenicima Resulullaha uimametu. Taj emanet mogu nositijedino oni koji su se osvjedo~ili upravoj v jeri i koj i su potpunoPoslanika prihvatili kao najuzoritijiprimjer. Stoga, da bi muslimani

iskazali svoju poslu{nost izabranimpredstavnicima, temeljni je uvjet dase oni bezuvjetno pokoravaju Allahui Njegovom Poslaniku. Sve dok seulul-emr u svom svakida{njemìvotu pridràvaju i rukovode islam-skim zahtjevima, muslimani su ihobavezni slijediti. Onoga ~asa kadanjihova praksa ne bi bila u skladusa osnovnim izvorima Islama, mus-limani nisu vi{e obavezni slijeditinjihove instrukcije i programskupolitiku.

Centralno je pitanje, zapravo, dali je muslimanima dopu{teno da nanajvi{e funkcije postavljaju ljude,vode}i pri tome isklju~ivo ra~una oprofesionalnim i stru~nim sposob-nostima a zanemaruju}i njihovemoralne i vjerske kriterijume. To jeona ta~ka koja bi trebalo da zajed-nicu muslimana ~ini druga~ijom uodnosu na sve druge tipove dru{tvai organizacija, i na kraju postavljase pitanje kada je dozvoljeno musli-manima di}i svoj glas protivizabranih autoriteta koji zloupotrebl-javaju povjereni im poloàj ili onihkoji su uzurpirali poloàj u zajednici.Ve}ina hadiskih u~enjaka jemi{ljenja da bez obzira na prestupekoje ~ine ulul-emr, ipak muslimani-ma nije dozvoljeno da se svim sred-stvima diù protiv njih, bez obzirana okolnosti. Muslimani suobavezni osporavati njihovu neis-lamsku politiku kroz dijalog, podsti-caj i razgovor i tako korigovati ih upogre{nim stavovima. Time sestvaraju mogu}nosti za uspje{nupromjenu, da umjesto nepravednogvo|e izaberu pravednog, bez prolije-vanja krvi i uni{tavanja ìvota.

Mustafa Feti}

IZ SSUNNETA RRESULULLAHA DRUGI OO NNAMA

UULLUULL EEMMRR

Prenosi se od Dùmadeta B. Ebi Umejje da je rekao:"Svratili smo kod Ubade B. Samita koji je bio bolestan irekli mu: "Kaì nam, Bog ti dao zdravlje, hadis kojim namBog pokazuje svoju blagotvornost koji si ~uo od Poslanika,pa je rekao: "Allahov poslanik nas je pozvao i mi smo mudali prisjegu na vjernost. Izme|u ostalih obaveza kojimanas je on zaduìo bila je poslu{nost vladaru, odnosnoimamu (emiru) i u zadovoljstvu i u trenucima nezadovoljst-va, i u nesre}i i u trenucima sre}e, ~ak i kada je nekomeneopravdano data prednost u odnosu na nas i da ne ospo-ravamo onoga ko je sasvim valjano izabran. Poslu{nostprema njemu je bezuvjetna, osim kada imate jasne dokazekoji vas apsolutno uvjeravaju da on ne ispunjava Njegovenaredbe." (prenosi Muslim)

Schlagentweit: Sumnjam da postojijedan prepoznatljiv oblik islamskepolitike. Na primjer, u indijsko-pak-istanskim odnosima, spremnostIndije da ratuje protiv Pakistana ni{tamanja ni je bila nego spremnostPakistana. Zato je neumjesno pitanjeho}e li se muslimani, posjeduju}ibombu, druga~ije pona{ati od protes-tanata. Isto tako, malo vjerujem da jepovreda ljudskih prava tipi~na samoza muslimanski svijet. Bilo je i imapovrede ljudskih prava i kod kr{}ana iu najmanju ruku su onakve za kakveprebacujemo muslimanima.

Steppat: [to se ti~e upotrebe hemi-jskog oru`ja: Da li su mu islamskevlade bliè? Pomenuti su SadamHusein i Naser. Ni jedan ni jeislamista, i ni jedan ni drugi nisutipi~ni islamski politi~ari.

Kamphaus: Moramo se uvijek pitati:Kakav je to predstavnik Islama, iliprotestantske ili katoli~ke crkve, kojiu bombi vidi rje{enje i koliko se tomoè identificirati sa njegovom religi-jom? U osnovi, otvara se pitanje ratai religije.

Sommer: @elio bih dodati, kada gov-orite o bombi: Pitanje koje se krije izasvega jeste: Postoji l i ravnoteàizme|u racionalnog i straha kod mus-limana? Trebamo li se bojati akobomba do|e u ruke muslimanima ilimoèmo po}i od toga da se racional-nost sprovodi atomskim oru`jem.

Arkoun: Na~ini, nakoje se postavljajuova pitanja, neuvaàvaju realnost uodnosu snaga u svije-tu. Govorite o Islamu,o islamskom dru{tvu,kao da ono danaspredstavlja tako jako

dru{tvo, tako sna`no kao {to suAmerika, Njema~ka ili Francuska. Svaislamska dru{tva su danas manjevi{e zavisna. Ako i posjeduju oru`jeono dolazi sa Zapada. Niti jednoislamsko dru{tvo, na bilo koji na~in,danas nije autonomno. Pitanja kojapostavljate ovdje, za muslimane nisurazumljiva. Muslimani znaju da su oniovisnici. I kaù: ''Ja se bojim vas, vina Zapadu ste tako jaki, imatemogu}nost da u mojoj zemlji iza-zovete probleme''.

Scholl-Latour: Kada ve} govorimoo "islamskoj bombi": stvari }e se sig-urno iskristalizirati i to ne}e biti spri-je~eno ali, razmislimo o tome daSadam Husein nije islamista ve}jedan nacionalista-laicista koji je,kada je po~eo gubiti rat, dao da sena nacionalnu zastavu napi{e "Allahuekber". On je pod za{titomAmerikanaca vodio rat protiv Irana,da potisne Islam i fundamentalizam.Ovaj ~ovjek je posegao za hemijskimoru`jem.

[to se t i~e hemijskog oru`ja uju`nom Jemenu, to je jedna jakonesigurna stvar, mo`da gola saudijs-ka propaganda, u svakom slu~aju

ne{to poput upotrebe nervnih gasovau Afganistanu od strane Rusa iliAmerikanaca u Vijetnamu. Vjerujemda }e Iran u dogledno vrijeme do}i doatomske bombe i tada snositi pot-punu odgovornost za ono {to slijedi.Opasnost dolazi od neodgovornihpoliti~ara. Sadam Husein bi bez sum-nje upotrijebio atomsku bombu kadabi je imao.

Schlagentweit: Pri jetnje mirudolazile su u pro{lom vijeku ne samoiz dominantno muslimanskih dràva(proislamskih vlada) ve} i od sekular-iziranih kakve su Irak ili Egipat koji jezapo~eo rat protiv Izraela, ili u slu~ajugra|anskog rata u Libanonu odkr{}ana, koji su sebe vidjeli kaougroène.

Wright: Za mene jepotpuno jasno daodre|ene zemlje, aposebno Iran, èleimati bombu. Iz pre-poznatljivih razloga.Iran se osje}a usaml-jenim: osam godinauàsnog ratovanja saIrakom a niko mu nije pomogao. UN-uje bilo potrebno tri godine da prihvatidokaze o upotrebi hemijskog oru`jaod strane Iraka. Zato oni èle bombukoja }e im, po njihovom mi{ljenju, unajmanju ruku dati takav uticaj da }eih drugi shvatiti ozbiljno. âk i ako gauop{te ne èle upotrijebiti. Ja vjeru-jem da }e oni biti mudri. âk su i umojoj zemlji, Sjedinjenim Ameri~kimDràvama, mi{ljenja da Iran nikadane}e upotrijebiti hemijsko oru`je,mada ga je Irak upotrijebio u periodu1981-1988.

Opasnost od tzv. "islamske bombe"je porasla. U Kazahstanu ih ima,Kirgistan u centralnoj Azi j i jeisporu~ivao uran pomo}u kojeg suRusi napajali i jo{ uvijek napajajusvoje atomsko naoruànje. Pakistanima bombu. Mi sada moramo, kadaposmatramo islamski svijet, pa`njuosim na Bliski Istok obratiti i na cen-tralnu Aziju. Turska, Iran, centralnoaz-ijske dràve, Pakistan i Afganistanrazvijaju se u jedan novi region.

Kohlschuter: Ja vjerujem, da }esvaka od tih zemalja, svaka zajednicanaroda, predstavljati opasnost zaZapad. Na primjer, u Kazahstanu}emo doìvjeti novu liniju razdvajanjaizme|u Evrope i Azije. Opasnostodnosima izme|u Zapada i Islamaleà}e u tome, da tamo situacija nije~ista. Bi}e opasno blokirati put prom-jenama, put ka ne~emu novom, kao{to je u~injeno sa Alìrom i l i uPersijskom zalivu. [titimo {eike,nalazi{ta nafte i blokiramo sve ono{to moè ubrzati razvoj pluralizma.Tamo smo pogazili ono {to smo samiproklamovali kao {to su l judskaprava, sloboda mi{ljenja itd. Mi tamonikoga ne hrabrimo na demokratskeoblike izraàvanja.

(Nastavi}e se)

S nema~kog: Midhat Hajrovi}

ISLAM -ISLAM -OPOPASNOST ZA SVIJET?ASNOST ZA SVIJET?

(II)


14

MMMMladost je najljep{i dioìvota a omladinasnaga i nada jednognaroda. Od 21. do

25. maja ove godine u Turskoj, unjenom l i jepom gradu Konji,odràn je vel i~anstven skup"Dani poziva na mir". Konja, grada{ka, ljepote, dobrih ljudi, hladnei bistre vode, cvije}a i zelenila,okupila je muslimansku mlade`ba{ kao u dènetu. Neupu}eni bipostavili pitanje za{to je ba{izbor pao na Konju, historiskomgradu gdje se prepli}u kulture,sufijski tarikati, pjesni~ka ost-varenja... Konja zapravo sim-bolizira mladost, ìvot, jer u njojse sve kre}e, sve je veselo. Mir,harmonija i ravnoteà osje}aju sena svakom koraku. A svijet jedanas èl jan mira, posebnoomladina koja s nestrpljenjemo~ekuje poziv k suradnji i pri-jateljstvu. "Dani poziva na mir"su svojstveni Konji jer sve ono{to ba{tini ova muzej-kasaba je uznaku mira i ljubavi. MevlanaDèlaludin Rumi, Bog mu sesmilovao i nagradio ga, veliki

mudrac i alim, neizbje`no je bioprisutan, kako u dovama kojimase traì Boìja milost, tako i upredavanjima izlaga~a, mislimaprisutnih, gotovo da je bio tu sanama...

Ove susrete mladih, èljnihdruènja i iskrenog prijateljstva,okupljenih oko zajedni~kog cilja -islamskog bratstva - organizovaoje IIFSO na zaista dostojanstven

na~in kakav se samo poèljetimoè. Ina~e, da napomenem daje IIFSO Svjetska islamska fed-eracija studenata, kojoj naravno imi Sandàklije pripadamo. Za raz-liku od svih prija{njih okupljanjaomladine, ovaj Kongres jepokazao ozbiljnost i ekspedi-tivnost u samom radu, upravoono bez ~ega nema pravog uspje-ha. Stoga }e nam posluìti kao

lijep primjer kako se ubudu}emoè i treba organizirati, kako nalokalnom tako i na svjetskomplanu. Poseban kuriozitet ovogskupa bilo je me|usobno upozna-vanje delegacija-u~esnica, gdjesu se istinski otvorila srca bra}ei sestara i progovorilo o svimproblemima sa koj ima sesuo~avaju dana{nje delegacije.

Na Pr vi kongres islamskeomladine bile su pozvane dele-gacije iz 130 zemalja i mahom suse sve odazvale, {to jo{ jedanputgovori o èlji da skupa ja~amo iu~vr{}ujemo islamski ummet.Na{a delegaci ja je bratskido~ekana i istinski uvaèna.Tokom cijelog Kongresa aktivnoje u~estvovala u radnom dijelu sazapaènim prijedlozima i diskusi-jom.

Molimo Boga d`.{. da iubudu}e bude ovakvih susretamladi}a i djevojaka koji se okupl-jaju u ime Boga jer to je garantskore pobjede Islama.

Ibnu Ridvan

UU FFOOKKUUSSUU

Delegaci ja Me{ihata IZ-eSandàka koju je predvodio pred-sjednik Muamer ef. Zukorli} je od21. do 25. maja ove godine pos-

jetila Konju, jedan od najljep{ihgradova Turske. Ova gotovo mil-ionska kasaba spada me|usedam najurbanijih gradova svije-ta, i nije ~udo kada te prilikomnjena zijareta na svakom korakususre}u parkovi, zelenilo, bistravoda. Me|u brojnim blagodatimaovog grada je besplatna vodakoja je na Istoku nazvana izvoromìvota. Delegacija je posjetila vjer-

ske institucije ovog grada kao imnogobrojne zna~ajne kulturno-historijske spomenike: dàmije,muzeje, tekije... Ne zaboravimo

da je u Konji najs-tariji univerzitet usvijetu, {to ponovogovori o va`nostinauke i kulture, tepa`nje koja im jeukazivana na ovimprostorima. Ovaj li jepi zijaretzavr{en je susre-tom sa gradona-~elnikom Konje dr.Halilom Urunom. Urazgovoru je poseb-no istaknuto daKonja predstavljaonaj zlatni spoj

islamske teorije i prakse, i da jesvako po~a{}en ko se na|e unjenom okrilju i blagodatima.

Na kraju moèmo re}i sasvimsigurno: ko jedanput zakora~i uKonju, ona }e postati gradom nje-govih snova, za kojim ~eznu srcai osje}a se neodoljiva è| za jed-nim neponovlj ivim vi lajetom,sli~nim samo dènetu.

M. F.

Prilikom boravka u Konji, dele-gaci ja Me{ihata IslamskeZajednice Sandàka na ~elu sapredsjednikom Muamerom ef.Zukorli}em, posjeti-la je na{e studentekoji se u ovom lije-pom gradu znanja imudrosti nalaze nastudi jama. Uzzajedni~ku ve~erukoju su studentisami pripremil i ,naravno po tur -skom receptu, mu-habeti l i smo dokasno uve~e. Mua-mer ef. je ukazaona vel iki zna~ajispravnog i kva-litetnog studiranja,te potrebu Islamske zajedniceSandàka za valjanim i stru~nimkadrom, {to prije svega zna~i damoraju dati maksimum u radu istru~nom usavr{avanju. Osimtoga, kao budu}i misionariAl lahove vjere, trebaju bit iinformisani o zbivanjima koja sede{avaju u svijetu a posebno usvom vatanu, gdje }e se sutra

vratiti i pokazati u praksi ono {tosu nau~ili. Tom prilikom im je jo{jedanput data podr{ka da {toprije zavr{e studije i vrate se u

svoje mjesto, spremni preuzetiobaveze koje ih o~ekuju.

Kona~no, rastal i smo senose}i l i jepa osje}anja: miuspomene na studentski ìvot iatmosferu, a oni nadu da sevrate u svoj Sandàk i daju punidoprinos svom narodu i zajednici.

M.F.

PPRRVVII SSVVJJEETTSSKKII KKOONNGGRREESS IISSLLAAMMSSKKEE OOMMLLAADDIINNEE

U~esnici kongresa iz preko stotinu zemalja

Konja

DELEGACIJA ME[IHATA POSJETILA GRADONAÊLNIKA KONJE U ZIJARET NA[IM STUDENTIMA

Konja: Zajedni~ka ve~eraMuamer ef. Zukorli} sa Halilom Urunom


15TTRRAAGGOOMM UUMMMMEETTAA

PPPPostoji predaja da su drevni Grci bili tikoji su skovali rije~ "Etiopija" {tozna~i "Regi ja izgorjel ih l ica".Me|utim, njena rana politi~ka histori-

ja obavijena je misteri jom i legendom.Tradicija tvrdi da je Etiopija bila zemlja ~uvenekraljice od Sabe koju je posjetio kralj i Boìjiposlanik Sulejman a.s. Otuda je jedan brojpro{lih vladara Etiopije tvrdio da su potomci~ovjeka po imenu Menelik, koji je navodnoizdanak Sulejmana a.s. i kraljice od Sabe.

Za razliku od drugih afri~kih zemalja,Etiopija nije nikada prolazila kroz neki dugperiod evropske kolonizacije, osim za vrijemekratke italijanske prisutnosti. Godine 1974.vojni udar doveo je do naglog kraja starogcarstva.

NARODI I NJIHOVA KULTURA

Te{ko je general izovatistvari s obzirom na Etiopljane,po{to je raznolikost me|unjima tako velika. To su noma-di Afari koji tumaraju pustinjomDanakil koja cvr~i. Premazapadu su tamnoputi Niloti. Najugu ìve naro~ito Oromi.Amhari borave u centralnimvisoravnima gdje obra|ujuvjetrovite planinske vrhove.Onda ne iznena|uje {toEtiopija ima blizu 300 jezika.Etni~ke grupe imaju svojuarhitekturu, no{nju i frizure.Arhitektura se kre}e od kru`nihtukula od bambusa uobi~ajenihna jugu, do ku}a od ~erpi}a sakrovovima pokrivenim slamom u centralnojEtiopiji i gra|evina na sprat od kamena nasjeveru. A vjeroispovjest je posebna tema! Ine treba da ~udi to {to ima vi{e kalendara uupotrebi, od kojih neki imaju i po 13 mjeseci.

GEOGRAFSKE ODLIKE

Na{ prvi pogled na Etiopiju treba tako|eda obuhvati njenu prekrasnu geografiju.Jedna istaknuta odlika jeste dolina Grejt Riftkoja presjeca ovu zemlju na putu ka Keniji.Du` njenih ivica nalaze se mnogi topli izvori ipe}ine. Sedam divnih jezera obiljeàvaju njenput. Visine od preko 2.000 metara diù se saobje strane, kulminiraju}i na sjeveru u pla-nine Semijen.

One se nazivaju krovom Afrike s najve}omvisinom od preko 4.600 metara! Veoma viso-ki potporni lukovi i vr toglave klisure oveoblasti stvarno su spektakularni. Nedalekoodavde nalaze se jezera Tana. Plavi Niltako|e pruà divan spektakl - Tisasat

vodopade, koji u kaskadama padaju preko liti-ca kao manja verzija ~uvenih Viktorijinihvodopada. Na sjeveroistoku, mnogobrojneslane depresije ukra{avaju Danakil, pustinjukoja sa~injava najniù ta~ku Afrike. Ona jeispod nivoa mora.

Etiopija proizvodi zadivljuju}u raznolikostusjeva, od p{enice, je~ma, banane, kukuruza

i pamuka do gro`|a, pomorandì i obiljaza~ina. Etiopija tako|e tvrdi da je izvorni dombiljke kahve i do dana{njeg dana ona jeglavni proizvo|a~ zrnevlja kahve. Zatim je tuneobi~na ìtarica zvana kosmatika. Ona li~ina travu a njene sitne semenke melju se idaju indèru, etiopsku glavnu hranu inacionalno jelo. Indèra se pravi u posebnojpe}i, ~esto se iznosi u velikoj okrugloj korpi,dekorativnom mesobu.

Kao {to je op{te poznato, daleko od togada je ova zemlja bez problema. Glavni gradAdisabeba, moderna je metropola s vi{e odmil ion l judi. Al i on pati od stambenenesta{ice i nezaposlenosti. Su{a i gra|anskirat doveli su do besku}ni{tva, osaka}enostii velikog broja udovica i siro~adi.

TRI VJERSKE [KOLE

Ne postoje ta~ni podaci o broju pripadnikaIslamu u ovoj afri~koj zemlji. Muslimanskiizvori navode cifru od 50% stanovni{tva. E.

Luter navodi da to iznosi 1/3 stanovni{tva, aD`. Linski 35% stanovnika.

U etni~koj strukturi stanovni{tva pripadniciIslama su u cjelini svi Somalci, najve}i dionaroda Tigre i zna~ajan broj pripadnika naro-da Gala i Danakil, kao i jedan dio narodaGurage, Saho, Bedà i drugi, te Arapi,Pakistanci i dio Indijaca. Do kraja 15. vijekaIslam nije u Etiopiji imao zna~ajan uticaj.Stvarno {irenje Islama se moè povezati sainvazijom vojske imama Ahmed Ahni IbrahimaEl-Gazalija koga u Etiopiji nazivaju Gran, kadasu neki narodi Etiopije, naro~ito Somalci iGala, po~eli da primaju Islam.

Na sjevernoj strani Etiopije, vjerovatno poduticajem misionara iz Sudana i Arabije, Islamse po~eo {iriti ne{to ranije. Najintenzivnije{irenje Islama zapaèno je u 20. vijeku uprovincijama Arusi, Arar i Bale gdje su preko

80% stanovnika pripadniciIslama, dok pribli`no polovinastanovni{tva u provincijamaEritreji, Volo i Kafa su musli-mani, a u ostalim provincijamasu u manjini. Etiopski musli-mani su pripadnici muslimanasunitskog pravca.Najrasprostranjenije su tri vjer-sko-pravne {kole. Vi{e odpolovine muslimana su pripad-nici malikijskog mezheba, aostali {afijskog. Pristalice malik-ijskog mezheba su nastanjeniprete`no na sjeveru, a to su pri-padnici naroda Tigre, Bedà, dionaroda Saho, Danakil, Gala i dr. Pripadnici hanefijskog meshebasu nastanjeni na sjeveroistoku,

a oni su iz naroda Danakil, Somali, dio naro-da Saho, kao i indijski i pakistanski musli-mani i Arapi.

[afije su nastanjene na istoku i jugoistokui mnogi pripadaju narodu Somali, dio narodaGala, a jedan dio su i Arapi.

Me|u jednim dijelom muslimana Etiopijeosje}a se utjecaj sufijskih redova (tarikata).

Svaki mezheb ima svoje {eriatske sudove,kao i vjerske {kole za osnovno vjersko obra-zovanje. Vjerski se kadar obrazuje nakoledìma i Islamskom institutu. Na ~elu odb-ora muslimana u svakoj provinciji nalazi semuftija.

Me|u muslimanima iz inostranstvasusre}emo pripadnike i drugih tarikata - redo-va. Na primjer, me|u Arapima iz Jemena imapripadnika sekte Zejdija, a me|u muslimani-ma koji su porijeklom iz Indije i Pakistanasusre}emo pripadnike sekte Ismailita, dokme|u Arapima iz Saudijske Arabije - pripad-nike sekte Vehabita i dr.

Pripremio: Esad Kola{inac

ISLAM I MUSLIMANI U ETIJOPIJI

Jedna od najstarijih afri~kih dràva,Etiopija je godinama bila poznata kaoskriveno carstvo. I kad su se vijekovinjene izolovanosti okon~ali malo njih jedanas svjesno njene fascinantne historije,raznovrsnih ljudi i kultura i neobi~nihgeografskih odlika. Sa vi{e od 50 milionastanovnika (skoro koliko i u Francuskoj),te{ko da je to zemlja koju treba prevideti.


16 ZZAA[[TTOO IISSLLAAMM

Naser: Odmah poslije vjen~anjauvidjeli smo da je bra~na zajednicane{to mnogo ozbiljnije od slobodnogmladala~kog ìvota, jer, osimosnovnih ìvotnih sredstava kojih nijebilo u izobilju, u prvi plan su izbili iproblemi organizaci je sameporodice. Naime, ja sam odgajan upatri jarhalnom duhu, po prirodipovu~ena osoba i vol io samporodi~an ìvot dok je moja èna vol-jela izlaske, dru{tvo, da prati modu isli~no. To je meni puno smetalo, aligajio sam nadu da }e na{ odlazakna Zapad u~initi situaciju boljom.Suprotno mojim o~ekivanj ima,situacija je bivala sve gora, tako daje i na{ brak do{ao u pitanje, ali, janisam gubio nadu. Osim toga, mojaljubav prema Jasmini je bila dovoljnovelika da smognem snage i suo~imse sa tim problemima. U mojojporodici vjera nikada nije predstavl-jala vaàn segment ìvota. U crkvusmo i{l i jednom i l i dva putagodi{nje, tek reda radi. Tako, janisam imao nikakvu predstavu oBogu. Pa ipak, traè}i izlaz iz situaci-je koja je zadesila mene i moju ènu,ja sam ~esto upu}ivao molbu Bogu,da nam pomogne i da nas rije{imuka nesnosnih. Koliko je situacijabivala nesnosna svjedo~i i jastuk nakojem sam spavao. Bio je sav mokarod suza prolivenih iz nemo}i dau~inim bilo {ta. Meni }e tek kasnijepostati jasno da }e mojim molbamabiti udovoljeno.

Odmah po dolasku u Ameriku jasam se zaposlio a moja èna godinudana kasnije. Dobili smo dvoje djecei ìvot je i{ao uobi~ajenim tokom, uzmanje ili ve}e krize. I sve tako do1992. godine. Tada se kod mojehanume Jasmine dogodilo ne{to {to}e promijeniti na{ ìvot.

Jasmina: Ja sam u to vrijemeradila u jednoj agenciji koja se bavilatrgovinom nekretnina. Sudbina jebila da jedna muslimanska porodicakupi ku}u posredstvom na{e agenci-je. To su zapravo bili Amerikanci kojisu primili Islam. Moram re}i da ja omuslimanima i o Islamu dok smoìvjeli u Hrvatskoj nisam znala skoroni{ta. U Americi sam ne{to vi{e saz-nala al i i dal je vrlo malo. Zbogprirode posla imala sam prilike ~esto

se sresti sa ovom porodicom i onisu mi se jako dopali. Posli jezavr{enog posla ja sam i dalje nas-tavila obilaziti ih. Oni su ìvjeli strogoislamski i ja sam od njih po~ela dobi-jati prve lekcije o Islamu. Naravno, tonisu bila nikakva predavanja, ve} sumi oni svojim na~inom ìvota demon-strirali Islam. Njihov ìvot je bio "sim-ple life" (jednostavan ìvot) i vre-menom mi se sve vi{e dopadao.Poku{ala sam da uporedim ìvotmoje porodice, koja manje vi{e li~ina sve druge porodice u Americi, i` ivot ove sre}ne muslimanskeporodice. Tada sam postala svjesni-ja bijede ìvota kakvim mi ìvimo.Znate, ìvot na Zapadu se pretvoriou op{tu trku za novcem. ôvjek nika-da nije zadovoljan. Mi nismo imalijasno definisan cilj. @ivot je postaojedan beskona~an krug: radi-jedi-spavaj. Za ~im ùdi{? Gdje ide{? Za~im tr~i{? To su bila pitanja na kojaniko od nas nije mogao dati valjanodgovor. To je jedan surov i hladanìvot.

Dakle, vremenom ìvot postanejedna op{ta trka za novcem, ku}om,stvarima. U toj trci ima{ pa nema{,pa opet ima{ i sve tako do unedogled. Dunjalu~kim èljama nikadkraja. Nama je {ejtan u~inio dunjaluklijepim. Znate ono: mislite da jene{to lijepo za vas, a ono je lo{e.Kada smo bili mali, na{ otac nijemogao da nam priu{ti niti jedanobi~ni tranzistor. Ja sam sada imalasve a bila sam nezadovoljna.

Ovo nezadovoljstvo je trajalo svedotle dok nisam upoznala te ène,muslimanke mojih godina i mla|e odmene, sve visoko obrazovane, islam-ski odjevene, pokrivene od glave dopete. Od njih sam prvi put ~ula zadènnet i dèhennem. Razgovaralesmo o starenju, o ovozemaljskomìvotu i o smrti. Tada sam prvi put~ula o uslovima za dènnet. To me jenekako ustra{ilo ali sam istovre-meno shvatila, za{to su one ostavilesvoje poslove te sada ìve kaodoma}ice, pokrivene i nigdje neizlaze bez svojih muèva, i poredsvega toga imaju svoje ja.

Sve ovo me je natjeralo darazmi{ljam. Tada sam zaklju~ila damora postojati ne{to u toj vjeri {to jenatjeralo ~ovjeka, odnosno te ène,da promjene svoj ìvot. Na pamet su

mi pala dva ~ovjeka izrestorana u kojem samnekada radila. Bi l i sumuslimani i posti l i suRamazan. Cijeli dan subili bez hrane i vode i nisupu{ili. Pitala sam se kakomogu da izdrè, jer isama sam bila strastv

Glas Islama 006.pdfJEZIK NA[E VJERE JE NEPREVODLJIV Reporta`a Strana 4 Strana 16 Strana 10 PAMETNOM...

Documents

Transcript of Glas Islama 006.pdfJEZIK NA[E VJERE JE NEPREVODLJIV Reporta`a Strana 4 Strana 16 Strana 10 PAMETNOM...