Seminar Opca2013

download Seminar Opca2013

of 80

description

.......................................................................................................

Transcript of Seminar Opca2013

  • 1. Objasnite to je to kemijski element, a to je kemijski spoj, te objasnite razliku izmeu ta dva kemijska entiteta.

    Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma svemira. Istovrsni atomi imaju jednak atomski broj Z i jednaka kemijska svojstva.

    Neka tvar je kemijski spoj ako se moe kemijskom reakcijom rastaviti na dvije ili vie razliitih tvari. Ako dvije ili vie tvari reagiraju tako da daju novu tvar, ta je tvar kemijski spoj.

  • 2. Prema vaoj definiciji, slijedede tvari svrstajte u elemente ili spojeve: N2, NH3, O, O2, O3, kvarc, aa, saharoza, dijamant, zlato, voda.

    elementi: N2, O, O2, O3, aa, dijamant, zlato

    spojevi: NH3, kvarc, saharoza, voda

  • 3. Definirajte pojmove izotop i izobar.

    Izotopi (gr. iso + topos na istom mjestu) su atomi istog atomskog broja a razliitih masenih brojeva, tj. jednakog broja protona i elektrona a razliitog broja neutrona.

    Izobari (gr. iso + baros jednake teine) su atomi istog

    masenog broja a razliitih atomskih brojeva.

  • 4. Uzimajudi u obzir broj i vrstu subatomskih estica za svaku od atomskih estica navedenih u sljededa dva zasebna niza (a i b) navedite to je atomima zajedniko a po emu se razlikuju: a) 12C, 13C i 14C, b) 40Ar, 40K i 40Ca.

    a) Sve tri estice su izotopi jer imaju isti poloaj u

    periodnom sustavu kemijskih elemenata (ugljik), odnosno jednak redni broj (6). Svi atomi imaju jednak broj protona u jezgri i elektrona oko jezgre, imaju jednaka kemijska svojstva, a razlikuju se u broju neutrona odnosno u atomskim masama.

    b) Ove estice su izobari, imaju jednaku masu, tj. zbroj protona i neutrona, a razlikuju se po broju protona u jezgri i elektrona oko jezgre, odnosno u svojim kemijskim svojstvima jer su razliiti elementi.

  • 5. Topljivost (NH4)2SO4 u vodi na 0oC je 706 g/L a na 100oC je

    1033 g/L. Pretpostavite da je u 200 mL vode na 100oC dodano 500 g (NH4)2SO4 te da je smjesa mudkana sve dok se sol otapa a tada je profiltrirana. Pretpostavimo da voda nije isparavala te da je sustav potpuno uravnoteen.

    a) Koliko (NH4)2SO4 je zaostalo na filtru?

    U 200 mL vode na 100 oC moe se otopiti 1033 200/1000 = 207 g (NH4)2SO4. Na filtru je zaostalo 500 - 207 = 293 g (NH4)2SO4.

    b) Koliko bi otopljenog (NH4)2SO4 iskristaliziralo da je filtrat ohlaen na 0 oC?

    U 200 mL vode na 0 oC moe se otopiti 706 200/1000 = 141 g (NH4)2SO4. Iskristaliziralo bi 207 141 = 66 g (NH4)2SO4.

  • 6. Koje vrste meumolekulnih sila poznajete? Navedite koja od njih najznaajnije djeluje na fizika svojstva vode.

    Izmeu svih estica djeluju disperzijske Londonove sile. Izmeu estica s trajnim (permanentnim) dipolnim

    momentom djeluju van der Waalsove sile (dipol-dipolne sile). Meu esticama koje posjeduju atom vodika vezan na atom

    jako elektronegativnog elementa (npr. N, O ili F) postoje vodikove veze.

    Izmeu iona i dipolnih molekula djeluju ion-dipolne sile privlaenja.

    Izmeu iona djeluju kulonske sile.

  • U vodi najvaniju ulogu imaju vodikove veze kojima je jedna molekula vode moe biti povezana s 4 druge molekule vode.

  • U paru NO= nema H atoma pa nema H-veze.

    U paru C-HN vodikov atom je vezan na C, pa ta veza nije polarna i nema vodikove veze.

    U paru =N-HO= je N-H veza polarna pa postoji mogudnost stvaranja vodikove veze s O= premda je na tom atomu umanjen broj slobodnih elektronskih parova stvaranjem dvostruke veze.

    U paru C-HO= vodikov atom je vezan na C atom pa veza nije polarna i nema vodikove veze.

    U paru =N-HH-O- veze su polarne ali je naznaeno povezivanje nemogude jer su oba H atoma deficitarni elektronima.

    7. Koje strukture ispravno pokazuju mogude stvaranje vodikovih veza (): (a) NO=, (b) C-HN, (c) =N-HO=, (d) C-HO=, (e) =N-HH-O-? Svoj odgovor iscrpno obrazloite.

  • 8. Za svaku od navedenih tvari objasnite mogu li im molekule stvarati vodikove veze: (a) NH3, (b) (CH3)2CO, (c) CH4, (d) CH3-O-CH3 (e) H2

    (a) U molekuli NH3 vodik je spojen s duikovim atomom koji ima slobodni elektronski par (Va skupina) kojim moe privudi vodikov atom susjedne molekule vodikova veza je moguda.

    (b) U acetonu ((CH3)2CO) vodikovi atomi su spojeni na ugljikove atome, veza je slabo polarna jer su ova dva elementa priblino jednake elektronegativnosti i zbog toga atom vodika nije sklon povezivanju na kisikov atom susjedne molekule nema vodikove veze.

  • (c) U CH4 vodikovi atomi su vezani na ugljikov atom koji ima elektronegativnost gotovo jednaku njihovoj nema vodikove veze

    (e) H2 ne sadri element Va, VIa ili VIIa skupine koji je neposredno vezan s vodikovim atomom nema vodikove veze.

    (d) U dimetil eteru CH3-O-CH3 postoji kisikov atom ali H nije neposredno vezan na njega nema vodikove veze.

  • 9. Za svaku od nie navedenih molekula predvidite vrstu(e) meumolekulnih sila koje djeluju unutar para takvih molekula. (a) CH4, (b) PF3, (c) CO2, (d) HCN, (e) HCOOH.

    (b) PF3 je trigonalnopiramidalna molekula (kao amonijak, P ima slobodni elektronski par); ima stalni dipolni moment; sadri F, ali fluor nije vezan s vodikom. Disperzijske i dipol-dipolne sile djeluju u paru molekula PF3 molekula.

    (a) CH4 je tetraedarska molekula bez stalnog dipolnog momenta i ne sadri N, O, ili F. Samo disperzijske sile djeluju u paru molekula CH4.

  • (c) CO2 je linearna molekula; bez stalnog dipolnog momenta; sadri O koji nije vezan s vodikovim atomom. Samo disperzijske sile djeluju u paru molekula CO2.

    (d) HCN je linearna molekula; posjeduje

    permanentni dipolni moment; sadri N koji nije neposredno vezan na vodikov

    atom. Disperzijske i dipol-dipolne sile

    djeluju u paru molekula HCN.

    (e) HCOOH je nelinearna molekula; posjeduje permanent dipolni moment; sadri O koji je neposredno vezan s vodikovim atomom. Disperzijske, dipol-dipolne i vodikove veze djeluju u paru molekula HCOOH.

  • 10. Objasnite trend normalnih vrelita navedenih tekudina u svjetlu meumolekulnih sila: CH4 vrelite: -161.5 C, CF4 vrelite: 28 C, CCl4 vrelite: +77 C, CBr4 vrelite: +190 C.

    Molekule ne posjeduju permanentni dipolni moment niti mogu stvarati vodikove veze pa su jedine meumolekulne sile koje djeluju unutar para tih molekula disperzijske sile.

    Veliina te sile ovisi o polarizabilnosti molekula, a ona o broju elektrona i o njihovom volumenu.

    Broj elektrona i kovalentni polumjer atoma u molekulama povedava se u nizu H

  • 11. Koje vrste meumolekulnih sila djeluju u vodi i sumporovodiku i to je uzrok razlikama u vrelitima i krutitima ta dva spoja (TV(H2O) = 100

    oC, TV(H2S) = -61 oC,

    TK(H2O) = 0 oC, TK(H2S) = -86

    oC)?

    U obje tvari djeluju Londonove disperzijske i van der Waalsove dipol-dipolne sile jer molekule oba spoja posjeduju permanentni dipolni moment (molekule nisu linearne).

    Kisik ima daleko vedu elektronegativnost od sumpora pa

    je O-H veza mnogo polarnija od S-H veze, odnosno u vodi postoje snane H-veze to uzrokuje njezino vie vrelite.

  • a) Nie vrelite tekudine posljedica je ___________ meumolekulnih sila. b) Tvari sa slabijim meumolekulnim silama imaju _________ tlak para. c) Tvari sa snanijim meumolekulnim silama imaju ________ entalpiju isparavanja. d) U tekudem obliku tvari djeluju _________ meumolekulne sile nego plinovitom obliku istih tvari. e) Kondenzacijom tvari, meumolekulne sile u njoj ____________.

    vii

    vedu

    snanije

    jaaju

    slabijih

    12. Upotpunite sljedede tvrdnje o uinku meumolekulnih sila na fizika svojstva tvari.

  • 13. to je tono a to netono napisano za odnos vrelita nie navedenih tvari?

    Odgovor a) je toan jer su obje tvari nepolarne (B ima 3 elektrona u valentnoj ljusci pa je sp2 hibridiziran, molekule su planarne s kutovima izmeu veza od 120o, ali F ima vie elektrona nego H pa je BF3 polarizabilnija molekula i djeluju snanije disperzijske sile) pa ne djeluju dipol-dipol van der Waalsove sile.

    Odgovor b) nije toan jer je BH3 nepolarna molekula a PH3 polarna (P se nalazi u Va skupini periodnog sustava kemijskih elemenata i ima 5 elektrona u valentnoj ljusci pa njegov slobodan elektronski par daje negativni parcijalni naboj djelu molekule) pa u prvoj tvari djeluju samo Londonove disperzijske sile a u drugoj tvari i van der Waalsove sile.

    a) BF3>BH3

    b) BH3>PH3

  • Odgovor c) je toan. Obje molekule su nepolarne a zbog vedeg broja elektrona i polumjera bromovog atoma u CBr4 djeluju jae Londonove disperzijske sile. Odgovor d) nije toan jer u vodi za razliku od sumporovodika djeluju osim Londonovih i van der Waalsovih sila jo i vodikove veze. Elektronegativnost S je premala za stvaranje izraenijih vodikovih veza. Odgovor e) nije toan jer su obje tvari nepolarne i ne zadovoljavaju uvjete za stvaranje vodikovih veza (mala elektronegativnost C i Si), a Londonove disperzijske sile jae djeluju u SiH4 zbog vedeg broja elektrona i polumjera estice to rezultira vedom polarizabilnodu SiH4 i njegovim viim vrelitem.

    c) CBr4>CCl4

    d) H2S>H2O

    e) CH4>SiH4

  • 14. Identificirajte sljedede smjese kao homogene ili heterogene i predloite postupak razdvajanja sastojaka: (a) alkohol/voda, (b) gips/kuhinjska sol, (c) slana voda/benzin ili motorno ulje. Koja fizika svojstva tvari omogudavaju izdvajanje sastojaka smjesa pomodu predloenih postupaka?

    a) Homogena smjesa (otopina) u svim omjerima destilacijom do 95%-tne azeotropne smjese.

    b) Heterogena kruta smjesa otapanjem u vodi (gips, CaSO4 je netopljiv).

    c) Heterogena tekudinska smjesa jer se polarna voda ne mijea s nepolarnim organskim spojevima destilacija ili razdvajanje slojeva uljne i vodene faze.

  • 15. Navedite glavni razlog zato voda dobro otapa polarne i ionske spojeve, a svoju tvrdnju potkrijepite navoenjem

    barem jednog fizikog zakona koji objanjava tu injenicu.

    Voda dobro otapa polarne i ionske spojeve jer molekule vode posjeduju stalni (permanentni) dipolni moment zbog ega dolazi do elektrostatskog privlaenja molekula vode i otopljenog, a sile privlaenja zovemo kulonskim silama i definirane su kulonovim zakonom:

    1 2

    2

    1

    4

    q qF

    r

  • 16. HOCH2(CH2)6CH2OH, alkohol s dvije OH skupine je vrlo slabo topljiv u vodi. Slian alkohol, CH3(CH2)6CH2OH, sa samo jednom OH skupinom de:

    (a) imati jednaku topljivost u vodi kao alkohol s dvije OH skupine, (b) biti manje topljiv u vodi nego alkohol s dvije OH skupine, (c) biti topljiviji u vodi nego alkohol s dvije OH skupine, (d) biti manje topljiv u nepolarnim otapalima kakvo je dikloretan. Toan odgovor je pod (b) jer se dvije hidroksilne skupine u HOCH2(CH2)6CH2OH snanije veu vodikovim vezama s molekulama vode nego jedna OH skupina u CH3(CH2)6CH2OH.

  • 17. Objasnite koji od plinova, N2 ili NH3, ima vedu koncentraciju u vodi na 25 oC, kada se voda nalazi u pojedinanome dodiru sa svakim od plinova u istome stanju pri tlaku 1 bar.

    Prema Henryjevom zakonu molni udio otopljenog plina razmjeran je njegovom parcijalnom tlaku, = K

    p.

    Konstanta razmjera ovisi o vrstama sila koje djeluju izmeu otapala i otopljenog plina.

    Premda N2 ima vie elektrona i vedu masu nego NH3, ovaj posljednji posjeduje permanentan dipolni moment i mogudnost stvaranja vodikovih veza s vodom, a to ga ini topljivijim u vodi.

  • 18. Objasnite koja termodinamika veliina (funkcija stanja) se u kemiji koristi za predvianje smjera spontanog odvijanja nekog zbivanja te u kakvoj svezi je ta veliina s entropijom svemira.

    Ssvemir moemo podijeliti na dva dijela:

    promjena entropije u reakciji (reakcijska entropija), promjena entropije u okolini.

    r

    r rsvemir okolinaH

    S S S ST

    svemir r rT S H T S STHG rrr

    Svako spontano zbivanje u svemiru uzrokuje poveanje njegove entropije (nereda) (Ssvemir > 0).

  • U Gibbsovoj jednadbi, rG je reakcijska slobodna energija koja pokazuje smjer odvijanja nekog procesa pri stalnom tlaku i temperaturi.

    STHG rrr

  • Ako je vrijednost reakcijske slobodne energije negativna (rG < 0, reakcija se odvija spontano slijeva nadesno), reakcija je egzergona.

    Ako je vrijednost reakcijske slobodne energije pozitivna (rG > 0, reakcija se odvija spontano zdesna nalijevo), reakcija je endergona.

    Kada je reakcija (tj. termodinamiki sustav) u ravnotei, Gibbsova energija mu se ne mijenja (rG = 0).

  • 19. Rezultat ___________ reakcije je oslobaanje energije. Ta energija se moe iskoristiti za odvijanje ___________ reakcije. to treba uvrstiti u prediena mjesta da se dobiju ispravne tvrdnje? A. enzimski katalizirane, nespontane B. egzergone, endergone C. endergone, egzergone D. katalizirane, nekatalizirane E. oksidacijske, hidrolitike

    19. Rezultat ___________ reakcije je oslobaanje energije. Ta energija se moe iskoristiti za odvijanje ___________ reakcije. to treba uvrstiti u prediena mjesta da se dobiju ispravne tvrdnje? A. enzimski katalizirane, nespontane B. egzergone, endergone C. endergone, egzergone D. katalizirane, nekatalizirane E. oksidacijske, hidrolitike

  • 20. Endergone reakcije se mogu odvijati u biolokim sustavima jer enzimi omogudavaju njihovo sprezanje s drugim reakcijama uz: A. povedavanje entropije B. smanjenje energije aktiviranja C. uklanjanje inhibitora D. stvaranje produkata manje slobodne energije od

    slobodne energije reaktanata E. odvijanje oksidacije-redukcije

    20. Endergone reakcije se mogu odvijati u biolokim sustavima jer enzimi omogudavaju njihovo sprezanje s drugim reakcijama uz: A. povedavanje entropije B. smanjenje energije aktiviranja C. uklanjanje inhibitora D. stvaranje produkata manje slobodne energije od

    slobodne energije reaktanata E. odvijanje oksidacije-redukcije

  • 21. Ako prosjean ovjek mase 70 kg, dnevno hranom unosi oko 11,700 kJ energije i ako metaboliki naini stvaranja (sinteze) ATP djeluju s 50%-tnom termodinamikom uspjenodu, tada u sintezi ATP potroi oko 5860 kJ energije dnevno. (a)Hidroliza 1 mola ATP daje oko 50 kJ slobodne energije u

    staninim uvjetima. Koliko molova ATPa je tijelu potrebno svaki dan?

    (b)Dinatrijeva sol ATPa ima molnu masu 551 g/mol. Koliku masu dinatrijeve soli ATPa hidrolizira prosjena osoba dnevno?

    (a) 5860 kJ/50 kJ = 117,2 mol.

    (b) 117,2 mol

    551 g/mol = 64577 g = 64,6 kg!!!.

  • 22. Tijelo prosjenog ovjeka mase 70 kg sadri (ukupno) oko 50 g ATP/ADP. Koliko puta mora biti reciklirana svaka molekula ATP u tijelu tijekom dana?

    64577/50 = 1292 puta dnevno!

    Sredom, posjedujemo visoko uinkoviti sustav recikliranja za ATP/ADP. Jednom stvorene molekule ADP i fosfata, radi koritenja slobodne energije hidrolize nae tijelo reciklira intermediarnim metabolizmom u ATP koji moe ponovo biti koriten za odvijanje endergonih procesa u tijelu.

  • 23. Vedina gljivica i bakterija (osim primjerice E. coli u odreenim uvjetima) fermentiraju glukozu u etanol i CO2.

    Glukoza + 2 ADP + 2 Pi 2 etanol + 2 CO2 + 2 ATP + 2 H2O

    Glukoza 2 etanol + 2 CO2

    2 ADP + 2 Pi 2 ATP + 2 H2O

    To je egzergona reakcija (kao vedina oksidacija), pa je ti mikroorganizmi koriste za stvaranje ATP, koje je endergono i ne odvija se spontano!

    Napiite ukupnu (spregnutu) redoks reakciju.

  • 24. U reakciji kataliziranoj heksokinazom, enzimom procesa glikolize, fosfatom (Pi) su spregnute dvije reakcije:

    ATP + H2O ADP + Pi .................. Go' = -31 kJ/mol

    Pi + glukoza glukoza-6-P + H2O ... Go' = +14 kJ/mol

    Napiite ukupnu (spregnutu) reakciju u njenom termodinamikom obliku. ATP + glukoza ADP + glukoza-6-P .. Go' = -17 kJ/mol

    .

  • enzim 1: A + ATP B + AMP + PPi .... Go' = +15 kJ/mol

    enzim 2 : PPi + H2O 2 Pi ............... Go' = 33 kJ/mol

    Napiite spregnutu reakciju u termodinamikom obliku. A + ATP + H2O B + AMP + 2 Pi ... G

    o' = 18 kJ/mol

    25. Pirofosfat (PPi) je est produkt reakcije kojoj treba pokretaka sila. Njegova spontana hidroliza (katalizirana pirofosfatazom) pokrede reakcije u kojima je PPi produkt.

  • 26. Na sljededoj slici pokazan je fazni dijagram vode pri tlaku 1 bar.

  • 27. Objasnite kako e povienje temperature djelovati na zasieni tlak para bilo koje tekuine.

    Meu molekulama u tekudoj fazi djeluju privlane

    meumolekulne sile kao to su Londonove disperzijske ili

    van der Walsove, a nekim sluajevima i vodikove veze. U

    plinovitoj fazi de se te iste molekule ponaati neovisno

    jedna o drugoj, odnosno pri pretvorbi tekude u plinovitu

    fazu nuno de se pokidati odreene meumolekulne veze.

    Svako kidanje veze zahtjeva ulaganje energije pa je

    process pretvorbe tekude u plinovitu fazu uvijek

    endoterman, isp.H > 0 J mol-1.

  • Uravnoteeni proces isparavanja karakterizira konstanta ravnotee Kisp. koju moemo opisati sljededom jednadbom:

    isp. -1.

    A(l) A(g); > 0 Jmol K

    ispH

    Prema la Chatelierovom naelu najmanjeg nasilja, poloaj ravnotee endotermnih procesa de se povienjem temperature pomicati u desno, tj. u smislu povedanja koliine produkata, pa de povienjem temeperature svakoj tekudini rasti tlak zasidenih para.

  • 28. Kapi vode i etanola su stavljene na grijanu povrinu. Ustanovljeno je da etanolne kapi isparavaju mnogo bre. Na nie pokazanoj slici su usporeeni tlakovi para etanola i vode. Objasnite koja krivulja odgovara etanolu (A ili B)?

    Ako etanolne pare lake isparavaju, pri jednakoj temperaturi njihove pare imaju vedi tlak. Etanolu odgovara krivulja A.

  • 29. Ako se u cijevi napunjene ivom (kao na sljededoj slici) uvedu jednake koliine vode i etanola, spustiti de se razine ive u obje cijevi. Gdje de se razina ive vie spustiti, u cijevi s vodom ili etanolom?

    Stupac ive de se vie spustiti u cijevi s etanolom zbog vedeg tlaka alkoholnih nego vodenih para.

  • 30. Na sljedeoj slici pokazan je efekt ulijevanja malene koliine neke iste tekuine u cijev sa ivom i uravnoteenja sustava na 20 C (pretpostavite da je povrina presjeka cijevi sa ivom 1 cm2).

    Izraunajte tlak zasienih para te tekuine ako je gustoa ive na 20 C, Hg = 13.3 g cm3.

    Tlak para tekudine u cijevi sa ivom moemo izraunati iz promjene hidrostatskog tlaka ive prije i nakon dodavanja tekudine u cijev.

    P = F/A = m g/ A = V g/A

    P = 13.3 g cm-3 (760 mm 630 mm) 1 cm2 10 m s-2/1 cm2

    P = 13.3 10-3 106 kg m-3 130 10-3 m 10-4 m2 10 m s-2/ 1 10-4 m2

    P = 1.73 104 Pa = 130 mmHg

  • 31. Na 26 C je tlak para istog benzena (M = 78 g mol-1) 1400 Pa a tlak para istog kamfora je 0.00 Pa. Koliki je tlak para benzena iznad otopine koja sadri 0.50 mola kamfora u 78 g benzena?

    * (1 )

    1400 Pa (1-0.5/1.5) = 933 Pa

    A BP P x

    P

  • 32. to su to koligativna svojstva otopina i navedite eksperimentalne metode pomodu kojih se moe odrediti molna masa nehlapljivih tvari a temelje se na koligativnim svojstvima otopina.

    Koligativna (lat. colligare povezati zajedno, kolektivno)

    svojstva su fizika svojstva koja ne ovise o prirodi estica u

    otopini ved jedino o njihovom broju.

    Molna masa nehlapljivih tvari moe se na temelju

    koligativnih svojstava odrediti mjerenjem:

    parcijanog tlaka P = (1 xB)

    povienja vrelita Tv = Ke bB snienja krutita Tk = Kk bB

    osmotskog tlaka = cRT razrijeenih otopina. Danas je jedino koritena posljednja metoda i to za

    odreivanje molnih masa velikih molekula (makromolekula).

  • 33. to je zajedniko a to razliito procesima difuzije i osmoze?

    Zajednika im je pojava kretanja estica od mjesta gdje imaju vedi kemijski potencijal prema mjestu gdje im je manji kemijski potencijal. Razlikuju se po tome to se u difuziji kredu sve estice, a u osmozi samo one koje mogu prodi kroz polupropusnu opnu (membranu).

  • 34. Procijeni izotoninost ili paratoninost (hipertoninost ili hipotoninost) otopina u koje su uronjene hipotetske stanice ija stanina opna je propusna za vodu i ureu (NH2CONH2), dok je nepropusna za bjelanevinu i glikogen (bijeli krug predstavlja unutranjost stanice, a crna krunica polupropusnu opnu kojom je stanica obavijena i

    odvojena od plavo obojene otopine).

    Primjer 1:

    Primjer 2:

    Otopina je izoosmotska i

    izotonina jer kroz membranu prolazi samo voda a ona ima

    jednaki kemijski potencijal u

    otopini i stanici.

    Otopina je na poetku izoosmotska (u ravnotei nije) i hipotonina jer ulaskom uree u stanicu raste kemijski

    potencijal vode u otopini pa

    dolazi i do ulaska vode u

    stanicu.

  • Primjer 3:

    Primjer 4:

    Otopina je poetno izoosmotska i hipertonina jer izlaskom uree iz stanice

    raste kemijski potencijal

    vode u stanici pa dolazi i do

    izlaska vode iz stanice.

    Otopina poetno nije izoosmotska niti izotonina. Hipotonina je jer voda u otopini ima vei kemijski potencijal te prodire u

    stanicu. U ravnotei otopina postaje izoosmotska i

    izotonina.

  • 35. Napiite (dogovornim nainom) reakcije polulanaka i sljededih lanaka: Pt(s)H2(g, P)HCl(aq, a)AgCl(s)Ag(s) Zn(s)ZnSO4(aq, a)AgNO3(aq, a)Ag(s) Cu(s)CuCl2(aq, a)MnCl2(aq, a), HCl(aq, a)MnO2(s)Pt(s) Cd(s)CdCl2(aq, a)HNO3(aq, a)H2(g, P)Pt(s).

    Dogovorni nain pisanja reakcija: Polulanci: Oks1 + e Red1 Oks2 + e Red2 lanak: Red1 + Oks2 Red2 + Oks1

    H+(aq) + e H2(g) AgCl(s) + e Ag(s) + Cl(aq) (a) H2(g) + AgCl(s) Ag(s) + Cl(aq) + H

    +(aq)

    Zn2+(aq) + 2e Zn(s) 2Ag+(aq) + 2e 2Ag(s) (b) Zn(s) + 2Ag+(aq) 2Ag(s) + Zn2+(aq)

  • Cu2+(aq) + 2e Cu(s) MnO2(s) + 4H

    +(aq) + 2e Mn2+(aq) + 2H2O(l) (c) Cu(s) + MnO2(s) + 4H

    +(aq) Mn2+(aq) + 2H2O(l) + Cu2+(aq)

    Cd2+(aq) + 2e Cd(s) 2H+(aq) + 2e H2(g) (d) Cd(s) + 2H+(aq) H2(g) + Cd

    2+(aq)

    36. Napiite (dogovornim nainom) reakcije polulanaka i sljededih lanaka: Pt(s)H2(g, P)HCl(aq, a)AgCl(s)Ag(s) Zn(s)ZnSO4(aq, a)AgNO3(aq, a)Ag(s) Cu(s)CuCl2(aq, a)MnCl2(aq, a), HCl(aq, a)MnO2(s)Pt(s) Cd(s)CdCl2(aq, a)HNO3(aq, a)H2(g, P)Pt(s).

  • 37. Redoks elektroda se sastoji od platinske ice uronjene u otopinu koja je 0.1 M u odnosu na FeCl3 i 0.1 M u odnosu na FeCl2. Standardni elektrodni potencijal te elektrode na 298 K iznosi Eo(Fe3+,Fe2+) = 0.8 V. (a) Izraunajte potencijal te elektrode na 25 oC i objasnite pojam standardni elektrodni potencijal.

    Potencijal elektrode moe se izraunati prema Nernstovom izrazu: u kojem se Eo moe definirati kao potencijal u uvjetima kad je drugi pribrojnik jednadbe jednak nuli, tj. Takav uvjet je zadovoljen kad su aktiviteti svih sudionika polureakcije jedinini. Eo zovemo standardni redukcijski potencijal. Uvrtenje zadanih vrijednosti u gornju jednadbu daje:

    0 lnRT

    E E QF

    ln 0RT

    QF

    1 1 31

    1 3

    8.314 J mol K 298 K 0.1 mol dm0.8 V ln 0.8 V 0 J C 0.8 V

    1 96500 C mol 0.1 mol dmE

  • 38. Potencijal vodikove plinske elektrode uronjene u 0.5 M vodenu otopinu NH3 na 25 oC

    iznosi -0.68 V. Izraunajte konstantu ionizacije amonijaka u toj otopini.

    Polureakcija: H+ + 1e H2

    2 2( )/ ( ) ( )/ ( )

    RTE E lnQ

    F

    o

    H aq H g H aq H g

    2

    2

    ( )

    ( )/ ( )

    ( )

    P

    RT PE lnF a

    H g

    o

    H aq H g

    H aq

    2( )/ ( ) ( )E 0.02568 lna

    H aq H g H aq

    ( ) / ( )2

    E 0.68120.02568 0.02568

    ( )a 3.16 10

    H aq H g

    H aqe e

    + -3 2 4NH H O NH +OH

    iK

    4

    3 2 3 33

    22 2

    K( )

    a a (a ) a KK

    Ka a c a a a c Kca

    w

    NH OH OH wHi

    wNH H O NH OH NH wH HNH

    H

    285

    12 12 14

    10K 2.02 10

    3.16 10 3.16 10 0.5 10i

  • 39. Koliki je aktivitet Ag+ iona u otopini na 25 oC u koju je uronjena srebrna ica (E (Ag+/Ag) = 0.799 V), koja povezana u lanak s kalomelovom elektrodom (Ekal = 0.242 V) kao lijevom elektrodom daje elektromotornu silu od 300 mV.

    Polureakcija desne elektrode: Ag+(aq) + 1e Ag(s) Polureakcija lijeve elektrode: Hg2Cl2 + 1e Hg(l) + Cl(aq)

    ./ /

    RTEMS E E E E E lnQ E

    F

    oD L kal kalAg Ag Ag Ag

  • ( )

    /

    ( )

    aRTEMS E ln E

    F a

    Ag sokalAg Ag

    Ag aq

    / ( )

    RTEMS E lna E

    F

    okalAg Ag Ag aq

    ( ) /F

    lna EMS E ERT

    okalAg aq Ag Ag

    1

    1 1/

    1 96485.3F0.300 0.242 0.799EMS E E

    8 314 298RT( )

    ao

    kal -Ag Ag

    C molV V V

    . J K mol KAg aq

    e e

    aAg+(aq) = 4.50 10-5

  • 40. Razmotrite elektrokemijski lanak koji se sastoji od eljeznog tapida uronjenog u au s otopinom FeCl2 (a = 0.1) i srebrnog tapida uronjenog u au s otopinom AgNO3 (a = 1). Standardni redukcijski potencijali za te elektrode iznose:

    Ag+(aq) + e- Ag(s); Eo = 0.8 V Fe2+(aq) + 2e- Fe(s); Eo = 0.44 V.

    (a) Napiite jednadbu elektrokemijske reakcije u lanku i izraunajte potencijal lanka, te (b) nacrtajte lanak i u vanjskome vodiu oznaite smjer kojim se gibaju elektroni.

    0 lnRT

    EMS EMS QF

    + - 0

    2+ - 0

    + - 2+ -

    Ag (aq) + e Ag(s) E =+0.8 V

    Fe (aq) + 2e Fe(s) E =-0.44 V / 1 / 2

    Ag (aq) + e - 1/2 Fe (aq) - e Ag(s) - 1/2Fe(s)

    + 2+Ag (aq) + 1/2Fe(s) Ag(s) + 1/2 Fe (aq)

  • 21 1/2Ag(s) Fe (aq)

    1 1/2Fe(s)Ag (aq)

    a aQ

    a a

    2

    2

    1 1/2Ag(s) Fe (aq)

    , , 1 1/2Fe(s)Ag (aq)

    lno oAg Ag Fe Fe

    a aRTEMS E E

    F a a

    1 1 1 1/2

    1 1 1/2

    8.314 J mol K 298 K 1 0.10.8 V ( 0.44 V) ln 1.36 V

    1 96500 C mol 1 1EMS

  • 41. Konstanta ravnotee za reakciju A + B A2- + B2+ iznosi 1.52 106 na 25 oC. (a) Kolika je standardna elektromotorna sila (EMSo) lanka koji bi se temeljio na gore navedenoj reakciji, odnosno na standardno pisanim polureakcijama:A + 2e- A2- i B2+ + 2e- B? (b) Hode li se reakcija odvijati spontano pri standardnim uvjetima?.

    1 1 6

    1

    ln 8.314 J mol K 298 K ln(1.52 10 )0.18 V

    2 96500 C mol

    o R T KEMSF

    (a)

    (b) Reakcija de se pri standardnim uvjetima (poetno jedinini aktiviteti sudionika reakcije) odvijati spontano s lijeva udesno jer je EMSo > 0 V, odnosno jer je K > 1.

  • 42. Standardni redukcijski potencijal za polureakciju Au+(aq) + e- Au(s) je +1.69 V. U kiselim vodenim otopinama zlato je mogude oksidirati s kalijevim permanganatom a nije s kalijevim dikromatom. Na to upuduju ove injenice?

    S obzirom na pravilo da nii reducira vieg, standardni redukcijski potencijal kalijevog permanganata u kiselim otopinama je vedi od +1.69 V dok je za kalijev dikromat manji od 1.69 V.

  • 43. Koja je razlika izmeu galvanskog i elektrolitikog lanka?

    Galvanski lanak stvara elektrinu struju koristedi spontanu redoks reakciju lanka dok u elektrolitikom lanku koristedi vanjski potencijal pokredemo reakciju u lanku u nespontanome smjeru.

  • 44. Napiite izraz za konstantu ravnotee reakcije Cd + Pb2+ Cd2+ + Pb i izraunajte njenu vrijednost na 25 oC ako standardni potencijali redoks parova na toj temperaturi iznose: = -130 mV, a = -400 mV.

    o

    Pb/Pb2E o

    Cd/Cd2E

    Red1 + Oks2 Oks1 + Red2

    Polureakcije: Pb2+ + 2e Pb Cd2+ + 2e Cd

    Cd + Pb2+ Cd2+ + Pb

    2 2

    2 2

    ( )( ) ( )

    ( )( ) ( )

    a a aK

    a a a

    Pb sCd aq Cd aq

    Cd sPb aq Pb aq

    2 2

    o o/ /

    F(E E )FEMS F(E E )lnK

    RT RT RT

    o ooD L Pb Pb Cd Cd

    11 1

    2 96485 3 0 130 0 400lnK

    8 314 298

    =21.03

    -

    - -

    . C mol - . V ( . V)

    . J K mol K

    K = e21.03 = 1.36 109

  • a) H2O

    b) H2O i H3O+

    c) H2O i SO42-

    d) HSO4- i H3O

    +

    e) HSO4- i SO4

    2-

    HSO4-(aq) + H2O(l) H3O

    +(aq) + SO42- (aq)

    Toan odgovor je pod (d) jer je HSO4- konjugirana kiselina od

    SO42-, a H3O

    + je konjugirana kiselina od H2O.

    45. Koje kemijske vrste de djelovati kao Brnstedove kiseline u sljededoj reakciji?

  • Konjugirana kiselina

    Konjugirana baza

    a) HS- S2-

    b) NH4+ NH3

    c) HNO3 NO3-

    d) H2O H3O+

    e) H2PO4- HPO4

    2-

    Toan odgovor je pod (d) jer je H2O konjugirana baza od H3O+.

    46. Koji odgovor ne predstavlja kiselinskobazni konjugirani par?

  • a) HIO3 Ka = 0,16

    b) HC2O4- Ka = 5,4 x 10

    -5

    c) HClO4 Ka = 1 x 108

    d) H3AsO4 Ka = 6,0 x 10-3

    e) C6H5OH Ka = 1,0 x 10-10

    Toan odgovor je pod (e) jer fenol ima najmanju konstantu ionizacije pa je najslabija kiselina, a najslabijoj konjugiranoj kiselini u paru odgovara najjaa konjugirana baza, tj. fenolatni anion, C6H5O

    -.

    47. Koja od kiselina de imati najjau konjugiranu bazu?

  • a) H2O HF

    b) NH3 NH4+

    c) HOCl HOClO3

    d) H3PO4 H2PO4-

    Toan odgovor je pod (d) jer je zbog manje elektronegativnosti kisika od fluora voda slabija kiselina od fluorovodine kiseline, jer je NH3 konjugirana baza od NH4

    +, i jer je perklorna kiselina najjaa kiselina. H3PO4 je konjugirana kiselina a H2PO4

    - je konjugirana baza.

    48. U kojem paru je jaa kiselina napisana prva?

  • 49. Koje od navedenih molekula apsorbiraju zraenje u vibracijskome dijelu infracrvenog podruja spektra elektromagnetnog zraenja: H2, HCl, CH4, CH3Cl, CH2Cl2, CHCl3, H2O, N2, NH3, CO i CO2?

    U vibracijskome dijelu infracrvenog podruja spektra elektromagnetnog zraenja apsorbiraju one molekule koje posjeduju stalni dipolni moment, ili one kojima se u vibraciji stvara dipolni moment.

    To su HCl, CH3Cl, CH2Cl2, CHCl3, H2O, NH3 i CO jer posjeduju stalni dipolni moment, te CH4 i CO2 iako im je = 0, ali im se asimetrinim vibriranjem mijenja dipolni moment.

  • = E/h = 10-21 J/6,62610-34 J s-1 = 1,509.1012 s-1, = c/ = 3108 m s-1/1,509.1012 s-1

    = 1,988.10-4 m.

    50. Kolika je frekvencija i valna duljina elektromagnetnog zraenja kojem svaki kvant posjeduje 10-21 J energije?

  • Energija jednog kvanta je E = h = h c/ E = 6,62610-34 J s-1 3108 m s-1 /60010-9 m = 200 kJ E = 6,62610-34 J s-1 3108 m s-1/20010-9 m = 598 kJ.

    51. Izraunajte energiju jednog mola kvanata vidljivog zraenja valne duljine 600 nm i ultraljubiastog zraenja valne duljine 200 nm.

  • Apsorbancija A se izraunava prema izrazu

    A = log(Io / Ip),

    gdje je Io (= 100%) intenzitet ulazne Ia apsorbirane a Ip izlazne svjetlosti, odnosno Ip = Io - Ia.

    A = log (100/99) = 0,0044,

    A = log(100/90) = 0,046,

    A = log(100/50) = 0,301,

    A = log(100/10) = 1,000,

    A = log(100/1) = 2,000,

    A = log(100/0.1) = 3,000.

    52. Izraunajte apsorbanciju kada se apsorbira 1, 10, 50, 90, 99, 99.9% zraenja.

  • Prema Beer-Lambertovom zakonu A = c l.

    Koncentraciju se moe izraunati prema izrazu c = A/ l

    c = 0,84/1200 mol-1 L cm-1

    2 cm = 3,510-4 mol L-1.

    53. Riboflavin u razrijeenoj otopini natrijevog acetata pokazuje maksimum apsorpcije na 444 nm a molarni koeficijent apsorbancije mu je 1200 mol-1Lcm-1. Izraunajte koncentraciju riboflavina u otopini kojoj je u mjernoj posudici od 2 cm izmjerena apsorbancija A = 0.84.

  • Reakcija ima sljededi mehanizam: h Cl2(g) 2Cl

    (g); rH = 241.7 kJ mol-1

    Cl(g) + H2(g) HCl(g) + H(g)

    H(g) + Cl2(g) HCl(g) + Cl(g)

    Stvoreni atomski klor reagira s H2(g) pri emu nastaje atomski vodik i na taj nain reakcija se lanano nastavlja, a jedan foton uzrokuje stvaranje >1000 molekula HCl! Terminacijska reakcija se dogodi kad se dva klorova atoma spoje u molekulu plinovitog klora, Cl2.

    (a) Kolika mora biti valna duljina apsorbirane svjetlosti da bi reakcija H2(g) + Cl2(g) 2HCl(g) postala fotokemijskom? (b) Zato toplinsko (infracrveno) zraenje ne uspije pokrenuti tu reakciju?

    Poveimo reakcijsku entalpiju raspada klora s drugim fotokemijskim zakonom jedan foton aktivira jednu molekulu Cl2(g).

    54. Elektromagnetno zraenje moe pokrenuti kemijsku reakciju ili je ubrzati.

    H2(g) + Cl2(g) 2HCl(g)

  • (a) Izraunajte energiju (E) potrebnu za razbijanje jedne molekule Cl2.

    119r

    23 1A

    241700 J mol4.01 10 J

    6.022 10 mol

    HE h

    N

    19

    14 1

    34

    4.01 10 J6.05 10 s

    6.626 10 J s

    E

    h

    8 17

    14 1

    3 10 m s4.96 10 m 496 nm

    6.05 10 s

    c

    Klor apsorbira svjetlost valne duljine 450 nm i time zadovoljava uvjet gornje nejednadbe u prisutnosti svjetlosti reakcija se odvija, odnosno to je fotokemijska reakcija!

    (b) Infracrveno podruje spektra elektromagnetnog zraenja poinje od valne duljine oko 800 nm, pa prema tome ima premalu energiju za pokretanje navedene reakcije.

  • Elektromagnetno zraenje valne duljine < 240 nm se nalazi u podruju ultraljubiastog zraenja, a to znai da vidljiva svjetlost ovu reakciju ne pretvara u fotokemijsku! Osim toga, kisik ne apsorbira vidljivo zraenje tako da vidljiva svjetlost ne moe izazvati fotokemijsku reakciju (prvi fotokemijski zakon).

    23 1 34 8 -1A

    -1

    6.02 10 mol 6.626 10 J s 3 10 m s

    494300 J molr

    N h c

    H

    72.40 10 m 240 nm

    55. Plinoviti kisik (O2) je bezbojan. Hode li u prisutnosti vidljive svjetlosti reakcija raspada molekulnog kisika postati fotokemijskom?

    O2(g) 2O(g); rH = 494.3 kJ mol-1.

  • 56. U jednoj sekundi arulja emitira N = 9.8 1020 fotona valne duljine = 434 nm. Koliko energije E emitira arulja za t = 5 minuta?

    hcNtE h Nt

    -34 8 -1 20 -1

    -9

    6,626 10 J s 3 10 m s 9,8 10 s 300 s

    434 10 mE

    51,35 10 JE

  • 57. Najveda valna duljina elektromagnetnog zraenja koje je sposobno izbaciti jedan elektron iz atoma magnezija je = 370 nm. (a) U koji dio spektra elektromagnetnog zraenja spada to zraenje? (b) Izraunajte energiju koju imaju elektroni izbaeni iz magnezija?

    Granica izmeu vidljivog i ultraljubiastog dijela spektra elektromagnetnog zraenja je oko 400 nm.

    (a) elektromagnetno zraenje = 370 nm spada u blisko ultraljubiasto podruje.

    (b) energija tog zraenja je: -34 8 -1

    -19

    -9

    6,626 10 J s 3 10 m s= 5,37 10 J

    370 10 m

    hcE

  • 58. Za kataliziranu reakciju N2(g) + 3H2(g) 2NH3(g), eksperimentalno utvreni zakon brzine reakcije moe se napisati kao: R = k[N2][H2] [Kat.]. Zbog toga moemo ustvrditi da je reakcija:

    a) Prvog reda u odnosu na svaki od reaktanata.

    Odgovor pod (A) je toan jer su eksponenti kojima treba potencirati koncentracije reaktanata u izrazu za brzinu reakcije upravo 1.

    b) Ukupno prvoga reda.

    Odgovor pod (B) nije toan jer je ukupni red reakcije jednak zbroju eksponenata a on u ovom sluaju iznosi 3.

  • c) Drugog reda u odnosu na amonijak. Odgovor pod (C) nije toan jer je amonijak produkt

    reakcije pa njegova koncentracija ne ulazi u izraz za brzinu reakcije.

    d) Prvog reda u odnosu na katalizator. Odgovor pod (D) je toan jer je eksponent kojim treba

    potencirati koncentraciju katalizatora upravo jednak 1. e) Drugog reda u odnosu na vodik. Odgovor pod (E) nije toan jer eksponent uz vodik ne

    iznosi 2 nego 1.

    58. Za kataliziranu reakciju N2(g) + 3H2(g) 2NH3(g), eksperimentalno utvreni zakon brzine reakcije moe se napisati kao: R = k[N2][H2] [Kat.]. Zbog toga moemo ustvrditi da je reakcija:

  • 59. Koja od sljededih reakcija je redoks reakcija?

    a) H+(aq) + H2PO4-(aq) H3PO4(aq)

    b) 2AlCl3(s) + 3H2O(l) 2Al2O3(s) + 6HCl(aq)

    c) HCl(g) + NH3(g) NH4Cl(s)

    d) Cu2+(aq) + 2OH-(s) Cu(OH)2(s)

    e) Zn(s) + 2H+(aq) H2(g) + Zn2+(aq)

    U redoks reakciji moraju se promijeniti oksidacijski brojevi barem dviju tvari, jednoj povedati a drugoj smanjiti. Samo u odgovoru pod (e) promijene se oksidacijski brojevi i to cinku poraste od 0 na +2 (oksidacija) i vodiku padne od +1 na 0 (redukcija).

  • 60. Koliki je potencijal sljedede uravnoteene reakcije: Cu(s) + 2Ag+(aq) Cu2+(aq) + 2Ag(s)?

    a) 1.24 V

    b) +0.46 V

    c) 0 V

    d) -0.46 V

    e) -1.24 V

    Toan odgovor je pod (c) jer kad je reakcija uravnotei svi sudionici reakciji imaju jednaki kemijski potencijal odnosno Gibbsovu slobodnu energiju pa je i elektrini potencijal jednak 0 V.

  • 61. Koji par sljededih tvrdnji nije toan?

    Odgovor pod (c) sadri netoan par tvrdnji jer pri standardnom stanju (tlak 1 bar i aktiviteti sudionika reakcije ai = 1) konstanta ravnotee moe poprimiti bilo koju vrijednost ovisno o vrsti sudionika reakcije, a osim toga vrijednost konstante K = 0 je nemoguda jer bi to znailo da ne nastane niti jedna molekula produkta!

    a) Spontana reakcija i G < 0. b) Povedanje nereda i S > 0. c) Standardno stanje i K = 0. d) Endotermna reakcija i H > 0. e) Ravnotea i G = 0.

  • 62. Neka kemijska reakcija ima sljededi izraz za brzinu reakcije: k je konstanta brzine reakcije, a A , B i C su reaktanti u toj reakciji. Kojega reda je ta kemijska reakcija i koja je jedinica za konstantu brzine reakcije u navedenom izrazu za brzinu reakcije?

    Red reakcije je zbroj eksponenata nad koncentracijama oniih reaktanata o kojima ovisi brzina te reakcije. Zbroj eksponenata je + 2 + (-1) = 3/2, tj. red te reakcije je 3/2.

    k(?) = V(mol dm-3 s-1) cC(mol dm-3) (cA(mol dm-3))-1/2

    (cB(mol dm-3))-2 . Jednica za konstantu je mol-1/2 dm3/2 s-1.

    1 2 2/ A B

    C

    c cV k

    c

  • 63. U nekoj reakciji prvog reda: R P, 10 minuta nakon poetka reakcije izmjerena je polovina poetne koncentracije rekatanta R. Koliko sekundi nakon poetka reakcije de koncentracija reaktanta R iznositi etvrtinu njegove poetne koncentracije?

    Ako je reakcija prvog reda, poluvrijeme ne ovisi o koncentraciji, tj. t1/2 = ln 2/k. Vrijednost t1/2 iznosi 10 minuta, a kako je jedna etvrtina polovina jedne polovine, vrijeme potrebno da koncentracija reaktanta padne ne jednu etvrtinu poetne koncentracije iznosi:

    2t1/2 = 2 10 minuta = 20 minuta.

  • 64. U nekoj kemijskoj reakciji poetna koncentracija reaktanta prepolovi se za 360 s. U toj istoj reakciji koncentracija reaktanta padne na 1/8 njene poetne vrijednosti za 18 minuta. (a) Kojeg reda je ta reakcija i (b) za koje vrijeme de se poetna koncentracija reaktanta smanjiti za 10%?

    a) Ako je reakcija prvog reda, konstanta brzine reakcije mora biti stalna u jednom pokusu, a integrirani izraz za konstantu brzine reakcije je

    k = ln(c0/ct)/t

    k1 = ln (100%/50%)/360 s

    k1 = 0.693/360 s-1

    k1 = 0.002 s-1,

  • odnosno k2 = ln(100%/12.5%)/1080 s

    = 0.002 s-1.

    Jednake brojane vrijednosti za konstantu brzine pokazuju da se nevedeni izraz moe primijeniti, odnosno da je reakcija prvog reda.

    b) Poetna koncentracija reaktanta de se smanjiti za 10% za

    t = ln(c0/ct)/k = ln(100%/90%)/0.002 s-1 = 53 s.

  • 65. Raspad nekog lijeka karakterizira t1/2 = 90 dana na 90oC i

    t1/2 = 115 dana na 80oC. Koliki je rok trajanja toga lijeka u

    hladnjaku na 4 oC?

    Za procjenu stabilnosti lijekova primjenjuje se Arrheniusova jednadba: k(T) = A e-Ea/RT.

    Omjer konstanti daje:

    363363 353

    353

    1 2

    1 2

    363

    353

    2

    363363 1151 28

    2353 90

    353

    /

    /

    ( K)

    ( K)

    ln

    ( K)( K) dan.

    ln( K) dan

    ( K)

    A

    A

    A

    E

    E TR

    RE

    R

    k ee

    ke

    tk

    k

    t

  • Logarimitmiranje daje:

    1 1

    1

    1 28 8 314

    363 353 10 26299

    Aln . . J mol K

    K K /( K) J mol

    E

    Procjena za temperaturu 4 oC:

    363 353 1 28.

    AE T

    Re

    353277

    353

    277

    )K 353(

    )K 277(

    R

    TE

    R

    E

    R

    EA

    A

    A

    e

    e

    e

    k

    k

  • 277 353 277 353

    1 2

    2277 353

    353/

    ln( K) ( K)

    ( K)

    A AE T E T

    R Rk k e et

    1-K 353K 277KJmol 314.8

    K 76Jmol 269299

    dan 00074.0dan 80

    693.0 11

    1

    e

    dan 142dan 00074.0

    105.0

    )K 277(

    %90

    %100ln

    )K 277(1%10

    k

    t

    Navedeni ljekoviti oblik vrlo je nepostojan jer mu koncentracija djelatne tvari padne ispod dozvoljenih 90% nakon samo 142 dana pohrane u hladnjaku!