ln 90 16.06.2010 18:38 Page 78

Composite

C M Y CM MY CY CMY K

80

i sociolozi pokuπali su na temelju dostupnihpovijesnih (ekoloπkih i kulturnih) podatakarekonstruirati uvjete u kojima se na pojedinimdijelovima Sredozemlja pojavljivala malarijate uvjete njenog daljnjeg πirenja i nestanka.Govorilo se o uËinku samoga Ëovjeka na nas-tanak ili nestanak pojedinih bolesti. Stoga jevaæno bilo Ëuti o organizaciji zdravstvene sluæ-

• U Dubrovniku je 3. - 5. svibnja odr-æan sastanak pod naslovom «Povijest pato-cenoze Mediterana - bolesti, okoliπ, civilizacijeflu organizaciji Centra za mediteranske studijeDubrovnik, SveuËiliπta u Zagrebu i Instituta zapovijest medicine i zdravlja u SveuËiliπta uÆenevi. I ovaj je kolokvij, poput onog o æivotui djelu Gjure Armena Baglivija (1668-1707)odræanog takoer u Dubrovniku (2007. go-dine), bio posveÊen Mirku Draæenu Grmeku(1924-2000). Skup je otvoren pozdravnomrijeËi prof. Ivane Burelez, direktorice Centra zamediteranske studije Dubrovnik, koja se izvan-redno uspjeπno brinula o besprijekornom fun-kcioniranju skupa te o popratnom programukojim je Dubrovnik i Hrvatsku predstavila kaoizazov i izvoriπte za buduÊa povijesnomedi-cinska istraæivanja.

Tri su dana sudionici iz ©vicarske,Francuske, ©panjolske, Italije, SAD-a i Hrvatskeraspravljali o razliËitim aspektima konceptapatocenoze - o potrebi istodobnog razma-tranja svih bolesti i poremeÊaja zdravlja u me-uovisnosti i u ovisnosti o druπtvenim zbiva-njima na nekom podruËju u odreenom vre-menskom razdoblju, a koji je Grmek razvijaood 1969. godine. Oko njegova zalaganja zakompleksan pristup bolestima od razdobljaantike do srednjeg vijeka kao sredstva potpu-nijeg razumijevanja onoga πto se zapravo do-gaalo tijekom nepovratno proπlih razdobljaokupio se niz uglednih istraæivaËa prven-stveno u Francuskoj, ©vicarskoj i Italiji, ali biloje i osporavanja. U ovoj su prigodi njegovisuradnici, prijatelji, studenti i poπtovateljipokuπali usporediti svoja danaπnja razmiπ-ljanja o najveÊem Grmekovu spoznajno-teorijskom doprinosu ne samo povijesti medi-cine nego i filozofiji znanosti.

»etiri desetljeÊa od prvog spomenapojma patocenoze i deset godina od Grme-kovoga fiziËkog odlaska traæio se odgovor napitanje o mjestu toga spoznajnoga modela injegova daljnjeg razvitka. LijeËnici razliËitihprofila i specijalizacija (internisti, pulmolozi,mikrobiolozi, epidemiolozi, povjesniËari me-dicine) ali i biolozi, demografi, povjesniËari

PatocenozeMediteranaIvica VuËak

be kroz povijest, πkolovanju lijeËnika, njiho-vom sudjelovanju u prenoπenju znanja (hori-zontalnom - meu kolegama i prema puËan-stvu, i vertikalnom - na buduÊe generacije),vrednovanju autoriteta i tradicije, nastajanjumedicinskih paradigmi, obrazaca razmiπljanjai ponaπanja, o njihovu mijenjanju te o vaænostiprouËavanja medicinske literature proπlihstoljeÊa za suvremenog Ëovjeka. Upozorenoje na vaænost razumijevanja katastrofalnoguËinka ratova i njihovih posljedica na zdravljeËovjeka, a toga bismo mi u Hrvatskoj moralibiti veoma svjesni.

Vrijedan je bio prilog o bolestimau drugoj polovini 19. stoljeÊa povezanim srazvitkom sredstava prijevoza i unaprjeenjaprometa u tom razdoblju. Zanimljiv je biopionirski pokuπaj tumaËenja patocenoze psi-hotiËnih poremeÊaja kao i pokuπaj matema-tiËkog modeliranja sloæenog pojma patoce-noze te povijesno-filozofske dileme koje pro-

iz povijesti medicine

ln 90 16.06.2010 18:38 Page 79

Composite

C M Y CM MY CY CMY K

iz povijesti medicine

81

izlaze iz njega. ZakljuËno predavanje na skupubio prilog o nastanku AIDS-a kojega je epide-mija uslijedila petna-estak godina nakon πtoje Grmek, formulirajuÊi koncept patocenoze,upozorio da su uvjeti æivota (ukljuËujuÊi gos-podarske aktivnosti, æivotne navike, ali i stu-panj medicinskog znanja i umijeÊa) ne samopojedinaca nego i Ëitavih populacija na ne-kom podruËju bitni za razliËito pojavljivanjebolesti (sporadiËno, epidemije) i kongeni-talnih anomalija. Uspjeπnim suzbijanjem za-raznih bolesti koje su prevalirale u ranijim raz-dobljima moderna je medicina, po Grmeku,omoguÊila emergentno pojavljivanje AIDS-a, a promjene spolnog ponaπanja Ëovjekautjecale su na brzinu njezina πirenja potkraj20. stoljeÊa. Time je Grmek naznaËio modelpo kojem se moæe razumjeti i pojavljivanjeSARS-a i Ebole, ali i pokuπati procijeniti kojiÊe zdravstveni problemi biti dominantni ubuduÊim desetljeÊima. Na tim elementimamoæe se razmiπljati o pravcima razvitka medi-cine, odluËivati o ulaganjima u edukacijuzdravstvenih djelatnika i o gradnji zdravstve-nih ustanova. To vrijedi i globalno, ali i lokal-no. Joπ meu nama æive sudionici uspjeπnogokonËanja borbe protiv malarije u naπemdijelu svijeta, a ne tako davno hrvatsko jedruπtvo omoguÊilo zdravstvenojsluæbi kontrolu nad AIDS-om nazavidnoj razini. Tu se nalazetemelji odluËivanja je li hrvat-skom druπtvu medicinski rele-vantnije ulaganje u izgradnjumodernih cesta i odgovarajuÊesignalizacije radi spreËavanjapoπasti prometnih nesreÊa ili uedukaciju i mreæu ustanova zaadekvatno zbrinjavanje psihiË-kih poremeÊaja. Ali tu trebamopotraæiti i odgovor na pitanjeo neopravdanom zaostajanjuHrvatske u suzbijanju tuberku-loze i/ili o pitanju kakva namtreba sluæba medicine zaπtite priradu. U prigodi Meunarodnogkolokvija organizirali su MaticaHrvatska - Ogranak Dubrovniki DubrovaËke knjiænice izloæbu«Medicina u Dubrovniku krozstoljeÊafl. Medicinske knjigekoje se Ëuvaju u Znanstvenojknjiænici i knjiænici Domini-kanskog samostana u Dubrov-niku odabrali su za izloæbu mr.sc. Vesna »uËiÊ i dominikanacprof. dr. sc. Stjepan KrasiÊ teje popratili prigodnim katalo-gom. Pozornost sudionika kolo-kvija privukle su knjige GjureArmena Baglivija (1668-1707)

koje je on iz Rima slao svojim prijateljima uisusovaËkom kole-giju u Dubrovniku te knjigeAmatusa Lusitanusa (1511-1568) od kojih je,πestu, s opisima bolesti pacijenata πto ih jelijeËio tijekom trogodiπnjeg boravka u Dubrov-niku, prof. dr. Stella FatoviÊ-FerenËiÊ iscrpnoprikazala na kolokviju kao izvor informacija ozdravstvenoj, ali i socijalno-kulturnoj situacijuu Gradu-Republici. Osobito je zanimljivo bilovidjeti fragment rukopisa pisan dalmatinskombene-ventanom nastao, najvjerojatnije, uBenediktinskom sa-mostanu na Mljetu u 11.ili 12. stoljeÊu. Pronaen je u koricama inku-nabule broj 68 «Summa aurea de virtutibus etvitiisfl Gulielmusa Paraldusa (oko 1190-1271), tiskane u Bresci 1494. godine, kao zaπ-titni list, prigodom njezine restauracije.Upravo je Grmek identificirao rukopis kao stra-nicu iz enciklopedije biskupa Izidora Seviljskog(556-636) pod naslovom «Origines siveEtymologiaefl. Kao dio rasprave o ujedu otrov-nih æivotinja taj je rukopis najstariji, dosadpoznati, tekst prirodo-znanstvenog, odnosnomedicinskog sadræaja saËuvan na podruËjuHrvatske, ali i πire. Na izloæbi je predstavljenai nova KrasiÊeva knjiga «Zdravstvena kulturai nekadaπnja Ljekarna Dominikanskog samo-stana u Dubrovnikufl koju je u dvojeziËnom

izdanju (hrvatski, engleski)objavila Matica hrvatska - Og-ranak Dubrovnik. «Ima ljudikoji poslije svoje smrti nesta-nu kao da nikada nisu ni bili.Zaboravljeni su Ëim su spu-πteni u raku i ne ostavljaju ni-kakva traga. Drugi, naprotiv,poslije svoje fiziËke smrti sa-mo dobivaju na veliËini. Miistom onda, kad su nestali, vi-dimo u punom svjetlu znaËe-nje koje su imali za æivotafl.Ovih sam se rijeËi sjetio razmi-πljajuÊi o znaËenju Grmekovadjela za danaπnju i sutraπnjumedicinu. Upravo te rijeËi iz-govorio je 7. srpnja 1949. dr.Juraj Körbler (1901-1989) nakomemorativnoj sjednici Sek-cije za povijest medicine HLZo prof. dr. Luji Thalleru(1891-1949). GovoreÊi o zad-njim Thallerovim danima re-kao je: «kao da je predosje-Êao da Êe napustiti ovaj svijetdaleko prije nego πto Êe moÊizavrπiti svoje æivotno djelo idati od sebe sve ono πto je posvojim sposobnostima i zna-nju mogao dati, on se je pu-nim æarom posvetio odgojujednog naπeg mladog kolege,

ln 90 16.06.2010 18:38 Page 81

Composite

C M Y CM MY CY CMY K

83

dicine razumijeti u sklopu πirih druπtvenih zbi-vanja. Pitanje - zaπto je i kako na pr. WilliamHarvey (1578-1657) doπao do svoga otkriÊaoptoka krvi 1628. godine? (πto ga najËeπÊepostavljaju povjesniËari znanosti) - Grmek jepreformulirao u "Zaπto optok krvi nije otkrivenprije XVII stoljeÊa?" Grmek nije bio zapanjenpronicavoπÊu engleskog znanstvenika, negosljepilom njegovih prethodnika. "Kako sumogli ne poznavati neπto tako oËigledno? ©toje prijeËilo istraæivaËe ranijih viπestoljetnihrazdoblja u trganju koprene zabluda?" Grmekje pronaπao odgovor: "Mi smo, svojim od-gojem i utjecajem okoline, naviknuti postav-ljati pitanja i traæiti rjeπenja na sasvim drukËijinaËin nego naπi predci iz predmodernogadoba". TumaËeÊi nove ideje Grmek je poku-πavao otkriti njihov utjecaj na politiku, gospo-darstvo, umjetnost. U prvom svom Ëlanku oBagliviju Grmek je «æelio shvatiti u Ëemu jepovijesno znaËenje Baglivijeva djela i, na nje-govu primjeru, objasniti zaπto su sve do naπegstoljeÊa svi doista znaËajni doprinosi medicin-skim znanostima ljudi roenih u Hrvatskoj na-stali izvan domovine, u uvjetima dijaspore".

ZalaæuÊi se za razmatranje svihbolesti i poremeÊaja zdravlja u meuovisnostii u ovisnosti o prirodnim i druπtvenim zbiva-njima na nekom podruËju u odreenom vre-menskom razdoblju,

Grmek je skovao pojam patoceno-ze (grË. pathos = trpljenje, bolest + koinós =zajedno) po uzoru na Karla Augusta Möbiusa(1825-1908) koji je 1877. sve organizme kojisu æivjeli na jednoj stijeni zajedno s kameni-

kojega je, kako mi je to sam Ëesto govorio -smatrao sposobnim nastaviti njegovo zapo-Ëeto djelofl. Mladi kolega o kojem je Körblertada govorio bio je Mirko Draæen Grmek,tajnik Sekcije za povijest medicine premdatada joπ student medicine, koji je u nastavkute sjednice odræao predavanje o πibenskomlijeËniku Marku, zapravo o rezultatima zad-njeg istraæivanja pokojnog prof. Thallera.Grmek je u tome trenutku imao iza sebe veÊnekoliko povijesno-medicinskih raspravaobjavljenih u Ëasopisima «Medicinarfl i «LijeË-niËki vjesnikfl.

Ne samo da je dostojno nastaviodjelo koje je Thaller zapoËeo nego ga je daljerazvio i nadmaπio. Trudio se razvitak biome-

cama nazvao æivotnom zajednicom - bioce-noza (grË. bios = æivot + koinós = zajedno).Koncept patocenoze, formuliran u desetljeÊunajprodornijih Grmekovih istraæivanja, imaoje svoje zaËetke u njegovim vrlo ranim razmiπ-ljanjima. Grmek je sebe ubrajao u skupinuistraæivaËa, otvorenih u svome istraæivanju,sretnih kad, poput lisice, otkriju ono πto nisutraæili niti oËekivali, kad njihov rezultat nijepotvrivanje hipoteza, nego otkrivanje dotadnepoznatoga, neoËekivanoga i novoga, zarazliku od npr. Louisa Pasteura (1822-1895)koji je, imajuÊi trajno pred oËima jednu glavnuideju i jedan cilj, uvijek bio spreman sklupËatise, poput jeæa, i braniti ono πto, unaprijedzacrtano, oËekuje.

Danas, kad viπe Grmek nije meunama, afirmaciji koncepta patocenoze do-prinosi svaki istraæivaË koji poveÊava pozna-vanje povezanosti i meuovisnosti makromo-lekula, mikroorganizama i makroorganizama(Ëovjeka, ali i æivotinja i biljaka) genetskognasljea, ali i djelovanja vremenskih i klimat-skih prilika, kao i utjecaja druπtvenih zbivanjana Ëovjeka. To svakako, makar i ne bio svjestantoga, Ëini svaki lijeËnik koji razgovara s paci-jentom nastojeÊi ostvariti πto iscrpniji uvid uaktualne njegove probleme, ali i povijestdosadaπnjih zdravstvenih tegoba, i koji us-pijeva, pri pregledu, u pacijentu vidjeti sloæenobioloπko-psihiËko-socijalno biÊe, a ne samosijelo bolesti. U vremenu pred nama nova ÊeotkriÊa, ne samo ona na podruËju biomedi-cine, pridonijeti sve veÊem prihvaÊanju Grme-kova koncepta patocenoze pa i tada kada gapropitkuju i sumnjaju u njega.

•••••

Patocenoze- istodobnorazmatranjesvih bolesti i

poremeÊaja zdravljau meuovisnostii u ovisnosti o

druπtvenim zbivanjimana nekom podruËju u

odreenomvremenskom

razdoblju

Stranica iz rukopisne enciklopedije Izidora Seviljskog (556-636)“Origines sive Etymologiae“

iz povijesti medicine

/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile () /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

/Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice